Video
Mrdak je, gostujući u emisiji „Evropa“ na Radiju Crne Gore, govoreći o novoj metodologiji pristupanja, rekao da noviteti koje ona nosi, u tehničkom smislu, nijesu u potpunosti primjenjivi na Crnu Goru.
“Tehnički dio koji se odnosi na grupisanje poglavlja po klasterima na nas nije primjenjiv, tako da će konkretan benefit od nove metodologije za Crnu Goru biti u političkom smislu, a to je da ona obezbjeđuje kontinuitet dijaloga između Crne Gore i države članica, što dosad nije bilo najzastupljenije. Očigledno je da je nova metodologija prepoznala potrebu da se na najvećem političkom nivou razgovara o budućnosti Zapadnog Balkana, u kontekstu politike proširenja“, kazao je on.
Mrdak je saopštio i da ona nagovještava određene izmjene kad su u pitanju godišnji izvještaji Evropske komisije.
“Nagoviješteno je da će da se donose na međuvladinim konferencijama, u saradnji sa državama članicama, gdje će jasno ukazivati na ostvarene rezultate i nedostatke. EU će veći fokus stavljati na ostvarivanje rezultata po zaslugama, sa jasnim ukazivanjem na nedostatke, što podstiče pregovarački proces“, rekao ej Mrdak.
Kako je navodi, Vlada će sigurno prihvatiti sve što je politička ponuda od EU, ali prije nego što se formalno izjasni, mora sačekati zvaničan stav Savjeta EU o predlogu metodologije.
Govoreći o napretku u pregovorima, Mrdak je ocijenio da, ukoliko se otvorena i zatvorena poglavlja uzmu kao mjera napretka, može se prihvatiti konstatacija da nije bilo napretka u 2019. godini. „Međutim, pregovarački proces je mnogo širi od toga. Crna Gora je tokom 2019. imala stabilan stepen realizacije svih planiranih obaveza, u okviru mandata ove Vlade taj stepen uvijek iznosi između 72% i 75%, tako da tokom 2019. od planiranih oko 300 obaveza, Vlada je realizovala oko 220“.
Otvaranje i zatvaranje poglavlja, kako je istakao, ne odgovara uvijek realnoj situaciji i sprovedenim reformama, što pokazuje i poglavlje 8, koje je spremno za otvaranje već duže vrijeme.
“Možemo očekivati otvaranje ovog poglavlja tokom 2020. godine, riječ je o poglavlju sa najviše početnih mjerila, o oblasti koja je uvijek bila kamen spoticanja i ostalim državama koje su pristupale EU. Poglavlja koja možemo zatvoriti čim se za to stvore uslovi na nivou Crna Gora – EU su poglavlja 20 i 7. Do kraja ove godine Vlada planira da postigne internu spremnost za zatvaranje još nekoliko poglavlja, pod internom sprenošću podrazumijevamo da su ispunjene sve obaveze u okviru poglavlja, a procedure do formalnog zatvaranja ponekad mogu trajati pola godine, godinu ili duže“, istakao je Mrdak.
On je kazao da je Crna Gora tokom prethodne godine utvrdila ili donijela zakone od kojih direktnu imaju korist građani. Podsjetio je i da je Crna Gora, kroz aktuelnu strukturu IPA II, ima na raspolaganju 279,1 miliona eura. „Pozitivno je što građani prepoznaju EU kao najvećeg donatora u Crnoj Gori i jasno se vidi na koji način ovaj proces doprinosi boljim standardima, od čega korist imaju građani“.
“U skorijoj budućnosti se može očekivati da će se iz sredstava EU raditi rekonstrukcija većeg dijela crnogorskih sudova i u Podgorici će se graditi zgrada Klinike za infektivne i kožne bolesti, a projekat izmještanja gradskog kolektora otpadnih voda će se dijelom finansirati iz sredstava EU. Ako sad imamo 279,1 eura, procjena je da četiri puta više možemo očekivati na godišnjem nivou, znači 1,2 milijarde eura Crna Gora će biti u prilici da povlači danom pristupanja“, rekao je on.
Preporučeno
Mrdak je dodao da je zadovoljan što istraživanje javnog mnjenja nije pokazalo da postoji zasićenje ovim procesom u Crnoj Gori, kako je to bilo sa prethodnim državama koje su pristupale, već i dalje imamo stabilnu podršku javnog mnjenja članstvu u EU, naročito mlađe populacije.
