Video
Sa druge strane, i u slučaju sudije Draškovića (kraj 2021.), iako tada, dodaje Mugoša, nije pratio tu problematiku, sagledavanjem javno dostupne dokumentacije jasno se vidi da se tadašnje ponašanje Ustavnog odbora razlikuje od sadašnjeg u slučaju sutkinje Đuranović.
„Iz najmanje tri razloga: Tada je Ustavni odbor tražio da ga Ustavni sud obavijesti o ispunjenju uslova za starosnu penziju, odnosno isteku mandata sudije (sada to Ustavni odbor nije uradio nego je predsjednica samoinicijativno samo tražila podatke o darumu rodjenja i stažu sudija); Ustavni sud je u slučaju Draškovića obavijestio Skupštinu da je održao sjednicu po tom pitanju (sada se to nije desilo); Sudiji Draškoviću je na osnovu predloga Ustavnog odbora tada konstatovan prestanak funkcije zbog odredbi iz Zakona o radu a ne Zakona o PIO…“, kazao je Mugoša.
Da još situacija bude problematičnija i opasnija, Ustavni odbor je, navodi on, svjesno u slučaju sutkinje Đuranović prenebregao javno dostupni podatak da je Ustavni sud na sjednici od 25.juna ove godine zauzeo ponovo stav da se primjenjuje Zakon o radu a ne Zakon o PIO i da shodno tome nisu ispunjeni za prestanak mandata sudija US.
„Ne samo da je Ustavni odbor neustavno preuzeo nadležnost Ustavnog suda da utvrdjuje nastupanje razloga za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda, nego je to uradio znajući da je Ustavni sud na sjednici zauzeo većinski stav (4:2) da se primjenjuje Zakon o radu a ne Zakon o PIO“, kazao je on.
Preporučeno
I na kraju, legitimno je, prema njegovim riječima što kod poslanika postoje različita mišljenja o tome po kojem zakonu prestaje funkcija sudija ali je Ustav jasno definisao da to utvrdjuje Ustavni sud i to na sjednici (član 154 stav 3) “Nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu.”
