Video
Ustavni sud, kako je rekla, treba da se izjasni o inicijativama za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o predsjedniku, kao i niza povezanih odluka.
“Nakon ukaza o raspuštanju Skupštine, poslanici i poslanice su već izglasali problematične izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, za koje je Institut alternativa ranije upozorio da degradiraju sistem zapošljavanja na lokalnom nivou, a takođe prekrajaju nadležnosti lokalnih izbornih komisija. Od kada je donijet ukaz o raspuštanju Skupštine, u skupštinsku proceduru je predato osam zakona, od kojih su šest inicirali poslanici i poslanice, bez adekvatne procjene finansijskog i drugih uticaja propisa, kao i bez odgovarajućeg učešća javnosti”, rekla je Muk.
Neki od ovih zakonskih predloga, dodaje, regulišu značajne oblasti sa potencijalnim velikim fiskalnim uticajem, a ne sadrže procjenu neophodnih finansijskih sredstava.
“U tom smislu, naročito se izdvajaju izmjene zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, za koji je navedeno samo da „za sprovođenje ovog zakona neophodno je opredijeliti dodatna finansijska sredstva u odnosu na procjenu nadležnih institucija i broj potencijalnih korisnika“. Na drugoj strani, Vlada je 3. aprila utvrdila izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku, bez prethodno sprovedene javne rasprave i analize uticaja propisa, i predala ih u skupštinsku proceduru. U pratećem obrazloženju, koje je dostavljeno Skupštini, Vlada je kao razlog izostanka javne rasprave navela mali obim izmjena i dopuna navedenog zakona, koje za cilj imaju usaglašavanje sa odredbama Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Međutim, dodatan problem koji ukazuje na raširenu krizu odgovornosti i degradiranja građanske participacije u donošenju odluka je taj što ni Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću nije prošao prethodnu javnu raspravu”, ističe Muk.
Pravni okvir, prema njenim riječima, nije regulisao rad Skupštine po njenom raspuštanju, dok predsjednik Crne Gore ne potpisuje niz zakonskih rješenja izglasanih u međuvremenu od strane poslanika i poslanica.
Preporučeno
“Zbog toga je u kontekstu nedorečenih pravnih normi uloga Ustavnog suda još važnija i proaktivnost sudija i sutkinja ovog suda neophodna kako bi se prekinuo dalji „domino efekat“ neodgovornih političkih odluka”, zaključila je Muk.
