Video
Iz BV su naveli da na tribini su govorili prof. dr Enver Halilović, prof. dr Alen Kalajdžija, doc. dr Mehmed Đečević i mr Azra Jasavić.
Mustafić, kako je navedeno, naglasio je prisustnost dijaloga sa novoizabranom Vladom koji je napravljen u cilju snaženja transparetnog procesa i vraćanje povjerenja u institucije koje su nadležne za sprovođenje popisa.
“Crna Gora je naša domovina, nacionalno ime nam je Bošnjak, maternji jezik bosanski, a vjera islam”, naveo je Mustafić te dodao da je to važno još jednom naglasiti kako bi “naši sunaordnici iskoristili svoje zakonsko pravo”.
Prof. dr Enver Halilović, raniji rektor Univerziteta u Tuzli naglasio je da je izjašnjavanje “stvar integriteta i karaktera, te onoga što zapravo čovjek jeste”.
Kazao je da je popis je izvanredna prilika za to iskazivanje, te da Bošnjaci “ne bi trebalo da imaju nikakvu dilemu kada je u pitanju njihov nacionalni identitet”.
Azra Jasavić osvrnula se na dešavanja od 2003. godine kada je donesena Deklaracija o vraćanju tradicionalnog imena Bošnjak.
Iz BV su kazali da ona je navela da dvadeset godina unazad svjedoči jednoj vrsti “diskriminacije prilikom srazmjene zastupljenosti bošnjačke zajednice u institucijama sistema koji ima za cilj da marginalizuje, oslabi i asimilira Bošnjake”.
„Neophodno je da izgrađujemo indivualne i kolektivne stavove o nama samima, a naročito intelektualci imaju takvu vrstu obaveze“, istakla je Jasavić.
Doc. dr Mehmed Đečević istakao je važnost da Bošnjaci Crne Gore, kroz evropske integracije, postanu dio sistema kakav je Evropska unija koji ima duboku humanističku dimenziju.
Etnička pluralnost i multikulturalnost su, po njegovim riječima, važni za bošnjačku zajednicu koje je usmjerena i veoma senzibilna prema drugima.
“Evropska unija i Bošnjaci se kreću u pravcu konvergencije i susretanja, s tim što se EU u posljednje vrijeme i te kako mijenja u odnosu na ono što su njene prvobitne vrijednosti“, naveo je Đečević.
Prof. dr Alen Kalajdžija navodi da je bosanski jezik bitan segment bošnjačkog identiteta, koji je zapravo slavenski jezik, a za Bošnjake navodi da su stari autohtoni evropski narod.
Preporučeno
“Niz je različitih fakata, činjenica i dokumenata koji svjedoče bivstovanje i opstojnost bosanskog jezika u Crnoj Gori – mevlud Saliha Gaševića, „kasida“ Ibrahima Pačariza Biočaka, spisi Mehmed Ćatib Akova, svjedočenja i zapisi iz Stare Podgorice itd“, zaključio je Kalajdžija.
