Video
To je predviđeno ,,Nacionalnim planom za razvoj umjetne inteligencije”, koji je u petak predstavio hrvatski ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, javlja Hina.
Ukupna ulaganja do 2032. godine procijenjena su na 932,1 milion eura, od čega je za prvi akcijski plan, do 2028. godine, predviđeno 382,1 milion eura. Prvi akcijski plan sadrži 33 mjere, a najviše novca namijenjeno je istraživanju, inovacijama i razvoju privrede, prenosi Klix.
Habijan je ocijenio da Hrvatska ima znanje i digitalnu infrastrukturu te prve uspješne primjene umjetne inteligencije, ali da još ne koristi njen puni potencijal.
Za razvoj računarske i podatkovne infrastrukture u prvom akcijskom planu izdvojeno je 139 miliona eura, uz poseban naglasak na rješenja za hrvatski jezik i veliki jezički model za hrvatski jezik. Plan predviđa i primjenu vještačke inteligencije u javnim uslugama, između ostalog kroz asistenta u sistemu e-Građani i rješenja koja bi mogla pomagati u radu pravosudnih funkcionera. Pritom se naglašava da vještačka inteligencija treba biti pomoćni alat, a ne zamjena za čovjeka u donošenju odluka.
Do 2028. godine planirana je obuka 7.000 građana iz osnova vještačke inteligencije, 10.000 nastavnika i 5.000 državnih službenika.
Plan se zasniva na četiri cilja: razvoju ljudskih potencijala i kompetencija, razvoju infrastrukture i dostupnosti podataka, etičnoj i zakonitoj primjeni vještačke inteligencije, te podsticanju istraživanja, inovacija i primjene u privredi. Na izradi je radilo 133 člana stručne radne grupe iz 55 institucija, a održano je više od 80 sastanaka.
Javne konsultacije o Nacionalnom planu i akcijskom planu trajaće 30 dana, a ministar je pozvao građane, institucije i privrednike da dostave prijedloge i primjedbe.
Podsjećamo, hrvatska Vlada je u julu osigurala 39 miliona eura bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za prvu hrvatsku ,,fabriku vještačke inteligencije” i 10 miliona eura za učešće u budućoj evropskoj gigafabrici.
Preporučeno
