Video
Od tada do danas, Crna Gora nije pokrenula nijedan postupak zbog napada na Dubrovnik.
– Pamtimo ubijanje grada i ljudi – saopšteno je juče iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA iz Kotora.
Inicijativa mladih za ljudska prava je pozvala zainteresovane da posjete njihov Informaciono-dokumentacioni centar (IDC) gdje mogu pročitati originalne optužnice i presude u vezi slučaja „Napad na Dubrovnik“. Centar se nalazi na adresi Studentska ulica 37/a, Podgorica, radno vrijeme od 8 do 15 h.
Napada na Dubrovnik je počeo 1. oktobra.
Inicijativa mladih je u saopštenju povodom napada iznijela hronologiju. Dubrovnik je bio bombardovan svakog dana, a većina svjedoka, među kojima je i tadašnji gradonačelnik Dubrovnika, gospodin Poljanić, navode da su dani od 10. do 13. novembra bili najgori u toku opsade. Ipak, 6. decembra desila su se najstrašnija razaranja Dubrovnika.
– Tog dana stradalo je 19 branilaca i civila, među kojima je bio i Pavo Urban, mladi fotograf čije su slike svjedočile razaranju Dubrovnika od samog početka pa sve do 6. decembra. Čelnici JNA negirali su da su bombardovali Stari grad. Nakon povlačenja vojske JNA, posljedice dugotrajne opsade i stalnog granatiranja na grad bile su strašne – dio je iz hronologije koju je objavila Inicijativa mladih za ljudska prava.
Pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju suđeno je Slobodanu Miloševiću kojem je kao 26. tačka u optužnici stajao napad na Dubrovnik. Kolektivna optužnica koja je podignuta u Dubrovniku, a predana Crnoj Gori, teretila je Pavla Strugara, Miodraga Jokića, Milana Zeca i Vladimira Kovačevića po šest tačaka, po kolektivnoj i ličnoj odgovornosti. Strugar i Jokić su dobrovoljno otišli u Hag. Kako nije dokazano da je general Pavle Strugar naredio granatiranje Starog grada 6. 12. 1991. godine, na teret mu je stavljeno da nije spriječio napad niti disciplinski kaznio počinitelje. Strugar je dobio osam godina, od kojih je odslužio pet, dok je Jokić osuđen na sedam godina, a odslužio je samo 2/3 kazne. Milan Zec je oslobođen zbog nedostatka dokaza, dok se Vladimir Kovačević izjasnio mentalno bolesnim, te je na taj način izbjegao suđenje.
– Namjera političkih vođa iz Podgorice i Beograda bila je da silom stvore „Dubrovačku republiku“ koja bi bila priključena „Velikoj Srbiji“. Mi nećemo zaboraviti činjenice koje moraju da se unesu u udžbenike istorije kako se ne bi ponovilo i da bi nas podsjećalo na zlo učinjeno u naše ime našim komšijama – saopšteno je iz Inicijative mladih za ljudska prava.
Anima je u svom saopštenju podsjetila da je 50.000 stanovnika/ca protjerano iz svojih domova i mučeno prozvoljnim granatiranjem, glađu, hladnoćom i isljeđivanjem. Zarobljeni ljudi su mučeni u logorima u Bileći i Morinju.
Trideset i prva godina je od sramnih stranica crnogorske istorije, a zajednica se još nije suočila sa prošlošću. Grade se novi razdori u našem dvorištu kako bi politička elita mogla da vlada našim sjećanjem i životima – saopštila je Anima.
Preporučeno
Iz te organizacije su poručili da se samo preuzimanjem potpune odgovornosti, utvrđivanjem istine o dešavanjima devedesetih i razvijanjem kulture sjećanja može doprinijeti ozdravljenju zajednice i razvoju mira.
