Cilj je da jedan od evropskih gradova s najvećim problemom prekomjernog turizma ponovo bude mjesto u kojem njegovi stanovnici mogu da žive, a posjetioci istinski uživaju.
Još 2018. godine Greg Dikinson, novinar britanskog dnevnika Telegraf, nije se ustezao da napiše: „Turizam je ubio Dubrovnik.“Ova oštra ocjena uslijedila je nakon upozorenja Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESKO) iz 2016. godine da bi srednjovjekovni kameni bedemi grada mogli biti uklonjeni sa Liste svjetske baštine ukoliko se ne bude bolje upravljalo turizmom.
Poznat kao „biser Jadrana“, stari grad Dubrovnika koji izgleda kao sa razglednice već godinama je nezaobilazno odredište kruzera, turističkih aranžmana, jeftinih avio-linija, ali i mnogih filmskih ekipa.
Za desetine miliona gledalaca serije Igra prijestola, Dubrovnik je bio Kraljeva luka – mjesto čuvene „šetnje srama“ Sersei Lanister.
Međutim, ova popularnost ima cijenu.
Zbog odnosa posjetilaca i stanovnika koji je čak 27 prema 1, Dubrovnik je postao sinonim za prekomjerni turizam u Evropi.
Posljednjih godina fenomen prekomjernog turizma primorao je mnoga popularna mjesta u Evropi da preduzmu hitne mjere zaštite.
Venecija je uvela naplatu jednodnevnim posjetiocima, Barselona je ograničila broj hotelskih kreveta, a Amsterdam ograničava broj smještajnih jedinica koje se iznajmljuju preko platforme AirBnB.
Ipak, nijedan grad nije otišao tako daleko kao Dubrovnik, koji je sada uveo striktno ograničenje broja ljudi koji u istom trenutku mogu da budu unutar gradskih zidina.
“Prekomjerni turizam nije dobitna kombinacija za Dubrovnik. U početku imate osjećaj da dobijate, ali na kraju zapravo gubite kvalitet usluge i kvalitet života. To je igra u kojoj svi gube. Zato smo sve preokrenuli”, kaže gradonačelnik Mato Franković.
Otkako je 2017. godine stupio na dužnost gradonačelnika, Franković je pokrenuo niz inicijativa za upravljanje brojem turista.
Pored ograničenja broja kruzera na najviše dva dnevno (u odnosu na nekadašnjih osam na vrhuncu sezone), brodovi sada moraju da budu usidreni najmanje osam sati.
Na taj način putnici imaju više vremena da opušteno razgledaju grad i da potroše više novca, umjesto da samo „protrče“ kroz znamenitosti.
Grad prati protok posjetilaca pomoću kamera koje su postavljene tokom pandemije korona virusa.
Još jedan važan način upravljanja je Dubrovačka propusnica (Dubrovnik Pass), koja turistima omogućava jednostavan pristup muzejima i zidinama, a gradskim vlastima pruža vrijedne podatke za planiranje.
Najradikalnija mjera je plan upravljanja turizmom izrađen u saradnji s Univerzitetom u Dubrovniku, kojim je broj ljudi unutar gradskih zidina ograničen na 11.200.
U špicu sezone 2019. godine u Dubrovnik je svakodnevno stizalo između 9.000 i 9.500 putnika s kruzera, pored posjetilaca koji su dolazili kopnom i avionom.
Novi sistem već daje rezultate – Franković kaže da broj turista ove godine ni u jednom trenutku nije bio veći od 10.500, prije svega zahvaljujući manjem broju kruzera.
Od sljedeće godine turisti će morati unaprijed da rezervišu termine za obilazak zidina i muzeja preko Dubrovačke propusnice, koja radi na bazi sistema semafora i pokazuje kada je gužva, a kada je posjećenost manja.
Uskoro se uvode i druge promjene.
Buka točkića kofera po kaldrmi biće eliminisana uvođenjem jeftine usluge dostave prtljaga, a nova pravila i porezi na kratkoročni najam smještajnih jedinica treba da obeshrabre lokalne stanovnike da masovno izdaju stanove turistima.
Zbog ovih mjera cijene hotelskog smještaja mogle bi da porastu.
Možda najneobičnija mjera je odluka gradskih vlasti da kupuju zgrade u starom jezgru koje potom izdaju mladim porodicama, a otvorena je i škola u nekadašnjoj palati.
Cilj novih pravila o izdavanju nekretnina je povratak stanovnika u centar i oživljavanje grada koji je gotovo opustio usljed masovnog turizma, zbog čega su ga neki prozvali balkanskim Diznilendom.
“Ovo je dugoročno veoma važno. Strateški gledano, korak po korak imaćemo sve više kuća unutar gradskih zidina. To je glavni način da vratimo ljude u stari grad”, kaže Franković.
Ipak, nijesu svi zadovoljni ovim promjenama.
Domar u školi Mark van Blomen, koji u kući u kojoj živi izdaje apartmane turistima, smatra da ove mjere nijesu dovoljne.
Učestvovao je na lokalnom protestu protiv turizma početkom godine, jer smatra da se glas građana ne uvažava dovoljno.
“Stari grad je bankomat. Zbog toga se grad pretvara u tematski park, a ljudi koji ovdje pokušavaju da žive imaju utisak da samo smetaju”, kaže on.
Van Blomen smatra da je cilj uvođenja vremenskih termina za posjete zapravo privlačenje još većeg broja ljudi u grad, a ne upravljanje prilivom posjetilaca, te da se ne razmatraju dugoročni problemi.
“Preselili smo se ovdje 1972. godine, ali danas to ne bismo uradili” dodaje on.
Marko Miloš, vlasnik turističke agencije Dubrovnik Local Guides i stanovnik starog grada, ima drugačiji stav.
“Prema mom mišljenju, sada je mnogo bolje nego što je bilo ranije. Ponekad je haotično i pretrpano, ali u poređenju s 2017. i 2018. godinom, iz ugla nas lokalnih vodiča, situacija se popravila”, kaže on.
Kupovina zgrada državnim novcem i iznajmljivanje lokalnom stanovništvu jeste skupa strategija, ali se čini da daje rezultate.
“Živim unutar gradskih zidina sa još hiljadu ljudi. Ovdje sam rođen i odrastao. Mislim da gradske vlasti zaista daju sve od sebe. Život se vraća ovdje otkako je otvorena škola prošle godine. Kao neko ko radi u turizmu i istovremeno je član lokalne zajednice, želim da živimo u gradu u kojem svi uživamo i gdje turizam donosi korist svima”, kaže Miloš.
Andrea Godfri, menadžerka marketinga u turističkoj agenciji Regent Holidays iz Bristola u Engleskoj, koja organizuje ture po regionu još od 1970-ih, promjene pozdravlja uz dozu opreza.
“Još nije jasno kako će funkcionisati vremenski termini za posjete, možda će ograničiti fleksibilnost, možda će uzrokovati duže čekanje u redovima, teško je sada procijeniti. Naš prodajni tim, ipak, smatra da je uvođenje vremenskih termina za ulazak u gradske zidine generalno dobra ideja. Održivi i kontrolisani turizam svakako je dobar adut za privlačenje posjetilaca. Ali, imajući u vidu problem prekomjernog turizma u Dubrovniku i okolini, danas više naših klijenata usmjeravamo ka mirnijim mjestima u Istri i na hrvatska ostrva”, kaže Godfri.
S obzirom na već ogromnu popularnost Dubrovnika, kao i činjenicu da će u njemu uskoro početi snimanje nove sezone serije Spoljne obale (Outer Banks), posjetioci ne bi trebalo da očekuju puste ulice.
Ipak, potezi Frankovića predstavljaju rijetku prekretnicu u masovnom turizmu – grad odbija prihod od turizma zarad dobrobiti svojih stanovnika.
U vrijeme kada većina turističkih odredišta juri rast po svaku cijenu, Dubrovnik ulaže u suprotan pristup – da kvalitet, a ne kvantitet, određuje njegovu budućnost.
Ipak, biće potrebno više godina da turističke mjere zaista vrate ravnotežu koju lokalno stanovništvo priželjkuje.
Dubrovnik je možda postavio model za svijet, ali je i dalje prepun turista, a Franković priznaje da će za uspjeh biti potrebno strpljenje.
Preporučeno
“Za tri godine vidim Dubrovnik kao grad u kojem žive zadovoljni ljudi, koji ima dobre turističke brojke i kao grad koji zaista živi. Svi će biti zadovoljni, ali to zahtijeva neke teške odluke. Pokušavam da ubijedim naše građane da ovo radim za dobrobit svih. U početku su zaista imali manje prihode. Sada mogu da vide da zarađuju mnogo više nego ranije, jer su im restorani puni, kafići puni, ljudi uživaju. Dakle, više ne znači uvijek više. Ponekad je više zapravo manje, a manje je više”, zaključuje gradonačelnik Dubrovnika.
Video