Video
Kakva je situacija trenutno u Ukrajini, kako stoji sa vojnim i ostalim kapacitetima, da li su optimistični što se tiče pregovora sa Rusijom?
– Situacija u Ukrajini je sada veoma ozbiljna, ruska vojska atakuje na sve strane, njihov cilj je da zauzmu potpuno Ukrajinu i najvažnije naš glavni grad Kijev. Ukrajinska vojska se bori, ona je pokazala veliku hrabrost i mislim da je cijeli svijet ocijenio kako su hrabri naši vojnici, a ne samo oni, već i civili, muškarci se u velikom broju upisuju u dobrovoljce i spremni su da brane svoju domovinu do kraja.
Što se tiče pregovora sa Rusijom, u ovom trenutku mi ne vidimo nikakvih daljih perspektiva za pregovore, jer prvo Rusija mora da obustavi svoju agresiju, poslije toga možemo da razgovaramo naravno. Ipak, mi smo uvijek držali do toga da je diplomatija najbolji izlaz iz bilo koje situacije. Ali mi nismo ti koji su pokrenuli agresiju, mi smo oni koji se brane.
Ko je Vladimir Putin da uređuje vlast i sistem u suverenim i nezavisnim državama?
– Upravo tako, slažem se. Ideja Putina je da Ukrajina ne postoji kao posebna država, a Ukrajinci kao posebna nacija i on oduvijek ima plan da je uništi ili da je priključi Rusiji. Mi smo odlučni da nećemo nikad pristati na to. Mi smo nezavnisna država i narod, pokazali smo to tokom posljednjih 30 godina nezavisnosti, da smo spremni da se borimo protiv prvo, bilo kojih autokratskih režima i drugo, naš narod je izabrao odlučno proevropski put razvoja. To smeta Putinu jer bez Ukrajine Rusija ne može da funkcioniše kao imperija.
Svjedočimo napadima u Harkovu i drugim oblastima na uže jezgro grada, bolnice, stambene zgrade i civile.. Krši se međunarodno pravo – očekujete li da se Rusija može naći pred Međunarodnim sudom zbog Ukrajine?
– Vjerujem u to. Mi smo već pokrenuli postupak pred Međunarodnim tribunalom i vjerujem da će jednog dana Putin stati ispred tog tribunala, kao onda kada je i, ne sam Hitler, ali njegovi najbliži saradnici.
Smatrate li da i građani u Moskvi, koji organizuju antiratne proteste, imaju značajnu ulogu u ovom momentu?
– Naravno da osim pritiska spolja, iz cijelog svijeta, važno je da se povećava pritisak iznutra od strane državljana. Dosta je veliki broj onih koji protestuju i nisu saglasni, ali moje mišljenje je da taj glas protesta mora biti još glasniji. Vidi se da se ljudi u Rusiji boje, ali sa druge strane i mi imamo svoje iskustvo protivljenja autokratskim režimima i Ukrajinci recimo 2014. godine bili su spremni da umiru za istinu i za pravdu. Nažalost, u Rusiji mnogi još nisu spremni da pokažu takvu odlučnu reakciju.
RUSIJI SE NE MOŽE VJEROVATI NA RIJEČ
U novijoj istoriji Ukrajine imamo aneksiju Krima, više napada Rusije, mirovni sporazum u Minsku, zatim Ukrajina je predala Rusiji nuklearno naoružanje tokom devedesetih godina u zamjenu za garancije Moskve da će poštovati suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Kako vam danas to sve izgleda, da li je sve bilo uzaludno?
– To je bio upravo jedan od naših glavnih argumenata za pridruživanje NATO. Mi podsjećamo da 2014. kada je Ukrajina bila napadnuta prvi put od strane Rusije, mi smo bili neutralna država. Mi smo sarađivali sa Rusijom, pravili smo ustupke i udovoljavali njihovim zahtjevima, produžen je bio rok za boravak ruske flote na Krimu, zauzvrat mi smo dobili ono što imamo. Mislim da ne postoji nijedan ozbiljniji političar koji bi sada vjerovao na riječ Rusiji. Oni nisu spremni da se pridržavaju bilo kakvih usmenih ili pismenih dogovora.
Ruska propaganda je izrazito uticajna. U njihovim zvaničnim saopštenjima i diplomatskim obraćanjima ispred ambasada pominju se biohemijske laboratorije za uništavanje Rusa i slično. Smatrate li da je to imalo veliku ulogu?
– Naravno, informacioni rat je jedna od vrsta ratovanja u našoj realnosti i te dezinformacije imaju veliki uticaj na neku širu publiku. Jedan od naših ciljeva je takođe i da ograničimo ruske kanale koji dezinformacijama vode rat i sve medije koji zagovaraju rat i šire dezinformacije, i ne samo kada je riječ o trenutnom ratu u Ukrajini, nego svuda.
Moskva je tražila od NATO da zabrani priključivanje Ukrajine, ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je svima koji se umiješaju u rat u Ukrajini da će osjetiti posljedice kakve nisu tokom svoje istorije. Vjerujete li u te prijetnje, mislite li da je spreman na nešto takvo i da li to treba da nas brine?
– Mislim da jeste on spreman na sve i sadašnji napad na Ukrajinu potvrđuje to, jer još prije nedjelju dana većina političara je smatrala da se Putin neće usuditi da napadne Ukrajinu tolikom snagom. Sada mi znamo šta on može i taj čovjek nije predvidljiv, naročito u ovoj situaciji kada nije uspio da pobijedi i osvoji Ukrajinu u tri dana kako je planirao. Smatram da je on frustriran i spreman na bilo šta, tako da mi moramo biti pripremljeni na to, ali ne uplašeni. Samo pripremljeni da mu odlučno odgovorimo.
Rusija je važila za nepobjedivu silu, strah i trepet za svijet u vojnom smilu. Ukrajina je pokazala da to i nije baš tako. Odakle tolika snaga i hrabrost?
– To se zove jednostavno patriotizam. Htjela bih naglasiti, da ako pogledamo brojke, to je možda samo neki mit koji traje od II svjetskog rata, da je Rusija neka nepobjediva sila, ali brojke pokazuju da nije zapravo tako. Možda je jaka sila u Evropi, ali nije broj jedan. Drugo, Rusija je jedna od najsiromašnijih zemalja na evroazijskom prostoru, oni nemaju velike kapacitete da dugo izdrže takav napad na Ukrajinu, a naravno uz pomoć sankcija međunarodne zajednice njihovi kapaciteti i resursi će jako brzo nestati.
Crna Gora je izrazila podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine, osudila rusku invaziju, i pridružila se EU sankcijama. Bilo je više protesta podrške Ukrajini u nekoliko gradova. Međutim, svjedočili smo i skupu podrške Rusiji od nekolicine građana koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi. Kako to komentarišete i da li je Crna Gora dovoljno učinila?
– Nama je bitno da na nivou države osjećamo podršku. Sada očekujemo da će biti donijete i zvanične odluke od strane Vlade da pruže humanitarnu pomoć Ukrajini i naravno smo jako zahvalni svim Crnogorcima koji nas podržavaju, koji izlaze na mirne proteste podrške Ukrajini u velikom broju. Sa druge strane, vidimo da ima i onih koji ne podržavaju Ukrajinu, ali eto, to je demokratsko društvo svi imaju pravo da demonstriraju svoje stavove. Meni je drago da njih nema puno, oni su u manjini. Takođe, nadam se da će oni koji su bili neutralnog stava sada razumjeti stvarno šta je Rusija, koja nije samo baletska škola, Tolstoj i Puškin, već velika imperija koja će gaziti sve na svom putu, da dosegne svoje ciljeve.
Takođe, moramo razumjeti da, ako padne Ukrajina, onda je samo pitanje ko će biti sljedeći. Uzimajući obzir situaciju na Balkanu, mi znamo da posljedice može imati i ovaj region.
Koliko znači podrška međuanrodne zajednice i uvedene sankcije Rusiji, koji su još mehanizmi kojima se može pružiti podrška Ukrajini u ovom trenutku?
– Sve sankcije koje su uvele Evropska unija, Amerika i Velika Britanija, počinju da daju rezultate i djeluju na Rusiju. Spremaju se i novi paketi sankcija, a to pomaže. Te sankcije će imati neki dugoročni uticaj na Rusiju, ali najvažnije što je nama sada potrebno jeste vojna podrška. Shvatamo stav NATO da se neće direktno uključiti u konflikt sa Rusijom, ali trebamo svu moguću vojnu podršku od njih. Dobijamo tu podršku i EU se takođe uključila. Mislim da je to prvi put u istoriji EU da se ona toliko ujedinila, ne samo politički ili finansijski, nego i oko vojne podrške Ukrajini, jer svi razumiju da ako padne Ukrajina onda pada i cijela Evropa.
Preporučeno
