Video
“To je pitanje prelaznog perioda koji je regulisan članom 104 i članom 110 Ustava Crne Gore. Dakle, članom 104 propisano je da predsjednik i član Vlade ne mogu vršiti poslaničku, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost. To je takozvana klauzula konflikta interesa. Međutim, ovu situaciju koju mi imamo trenutno, regulisao je član 110 Ustava koji jasno propisuje kad Vladi prestaje mandat”, kazao je za Standard dr Blažić.
Kako objašnjava, to znači da Vladi prestaje mandat istekom mandata Skupštine, a on je prestao danom verifikacije novih poslanika. Tada su se dvije stvari desile, verifikovan je mandat novim članovima Parlamenta, ali je istovremeno definisano da prestaje mandat ranijim poslanicima.
“Stav 2 člana 110 jasno propisuje da Vlada nastavlja rad do izbore nove Vlade. Imamo jednu odredbu koja definiše takozvani prelazni period od konstituisanja Skupštine do sastava nove Vlade. Prema tome, mi nemamo Vladu, mi nakon verifikacije mandata imamo sastav Vlade koji nastavlja da radi do izbora nove”, dodao je.
Profesor Blažić ističe da je potpuno prirodno i logično da je to unešeno u Ustav jer se sistemski ne smije dopustiti da jedan organ ne vrši svoju funkciju, u ovom slučaju Vlada.
“Zato je ustavotvorac predvidio da kada prestane mandat Parlamentu prestaje i staroj Vladi, ali da Vlada nastavlja da radi. U principu, to je teorijski gledano neka vrsta tehničke vlade, koja obezbjeđuje samo one nužne poslove koji su neophodni za funkcionisanje sistema. Ona nije u punom kapacitetu. Operativne odluke koje se donose moraju važiti, ali ne bi mogli predlagati zakone”, objasnio je dr Blažić.
Navodi da je ustavotvorac vrlo precizno definisao tu situaciju kada je propisao da Vlada nastavlja sa radom do izbora nove, upravo zbog toga da ne bi došlo do blokade funkcije izvršnog organa.
“Dakle, sistemsko tumačenje, ciljno tumačenje svake norme mora da obezbijedi situaciju da nijedna institucija ne može da prestane da radi, jer se to onda direktno odražava na ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti svih građana Crne Gore”, kazao je on.
Zato, kako kaže, imamo i takozvane vršioce dužnosti, pa i kada ministar podnese ostavku, on mora da vrši dužnost do izbora novog, odnosno neko mora vršiti funkciju ministra.
“Zato je stav 2 člana 110 uredio taj prelazni period između stare Vlade koja samo nastavlja da radi i nove Vlade sa punim kapacitetima. Jer izvršni organ, pa ni lokalni, ne smije da stane, jer cilj nije da organi ne funkcionišu, već da ostvaruju svoje funkcije u interesu građana”, dodao je.
Za aktuelne ministre i članove Vlade kaže da su trenutno svi u stanju vršioca dužnosti.
Kako Standard nezvanično saznaje, do sastava nove Vlade vršilac dužnosti predsjednika Vlade biće dosadašnji ministar pravde Zoran Pažin, koji je na konstitutivnoj sjednici 27. saziva Parlamenta podnio ostavku na poslaničku funkciju.
“U principu bi dobro bilo, sistemski posmatrano, da to bude neki član Vlade koji nije poslanik jer je inkompatibilna funkcija predsjedniak Vlade, odnosno vršioca dužnosti predsjednika Vlade sa poslaničkom funkcijom.
U redovnom stanju potpredsjednik Vlade može da vrši funkciju predsjednika, ukoliko predsjednik u tom momentu nije u mogućnosti da je obavlja. Zato postoje potpredsjednici Vlade, to je funkcija koja mora da obezbijedi kontinuitet rada Vlade. Po prirodi stvari, po hijerarhiji, potpredsjednik Vlade uvijek zamjenjuje predsjednika u slučaju njegove odsutnosti, spriječenosti i tako dalje”, ispričao je za Standard dr Blažič.
Preporučeno
Kako je zaključio, sistemski, u ovom slučaju kada je dosadašnji premijer postao poslanik, potpredsjedniku Vlade koji nije poslanik pripada da vodi Vladu do sastava nove.
