Video
Politiko je intervju sa Spajićem objavio juče – iako u njemu navode da je rađen prije nego je Rezolucija o genocidu u Jasenovcu usvojena u crnogorskom parlamentu.
“Rezolucija UN-a o Srebrenici otvorila je Pandorinu kutiju rezolucija. Ovo nije naša glavna politika, ovo je digresija” rekao je Spajić u intervjuu za Politiko.
Taj medij piše da se čini da Spajić takođe povezuje tajming rezolucije sa ruskim naporima da destabilizuje Zapadni Balkan i kompromituje svoju vladu.
“Postoji ruski narativ u Crnoj Gori, da Evropska unija i zapadni svijet podržavaju nacističku ili fašističku istoriju” rekao je Spajić, sugerišući na to da bi se, u slučaju da njegova Vlada nije glasa za usvajanje rezolucije, to iskoristilo protiv njega.
POSLJEDICE
Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel je odložio svoju posjetu Crnoj Gori 2. i 3. jula zbog usvajanja Rezolucije o Jasenovcu. On se na ovaj potez odlučio “kako bi osigurao uspješne razgovore sa ključnim sagovornicima u zemlji, a na koje ne treba da bude bačena sjenka zbog posljednjih dešavanja u zemlji”. Umjesto njegove posjete Crnoj Gori, predsjednik Jakov Milatović sastao se danas sa Mišelom u Briselu.
Iz Hrvatske su zbog usvajanja spornog dokumenta uslijedile oštre reakcije. Tako su nam juče uputili još jednu protestnu notu, a iz njihovog resora vanjskih poslova je poručeno da su očekivali da će se Crna Gora suzdržati od aktivnosti koje mogu narušiti dobrosusjedske odnose, te da je donošenje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu neprihvatljivo.
Hrvatski premijer Andrej Plenković je podvukao da dokument šalje lošu poruku u pogledu međusobnog poštovanja i želje za dobrosusjedskim odnosima, te poručio da će preduzeti primjerene mjere za poteze instrumentalizacije parlamentarne većine.
Šef diplomatije u Hrvatskoj Gordan Grlić Radman juče je saopštio da još raspravljaju o odgovoru na Rezoluciju. Jasno je poručio da se zna čiji posao odrađuje Crna Gora. Dakle, Hrvatska i EU u pitanje dovode isključivo trenutak i način na koji je Rezolucija usvojena.
Naime, crnogorski poslanici su to učinili dan nakon usvajanja Izvještaja o ispunjavanju prelaznih mjerila za poglavlje 23 i 24 (IBAR) – dokumenta koji je za Crnu Goru predstavlja najvažniji korak u pregovaračkom procesu sa EU u posljednje četiri godine. Međunarodna javnost je svjesna da se nakon dobijanja tog važnog dokumenta sve okrenulo ka raspravi o Jasenovcu – i to pod pritiskom Beograda, Srpske pravoslavne crkve, te prosrpskih i proruskih snaga u Crnoj Gori.
Izbrisani iz deklaracije
Zbog toga je, kako je juče objavio Jutarnji.hr, iz nacrta deklaracije Evropskog savjeta, izbačen paragraf o Crnoj Gori. U nacrtu deklaracije je, kako piše taj medij, bila predložena formulacija: “Evropski savjet pozdravlja održavanje posljednje međuvladine konferencije s Crnom Gorom i naglašava napredak koji je Crna Gora postigla u svom pristupnom procesu.”
Preporučeno
Iako se čini kao jednostavna rečenica, ovo je trebalo da bude snažna poruka ohrabrenja jer bi dolazila od šefova država ili vlada EU. No, zbog saznanja da je na dnevni red bilo stavljeno glasanje o Rezoluciji o Jasenovcu, i informacija da je vladajuća većina osigurala dovoljan broj glasova za usvajanje, EU je odlučila izbaciti tu rečenicu o Crnoj Gori.
