Video
Nikolić je rekao da kriza parlamenta može imati ozbiljne implikacije na evropski put Crne Gore. Istakao je i da „zbog ustupaka koje Spajić i Milatović čine prema Mandiću, odnosno Vučiću, Crna Gora danas vodi inferiornu politiku u odnosu na Srbiju i svađalačku politiku sa drugim susjedima – Hrvatskom, BiH i Kosovom. Nikolić je poručio da sve ukazuje na to da će premijer i predsjednik Crne Gore, koji, kako je kazao, radikalno gube podršku građana, nastaviti da kupuju sebi vrijeme podilaženjem nezajažljivim apetitima velikosrpskog nacionalizma.
POBJEDA: Opozicija je pozvala parlamentarnu većinu da povuče odluku na Ustavnom odboru o penzionisanju sutkinje Dragane Đuranović. Dok se to ne desi blokirali ste rad Skupštine. Možete li nam reći kakvi su dalji planovi DPS-a, ako ne bude povlačenja odluke? Hoćete li organizovati proteste i kad?
NIKOLIĆ: Naša država je bačena u tešku ustavnu i političku krizu jer su pučisti iz dijela parlamentarne većine posredstvom Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore preuzeli nadležnosti Ustavnog suda i uspostavili političku kontrolu nad tom institucijom. U prevodu: Vlada i Skupština su u zavjereničkoj akciji srušili sistem podjele vlasti u Crnoj Gori, i suspendovali ustavno pravo Ustavnog suda da kontroliše sve tri grane vlasti. Nakon toga, više ništa ne može biti isto. Na dnevnom redu je odbrana ustavnog poretka, i to ćemo braniti institucionalno i vaninstitucionalno. I u Skupštini, i na protestima sa savjesnim građanima. Protestovaćemo na svakom mjestu. Ne bih u ovom trenutku licitirao sa repertoarom pripremljenih akcija, ali ono što svi treba da znaju – redovnog stanja u Skupštini neće biti dok se ta odluka ne stavi van snage. Crvene linije su pređene, a sve u potrebi da se vlada bez izbora, i da se ustavnost žalbi i zakona koje budu donosili, ne može preispitivati pred Ustavnim sudom. Jasno je svima da ova vlast nezaustavljivo gubi rejting i nećemo normalizovati situaciju u kojoj ni po koju cijenu ne puštaju svoje fotelje i ukidaju izbore putem rušenja Ustavnog suda. To neće proći i što prije shvate da ne mogu tako da se poigravaju sa državom, biće bolje za njih.
Dakle, neće biti redovnog rada Skupštine Crne Gore, dok god se vlast ne pokori Ustavu.
POBJEDA: Kako će se takva politička i ustavna kriza odraziti na dalji evropski put Crne Gore?
NIKOLIĆ: Mi danas živimo svojevrsni politički apsurd prema kojem EU sa više entuzijazma radi na uspjehu Crne Gore u evropskim integracijama, nego što to radi crnogorska vlast. Da je drugačije, zar bi naše vlasti insistirale na kvarenju odnosa sa najbližom članicom EU, gurajući joj prst u oko donošenjem rezolucije o genocidu u Jasenovcu, i to sa sviješću da će time isprovocirati probleme u pregovorima sa EU. I to se desilo. Hrvatska je blokirala zatvaranje poglavlja 31, i danas imamo krizu u odnosima sa tom članicom EU. S druge strane, atak parlamentarne većine na Ustavni sud, kreiran je sa idejom da bi se isprovocirala institucionalna kriza u zemlji. Oni koji su zloupotrijebili parlament da bi preuzeli ovlašćenja Ustavnog suda, znali su da će to dovesti do krize u radu parlamenta. Jednako kao što znaju da kriza parlamenta, može imati ozbiljne implikacije na evropski put Crne Gore. Međutim, nezainteresovanost izvršne vlasti i parlamentarne većine da otklone problem koji su sami kreirali, govori o tome da se njima ne žuri sa sprovođenjem evropske agende.
POBJEDA: Vanredna sjednica parlamenta biće 21. januara zbog usvajanja budžeta. Planirate li da ni tad ne dozvolite usvajanje budžeta? Kakve će to imati posljedice?
NIKOLIĆ: To nije pitanje za parlamentarnu opoziciju. Budžeta nema zbog antiustavnog djelovanja parlamentarne većine. Oni su zgazili Ustav i obesmislili Ustavni sud. Sve što sad rade, predstavlja prebacivanje krivice i potcjenjivanje inteligencije građana. Pred građane su stavili dilemu: hoćete li budžet i pare ili Ustav i demokratiju? I jedno i drugo, po njima, ne ide ruku pod ruku. Na takvo ponižavanje niko ne nasijeda. Znali su kakva će biti naša reakcija ako preuzmu nadležnosti Ustavnog suda sa ciljem da ukinu ili blokiraju izbore. Dakle, namjerno su to uradili da bi paralisali državu. S druge strane, dobro je što parlamentarne stranke manje brojnih naroda iz vlasti nijesu učestvovale u rušenju Ustava i što su zaključak Ustavnog odbora o penzionisanju sudija Ustavnog suda okarakterisale kao neustavan.
POBJEDA: Kako komentarišete formiranje vlasti u Podgorici? Je li Vas odluka Jakova Milatovića i Pokreta za Podgoricu iznenadila i što mislite, zbog čega je odlučio da ipak formira vlast sa PES-om, DCG i ZBCG, uprkos brojnim međusobnim optužbama i uvredama? Je li bilo pritiska iz Beograda?
NIKOLIĆ: Nakon svega što je viđeno tokom pregovora o formiranju vlasti u glavnom gradu, ne treba se čuditi građanima koji smatraju da je većina političara lišena morala i dostojanstva.
Normalni i pristojni građani Podgorice neće zaboraviti i oprostiti bagatelisanje njihove izborne volje sa prethodnih izbora. Lično, nijesam naročito ni vjerovao u dogovor o formiranju vlasti u Podgorici, pa se nijesam mogao previše ni razočarati Milatovićevim zaokretom. Međutim, neprijatno je što zarad vlasti svjedočimo javnoj degradaciji integriteta pojedinih ljudi i politika. Ne želim da nagađam da li je Milatović bio izložen pritiscima Beograda, Srpske pravoslavne crkve ili Miholjskog zbora. Činjenica je da zbog ustupaka koje Spajić i Milatović čine prema Mandiću, odnosno Vučiću, Crna Gora danas vodi inferiornu politiku u odnosu na Srbiju, i svađalačku politiku sa drugim susjedima (Hrvatska, BiH i Kosovo). Što je još gore, sve ukazuje na to da će premijer i predsjednik Crne Gore, koji radikalno gube podršku grašana, nastaviti da kupuju sebi vrijeme podilaženjem nezajažljivim apetitima velikosrpskog nacionalizma.
POBJEDA: Kakve reforme očekuju partiju na predstojećem Kongresu?
NIKOLIĆ: Deseti Kongres Demokratske partije socijalista treba da označi finale procesa unutarpatijskih reformi koje su započete na prethodnom Kongresu prije četiri godine. Očekuje se izbor novog sastava glavnog odbora što će posljedično dovesti i do izbora novog predsjedništva stranke i generalnog sekretarijata. Pored izvjesnih kadrovskih promjena, na predstojećem Kongresu će se usvojiti i novi program koji će na temelju osmogodišnje vizije razvoja Crne Gore u svim oblastima, biti ponuđen crnogorskoj javnosti. Takođe, Statutom stranke će biti propisan i izbor počasnog predsjednika stranke. Kongres će najaviti i novu organizaciju rada partije na operativnom nivou kako bi stranka još efikasnije odgovorila na izazove koje pred Crnu Goru postavlja aktuelna parlamentarna većina.
POBJEDA: Velika tragedija zadesila je Crnu Goru 1. januara. Drugi masakr na Cetinju za dvije i po godine i 13 žrtava, među kojima su dvoje djece, a ostavki ni ovoga puta nema. Što nam sve ovo govori o sektoru bezbjednosti u državi? Hoćete li tražiti odgovornost nadležnih i kojim putem?
NIKOLIĆ: Obaveza države, odnosno funkcionera koji u njeno ime koordiniraju bezbjednosnim sektorom, jeste da bezbjednosne snage organizuju tako da se u skladu sa profesionalnim standardima sprečava ponavljanje istih obrazaca nasilja. Usljed izostanka sistemskog pristupa i katastrofalne procjene nadležnih, Cetinje je 1. januara obezbjeđivalo samo devet službenika policije, uprkos izjavi premijera da u tom gradu boravi 120 pripadnika OKG i uprkos činjenici da je tokom posljednje godine prijestonica bila epicentar obračuna zaraćenih kriminalnih klanova. Odluka da Cetinje kobnog datuma ostane sa jednocifrenim brojem policajaca, omogućila je ubici da nesmetano ubija na čak pet lokacija te da satima sije strah po crnogorskoj prijestonici. Ono što tu odluku čini dodatno nepromišljenom jeste i činjenica da se ništa nije naučilo iz gotovo identičnog zločina koji se prije dvije godine desio na Cetinju. Sve to, kao i okolnost da su novogodišnji praznici, te da je Cetinje među najposjećenijim gradovima, za nadležne nije bilo dovoljno da pojačaju prisustvo policije. Kako je ta procjena završila – nažalost imali smo prilike da vidimo. Činjenica je da policija nije bila spremna, da je brza reakcija izostala, te da su samo brojali žrtve za ubicom. Nakon tragedije na Cetinju, prvi čovjek sektora bezbjednosti Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović trebalo je da podnesu ostavke i saopšte da je riječ o moralnom činu kojim žele da vrate povjerenje u bezbjednosni sektor. Na taj način bi pokazali da su istinske demokrate i da žele da ojačaju urušeni integritet sektora bezbjednosti koji ima zadatak da štiti državu i građane. S obzirom na to da ostavki nema, i po svoj prilici neće ih ni biti, na potezu je premijer Spajić. Vidjećemo ima li hrabrosti da uvaži apele građana, nevladinih organizacija, strukovnih udruženja, univerzitetskih profesora, kulturnih radnika i ostalih, i hoće li inicirati smjenu čelnih ljudi bezbjednosnog sektora. Ukoliko sve ostane kao što je bilo, jasno je da Spajić samo statira na mjestu premijera i da je prihvatio na sebe ulogu saučesnika u ovom i svim budućim propustima bezbjednosnog sektora.
POBJEDA: Demokrate tvrde da DPS stoji iza protesta koji organizuje „Kamo śutra“, tražeći smjene ključnih ljudi u bezbjednosnom sektoru. Kakav je Vaš odgovor?
NIKOLIĆ: Takvim klevetama, dodatno nanose štetu sebi. Takođe, nanose štetu i demokratiji, jer bez dokaza etiketiraju i kriminalizuju studente, građanske aktiviste i sve druge koji ih kritikuju i traže njihovu odgovornost. Primjećuje se velika nervoza u njihovim javnim reagovanjima. Preuzeli su na svoja pleća veliko breme odgovornosti i sad vide da ne mogu da se nose sa tim. Zato srljaju iz greške u grešku i dodatno okreću javnost protiv sebe. Na kraju, bilo bi korisno da napokon čujemo od kad aktuelna vlast preuzima odgovornost za stanje u državi i kad će DPS koja je sišla sa vlasti prije pet godina, prestati da bude izgovor za njihovu nesposobnost.
Čemu izbori ako država ne garantuje osnovna prava i slobode izabranim predstavnicima građana
POBJEDA: Kako komentarišete onemogućavanje sjednice i nasilje u budvanskom parlamentu, što se tamo dešava?
Preporučeno
NIKOLIĆ: Crna Gora ne funkcioniše kao država, već kao teritorija bez efektivne vlasti u kojoj vlada bezakonje. Umjesto da državni organi omoguće red i poredak u državi, oni žmure ili čak asistiraju u pokušaju blokade života u Crnoj Gori. Podsjetiću vas da ni policija ni tužilaštvo nijesu ništa uradili povodom činjenice da je mjesecima grupa nasilnika upadala na biračka mjesta u Šavniku, lomila kutije i prekidala izborni dan. Takođe, zabili su glavu u pijesak i kada su neovlašćena lica prekidala sjednice Skupštine opštine Andrijevica, sprečavajući izbor čelnika lokalne vlasti. U Budvi smo u direktnom prenosu imali nasilni upad bezbjednosno interesantnih lica u zgradu Skupštine opštine i opstrukciju konstituisanja vlasti. Reakcija tužilaštva i policije opet je izostala. Postavlja se pitanje čemu služe izbori, ako računanje istorije za „oslobodioce“ počinje od 30. avgusta?! Čemu izbori ako država nije u stanju da garantuje osnovna prava i slobode izabranim predstavnicima građana. Ne možete očekivati od ljudi koji su zgazili Ustav, da se povinuju zakonima ove države. Kome nije jasno da imamo posla sa nasilnicima koji vlast neće predati mirnim putem, taj je ili naivan ili nedobronamjeran. Sjutra će raditi isto u Nikšiću ili nakon nepovoljnog rezultata na vanrednim parlamentarnim izborima. Na svu destrukciju i anarhiju koju podstiču djelovi parlamentarne većine, imamo premijera Spajića koji objašnjava kako je koaliranje sa bivšim DF-om recept za uspjeh na evropskom putu. To samo govori da živimo beskrupulozno vrijeme potpune političke simbioze Mandića, Spajića i Bečića. Izbrisane su sve razlike između nekadašnjeg Demokratskog fronta, PES-a i Demokrata, ako ih je.
