“Ima još puno posla. Biće teško i ponekad bolno. Za buduće države članice, ali i za EU. Da bismo bili vjerodostojni, vjerujem da moramo razgovarati o vremenu i domaćem zadatku i zato imam prijedlog. Dok pripremamo sljedeću stratešku agendu EU, moramo sebi postaviti jasan cilj za koji moramo biti spremni sa obje strane, a to je da se do 2030. desi proširenje EU – rekao je Mišel, obraćajući se na Bledskom forum”,
PREVIŠE DALEKO
Poruke Mišela, zapadno-balkanski zvaničnici nijesu dočekali sa oduševljenjem. Crnogorski premijer Dritan Abazović rekao je da je to „previše daleko“.” 2030. godina za Crnu Goru je previše daleko. Ne možemo da promijenimo mišljenje EU, ali ključna stvar je da se ne zna šta su pravila. Kažu nam: uradite ovo, i ako uradite to, imate ovo i to je fer, ali nije fer ako kažu uradite ovo i ako uradite to, onda kažu OK, to je dobro, ali sad nije momenat”, istakao je Abazović.
Rekao je da Crna Gora nije sebična u kontekstu integracija.
” Podržavamo Ukrajinu i svaku zemlju da ide putem integracija, ali nije dobro čekati konflikt na Balkanu da bi se probudili i rekli primite neku zemlju u EU”, zaključio je Abazović.
On je kazao i da je Crna Gora savršen kandidat za članstvo u EU.
” Zemlja sunca i zabave – nema problem sa komšijama, isporučuje rezultate protiv kriminala i korupcije, vladavina prava ide na bolje, ali ponekad EU lideri ne znaju šta žele. Mi znamo šta želimo, mi želimo da budemo dio EU što prije, ali nijesam siguran da EU lideri to znaju”, kazao je Abazović na liderskom panelu na Bledskom forumu.
Rekao je da proširenje nije jednosmjerna ulica, već da je proces dvosmjeran.
” Ako se uskoro nešto ne promijeni kada je u pitanju perspektiva EU, mislim da možemo očekivati euroskepticizam i treće strane da se uključe na procese na Zapadnom Balkanu, ali i da će opasti entuzijazam za integracije”, istakao je Abazović.
POL POZICIJA
Premijer Hrvatske Andrej Plenković rekao je za Pobjedu da je Crna Gora u prvoj poziciji kada su u pitanju pregovori sa EU, ali da li će zaista postati članica do 2030. zavisiće od evropske orijentacije Crne Gore koju treba da pokaže u narednim godinama.
Plenković je na pitanje Pobjede, da li bi Crna Gora mogla biti zemlja koja će 2030. postati članica EU, kazao da je naša zemlja, ,,rječnikom formule 1 u prvoj poziciji“.
” Crna Gora je najviše poglavlja otvorila i zatvorila, te ona institucionalno djeluje u formula 1 smislu u prvoj poziciji. Koliko će to biti realno, zavisi od brojnih zbivanja, ali napredak i evropska orijentacija Crne Gore treba da se potvrde u godinama koje slijede”, rekao je Plenković Pobjedi.
On je kazao i da se do 2025. godine neće dešavati ništa kad je u pitanju proširenje, ali da je važno da čujemo izvještaj Evropske komisije na jesen, nakon čega će se donijeti odluka.
” Dobro je da je Mišel toliko hrabar da da neku naznaku roka, jer obično EU poučena iskustvima iz devedesetih gotovo nikad nikome ne obećava rokove”, kazao je Plenković.
Albanski premijer Edi Rama rekao je da ne vjeruje da će se Albanija pridružiti Uniji do 2030. godine. U šali je napomenuo da li možda treba da započnemo rat na Balkanu da bismo ubrzali proces proširenja.
Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić govorila je o velikom evroskepticizmu koji je prisutan u srpskoj javnosti. Ona je naglasila da zemlje Zapadnog Balkana čekaju na ulazak u Uniju više od dvije decenije i da uporno teže ulasku.
” Dobijanje datuma za početak pregovora zapravo ništa ne znači. To mnogo znači ljudima Zapadnog Balkana, ali ništa ne znači ljudima Evropske unije”,rekla je ona.
Prema njenim riječima, zemlje Zapadnog Balkana tretiraju se kao da ništa ne rade dovoljno dobro. Zbog toga se, prema riječima Brnabić, ,,ljudi umaraju od pregovora“.
Makedonski premijer Dimitar Kovačevski je, kao i Ana Brnabić, prokomentarisao frustracije naroda njegove zemlje koji toliko godina čekaju članstvo u Uniji. On je istakao da je Sjeverna Makedonija, kao i neke druge zemlje Zapadnog Balkana, članica NATO-a i da njihovo članstvo ne predstavlja probleme za Alijansu.
Bugarski premijer Nikolaj Denkov je, s druge strane, naglasio da zemlje Evropske unije spaja ne samo geografska blizina, već i ,,vrijednosti“. On je podsjetio da je i Bugarska, koja blokira ulazak Sjeverne Makedonije u Uniju, meta blokade nekih zemalja članica – naime, neke se zemlje protive ulasku Bugarske u šengenski prostor.
Mišel predlaže ,,klauzulu o povjerenju“
Mišel je juče kazao i da su pred zemljama Zapadnog Balkana zadaci koji se odnose na vrijednosti vladavine prava. Kazao je da je proširenje proces zasnovan na zaslugama.
Takođe je kazao da rješavanje bilateralnih sukoba iz prošlosti može biti bolnije od reformi, ali da je to neophodno.
Preporučeno
” Nema mjesta za prošle sukobe unutar EU. Ipak, buduće države članice su u različitim fazama na svom putu ka EU. Ali moramo se pobrinuti da se prošli sukobi ne uvoze u EU i ne koriste se za blokiranje pristupanja svojih susjeda i budućih država članica. Jedan od načina bi mogao biti dodavanje takozvane ,,klauzule o povjerenju“ u ugovore o pristupanju kako bi se osiguralo da zemlje koje su se upravo pridružile ne mogu blokirati buduće države članice”, predložio je Mišel.
Video