Susret predsjednika Vlade sa bivšim visokim funkcionerom američke administracije nije beznačajna vijest u rangu kakvog servisnog saopštenja, ali upravo to je bila sudbina saopštenja koje je Služba za odnose sa javnošću poslala u utorak veče, dobrano nakon 20 časova da se premijer Abazović sastao sa bivšim državnim sekretarom Majkom Pompeom.
“U kontekstu krize izazvane agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu, jako je važno da se iz zemalja regije Zapadnog Balkana šalju pozitivni signali. Crna Gora sa najznačajnijim saveznicima spremna je dati poseban doprinos integracijama u regionu. Promovišemo politike budućnosti i podižemo međunarodni ugled Crne Gore“, navedeno je kratko u saopštenju Vlade.
Sastanak je značajan, ne samo zato što je Pompeo sa te funkcije otišao prije godinu i po dana, već prije svega zbog politike prema Balkanu koju je sekretar u administraciji predsjednika Donalda Trampa zastupao i sprovodio.
Dolazak Trampa u Bijelu kuću 2016. godine označio je prekratnicu ne samo u američkoj unutrašnjoj nego i u spoljnoj politici koja se očitovala i na Balkan i to u bitno drugačijem obliku i pristupu nego što je to bio slučaj do tada. Simpatije predsjednika Trampa prema desničarskim strongmenima, te njegovi preispitivanje svrhe NATO saveza neminovno su se odrazile i na naš region.
Umjesto insistiranja na reformama, demokratizaciji, slobodnoj trgovini i pristupanju u EU, Pompeo i nova američka spoljnopolitička elita su rješenje brojnih problema na Balkanu vidjeli u njegovoj podjeli na dvije interesne sfere – srpskoj i albanskoj. U tom periodu su i kolale priče i izlazili ‘non pejperi’ o podjeli Kosova, razmjeni teritorija, pripajanju entiteta BiH- Republike Srpske Srbiji.
Kamen temeljac nove politike je postavljen 4. septembra 2020. godine kada je u Ovalnoj sobi Bijele kuće, u prisustvu predsjednika Trampa, potpisan Sporazum o normalizaciji ekonomskih odnosa između Srbije i Kosova od strane predsjednika Aleksandra Vučića i tadašnjeg premijera Avdule Hotija.
Taj sporazum je imao i odredbu koja se odnosi na sprovođenje inicijative ‘Malog Šengena’ koja će kasnije biti preimenovana u, danas dobro poznati, ‘Otvoreni Balkan’, čiji su glavni zagovornici Vučić i albanski premijer Edi Rama koji, osim što zajednički rade na promociji ove inicijative, njeguju očito i dobre lične odnose.
Pod Pompeom se promijenio i kurs američke spoljne politike prema Crnoj Gori, gdje je, po prvi put od 1997. godine bilo očito da Vašington ne podržava predsjednika Mila Đukanovića. To je naročito bilo jasno tokom litija SPC, kada je ambasadorka SAD u Podgorici Džudi Rajnzig Rajne otvoreno podržala klerikalnu kontrarevoluciju mitropolita Amfilohija Radovića koja je i rezultirala porazom DPS-a na izborima 30 avgusta 2020. godine.
Stoga, da li je koincidencija da se idejni tvorac projekta ‘Otvoreni Balkan tek tako sastao sa premijerom Abazovićem koji, od kako je sjeo u fotelju predsjednika Vlade, želi i insistira da se Crna Gora priključi toj inicijativi? Možda nam hronologija događaja prethodnih mjesec dana može malo rasvijetiliti odgovor na ovo pitanje.
Abazović je 8. juna boravio u Ohridu na samitu ‘Otvoreni Balkan’ gdje je rekao da ‘nije čuo bilo kakav argument po kome bi pridruživanje toj inicijativi bilo loše za Crnu Goru’.
Zatim je 14. juna sa premijerom Ramom boravio u posjeti Kijevu. Abazović 23. juna nije bio u Briselu, ali zato jesu Vučić i Rama koji su, zajedno sa premijerom S. Makedonije Dimitrom Kovačevskim, održali zajedničku pres konferenciju na kojoj nisu krili, opravdano doduše, razočarenje odnosom EU prema regionu, te još jednom istakli značaj inicijative ‘Otvoreni Balkan’.
Abazović onda 29. juna odlazi u dvodnevnu zvaničnu posjetu Srbiji, gdje je primljen uz najviše državne počasti i gdje je razgovarao sa Vučićem o, čemu drugom do ‘Otvorenom Balkanu’, da bi tri dana nakon povratka iz Beograda – 5. jula, usledio susret sa Pompeom.
Nakon toga, Abazović je na sjednici Vlade u petak 8. jula uspio da progura usvajanje nacrta Temeljnog ugovora sa SPC.
Preporučeno
Slučajnost u politici ne postoji. Dani Dritana Abazovića na funkciji premijera su, nakon poslednje sjednice Vlade odbrojani ali on je blizu da ostvari cilj. Ukoliko stavi potpis naTemeljni ugovor sa SPC, Crna Gora će postati dio ‘Otvorenog Balkana’ – onog njegovog dijela koji je pod kontrolom Beograda. V.K.
Video