Video
On je potvrdio nepokolebljivu posvećenost principima i načelima Povelje, i misiji i ciljevima Svjetske organizacije.
Zahvalio se Sekretarijatu Ujedinjenih nacija i službama zemlje domaćina na ogromnim naporima koje su uložili da omoguće da generalna debata bude, ne samo demonstracija nade i uvjerenja da će se svijet izboriti s pandemijom, već i siguran i bezbjedan događaj za sve učesnike.
“Aktivnosti Ujedinjenih nacija u pružanju prijeko potrebne medicinske i humanitarne pomoći, kao i značajna podrška u tretiranju teških socio-ekonomskih posljedica pandemije, nedvosmisleno potvrđuju njihovu važnu ulogu u savremenom svijetu. Danas je više nego ikada jasno da se na globalne izazove može uspješno odgovarati upravo i jedino tako – globalno – zajedničkom i koordinisanom akcijom svih nas, u čijem središtu mora stajati niko drugi do Ujedinjene nacije”, kazao je Đukanović.
On je konstatovao da se posljednjih godina u svijetu suočavamo sa krizom liderstva.
Njene posljedice posmatramo u gotovo svim sferama globalnih odnosa. Fragmentiranost i nacionalni pristup i dalje dominantno obilježavaju ponašanje ključnih međunarodnih aktera. Umjesto zajedničkih konkretnih akcija, danas u svijetu sve češće dijelimo samo zajedničke brige – dodao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, jasna vizija i posvećenost, kvalitet i kontinuiranost, efikasnost i djelotvornost, saradnja i solidarnost, odlučnost i odgovornost jedini su put za eliminisanje narastajućih globalnih problema – od pandemije i klimatskih promjena, do gladi i migracija, kršenja ljudskih prava i humanitarnih kriza.
“U tome ćete u Crnoj Gori uvijek imati otvorenog i pouzdanog partnera”, poručio je Đukanović.
Jasno je, navodi on, da su osnaženi multilateralizam i revitalizacija Ujedinjenih nacija prijeko potrebni.
“Korak u tom pravcu je inicijativa generalnog sekretara da se na hitne slučajeve u zdravstvu, socijalne i ekonomske posljedice pandemije odgovori uspostavljanjem Fonda za odgovor i oporavak od Covid-19 i Globalnim humanitarnim planom odgovora UN-a, koju snažno pozdravljamo. Odgovor mora biti solidaran i jednako dostupan”, dodao je Đukanović.
Oporavak od pandemije i revitalizovani multilateralizam, naodi Đukanovi, moraju biti utemeljeni u pravičnoj globalizaciji, poštovanju ljudskih prava i dostojanstvu svih, u zaštiti životne sredine i odgovornom odnosu prema prirodi, na rezultatima koji će se mjeriti humanim, a ne isključivo ekonomskim parametrima.
“Naš cilj mora da bude mir, ali ne kao puko odsustvo rata i razvoj ne isključivo zbog profita. To mora biti mir i napredak koji znače dostizanje najviših demokratskih standarda i kvaliteta života za sve, sadašnje i buduće generacije. Ukorak sa jačanjem multilateralnog pristupa, neophodno je raditi na snaženju saradnje i u digitalnom domenu, naročito sada kada smo svjedoci uticaja tehnologije na proces oporavka od krize i realizaciju ciljeva održivog razvoja”, kazao je Đukanović.
On je poručio da će Crna Gora nastaviti da podržava napore na implementaciji reformske agende u okviru razvojnih, upravljačkih i struktura za očuvanje mira i bezbjednosti i realizaciju Agende 2030.
“Uvjereni smo da jedino kroz preduzimanje neophodnih reorganizacijskih koraka, djelovanje Svjetske organizacije može biti efikasnije i fleksibilnije”, poručio je Đukanović.
Prema njegovim riječima, kroz podršku inicijativi generalnog sekretara Gutereša „Akcija za očuvanje mira“, Crna Gora je još jednom demonstrirala političku posvećenost mandatima mirovnih operacija i njihovom efikasnom djelovanju, naročito na planu zaštite civila.
“Ostajemo odlučni da, shodno mogućnostima, doprinosimo očuvanju i unapređenju međunarodnog mira i bezbjednosti, kao i da proširimo svoje učešće u humanitarnim i mirovnim misijama UN”, rekao je Đukanović.
On je rekao da se međunarodna arhitektura za razoružanje, neproliferaciju i kontrolu naoružanja nalazi pod značajnim pritiskom. I to je ono, kako je rekao, na šta Crna Gora kao odgovorna članica UN i članica NATO skreće pažnju.
“Podrška implementaciji i jačanju i daljem razvoju multilateranih ugovora u oblasti razoružanja, neproliferacije i kontrole naoružanja mora biti imperativ za sve nas”, poručio je Đukanović.
Poručio je da Crna Gora će nastaviti da djeluje u pravcu integracije ljudskih prava i rodne perspektive u sve aspekte rada UN, brani univerzalnost međunarodnog prava ljudskih prava i nezavisnost sistema ljudskih prava.
“Kao kandidat sa realnim šansama za članstvo u Savjetu za ljudska prava, zalažemo se za približavanje agendi i za bolju sinergiju Ženeve i Njujorka. Jedino tako bićemo u prilici da pravovremeno reagujemo i sprečavamo masovna kršenja koja se i dalje dešavaju i ne tako rijetko šokiraju svjetsku javnost. Dok to ne učinimo, nastavićemo da gotovo redovno djelujemo post festum, a resurse trošimo dominantno na deeskalaciju i humanitarne krize, umjesto na upravljanje i prevenciju”, istakao je Đukanović.
On je apelovao da odgovor na izbjegličku i migrantsku krizu mora biti globalan i uz zajedničku odgovornost, “onako kako smo predvidjeli globalnim dogovorima za izbjeglice i migrante”.
“Moramo sarađivati u iznalaženju rješenja i pomagati jednako i zemlje prijema i zemlje porijekla. Kao jedina od ex-yu republika na čijoj teritoriji tokom sukoba ‘90ih nije bilo rata, i koja je primila preko 100 hiljada izbjeglica i raseljenih lica – više od 20 odsto naše ukupne populacije, Crna Gora danas kao članica UN teško da može razumjeti i prihvatiti drugačije postupanje do solidarnost i pomoć najugroženijima”, istakao je Đukanović.
Dodaje i da smo svjedoci smo rastuće klimatske i ekološke krize. Puna implementacija Agende 2030 i Pariškog klimatskog sporazuma ključna je, smatra Đukanović, za što bolji oporavak od pandemije i pripremu svijeta na buduće sistemske šokove.
“Zato je od naročite važnosti da se u susret Samitu i Konferenciji u Glazgovu u novembru ove godine, u svim zemljama mobiliše dodatni nivo ambicije za postizanje dugoročnih ciljeva za smanjenje globalnog zagrijavanja. Iako je njen udio u globalnoj emisiji gasova neznatan, Crna Gora je u decembru 2020. godine dodatno povećala svoju klimatsku ambiciju, i na taj način potvrdila snažnu i postojanu posvećenost adekvatnom tretiranju klimatskih izazova. Očekujemo da će dalje aktivnosti na nacionalnom nivou stvarati prostor za nove ambicioznije iskorake”, naglasio je Đukanović.
On je istakao da je Crna Gora prešla zahtjevan put od čina prijema koji je bio najšira potvrda priznanja obnovljene državnosti, pozicioniranja Crne Gore na glavnim pravcima djelovanja UN i ključnih vanjskopolitičkih partnera, do današnje vidljivosti, prepoznatljivosti i afirmisanosti koji daleko prevazilaze veličinu zemlje.
“Taj put nikada nije bio jednostavan. Posebno ne na Balkanu koji, bremenit prošlošću, ni danas ne prestaje da bude mjesto sučeljavanja suprotstavljenih interesa, geostrateških nadmetanja, vječiti predmet brige različitih međunarodnih aktera, ali ne uvijek i potrebne i blagovremene pažnje”, rekao je Đukanović.
On smatra da izazovi i prijetnje multietničkoj demokratiji na Balkanu ni danas nisu manji.
Preporučeno
“Zapadni Balkan je opet poprište sukobljenih geopolitičkih interesa čija je posljedica usporavanje integracije zapadnobalkanskih društava u svoje prirodno evropsko okruženje, podrivanje povjerenja i kašnjenje u usvajanju evropskih vrijednosti. Ta konfuzija ne dovodi samo do zastoja i daljeg zaostajanja u razvoju ovog evropskog regiona, nego i otvara prostor za restauraciju destruktivnih teorija kako zbog zaostalosti ovaj region ne može da živi kao multietnička i multivjerska zajednica, niti da obezbijedi funkcionalnost država. Takva iskonstruisana teza se posebno želi imputirati Bosni i Hercegovini, ali i drugim manjim državama regiona, da bi se stvorio alibi za obnovu velikodržavnih nacionalističkih projekata koji su ‘90-ih doveli do rata na ovom prostoru sa blizu 150.000 ljudskih žrtava”, naveo je Đukanović.
