Video
Svega tri mjeseca nakon izbora Milatovič je zaboravio kako je ljuljuškao crnogorsko biračko tijelo na talasu “uspjeha” programa Evropa sad o ekonomskom oporavku i novim povećanim platama i penzijama. Uz ekonomske teme kao primarni cilj je naveo ulazak Crne Gore u EU.
No, da su sve to bie samo populističke izjave u cilju dobijanja glasova pokazuju i prethodna tri mjeseca kada je Milatović jednostavno iz svog narativa izbacio svu tu ekonomsku priču i okrenuo se nekim drugim temama poput osude NATO bombardovanja tadašnje države SR Jugoslavije, kao i svojevrsne rehabilitacije lika i djela Momira Bulatovića.
Ovo prvo je bez imalo pardona saopštio Generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu prilikom posjete Briselu. Milatović je saopštio ovih dana da je Stoltenberg bio zatečen njegovim zahtjevom u kom on traži izvinjenje NATO za bombardovanje 1999. godine. Zatečen je svakako najprikladniji opis, da moderni “evropejac” i novoizabrani predsjednik sa koferom punim evropskih želja ispostavi tako bizaran zahtjev, znajući čitav istorijski kontekst i sve ono što je prethodilo bombardovanju 1999.godine.
Čudno kako Milatović vidi crnogorski put u EU kada od NATO zvaničnika traži da se izvini za vojnu akciju koja je spriječila dalji masakr civila na Kosovu. Iako se iz njegovih usta moglo čuti kako je on oksfordski đak sa evropskim pogledima, put kojim je krenuo da vodi Crnu Goru ovakvim izjavama vraća nas u mračnu avliju devedesetih.
Iz tog perioda se sjetio i Momira Bulatovića na godišnjicu njegove smrti. Sjetio se prvom predsjednika Crne Gore koja je tada bila u okviru SR Jugoslavije, istog onog predsjednika koji je glasao da Crna Gora ne bude država. Apsurd na maksimum da aktuelni “evropejac” i predsjednik države traži da se o Bulatoviću govori kao o nekom ko je zagovarao evropske vrijednosti, a ne kao o nekom ko je stavio paraf da Crna Gora ostane praktično dio Srbije pod imenom SR Jugoslavija.
„Na današnji dan, prije četiri godine, umro je Momir Bulatović, prvi predsjednik Crne Gore od uvođenja višestranačja. Ostaće upamćen kao političar doslijedan svojim stavovima, koji ljubav prema Crnoj Gori nije prodavao za lične i porodične benefite, već je život nenametljivo posvetio Crnoj Gori“, napisao je juče Milatović na Tviteru.
Iako je Bulatović nesumnjivo obilježio crnogorsku političku scenu teško da se znak jednakosti može staviti između evropskih vrijednosti i njega, jer je on smatran kao produžena ruka Slobodan Miloševića, a ljubav prema Crnoj Gori koju Milatović navodi, teško da je ljubav prema ovoj državi koju je isti Bulatović utapao u propalu zajednicu sa Srbijom.
Nije se Milatović proslavio ni kad je u pitanju osuda genocida u Srebrenici, “vrućoj” temi za mnoge političare “avgustovske” većine. Iako je rekao da osuđuje sve zločine koji su se desili, “lukavo” je genocid u Srebrenici stavio u isti koš sa Jasenovcem i zločinom u Pivi, pritom se sakrivši iza odluke Međunarodnog suda u Hagu.
“Međunarodni sud je bio vrlo jasan i donio odluku kad je u pitanju Srebrenici… Vrlo je važno da je Međunarodni sud negdje individualizovao genocid u Srebrenici. Moja pozicija je u tom smislu vrlo jasna, crnogorski parlament je, takođe, donio rezoluciju kad je u pitanju Srebrenica. Vrlo je važno da kao region, zajednički, donesemo sud o prošlosti koja je bila teška. Prošlosti koja je imala jednu Srebrenicu, ali i jedan Jasenovac, prošlosti koja je imala i u Crnoj Gori stvari poput velikog zločina u Pivi, Velici… To su sve stvari koje jasno osuđujem”, kazao je Milatović za Al Jazeera Balkans nakon pto je izabran za predsjednika Crne Gore.
Preporučeno
Ekomomskih tema u njegovim nastupima više nema, izbrisane kao da ih nikad nije ni bilo nakon što su poslužile svrsi da se osigura pobjeda na izborima, što Milatovića ostavlja ispod reflektora da se pokaže u svjetlu koje mu najviše paše, jer vuk dlaku mijenja al’ ćud nikad.
