Video
Papović je u okviru serijala Matice crnogorske Śednik četvrtkom ocijenio i da problem crnogorskog društva nije podijeljenost, nego način na koji međusobne nesuglasice rješavamo i vrijednosti koje zastupamo.
Uz ocjenu da je svako demokratsko društvo podijeljeno budući da u demokratiji sve razlike izlaze na površinu, Papović naglašava da je problem Crne Gore u tome što se, kako kaže, te podjele pokušavaju poništiti kroz nejasnu frazu o pomirenju.
“Nejasno je sa čime se mi tačno mirimo. Ako je to negiranje države i prava na postojanje onda je to neprihvatljivo. Ako se kreće u takve vrste obračuna onda mi govorimo o pomirenju sa onima koji hoće da nas terorišu”, ističe Papović.
Upozorava i kako su koalicije okupljene oko Demokratskog fronta i Demokrata nosioci četničke ideologije u Crnoj Gori i istakao kako je bilo očekivano da će oni, kada preuzmu vlast, taj koncept promovisati.
“Demokratski front to zastupa decenijama. Kada su vidjeli da za to imaju političku podršku oni su jasno demonstrirali tu ideologiju. To je bjelaška ideologija”, istakao je Papović.
Kada je riječ o događajima koji su prethodili ustoličenju mitropolita Joanikija 5. septembra 2021. godine na Cetinju, Papović je ocijenio i kako je Vlada u tom slučaju svjesno išla ka izazivanju sukoba u Prijestonici.
“To je jedan značajan događaj, ali se na stvaranju provizorijuma, nacionalističkog koncepta „srpskog sveta“ radi i dalje. Sukobi i političke priče oko „srpskog sveta“ će u Crnoj Gori biti nastavljene, jer inače i traju od 1844. i Garašaninovog Načertanija. Ne vjerujem da će se to sada zaustaviti”, kazao je Papović.
Ističe i da je cilj SPC bio da demonstrativno i sa aspekta nadmoći uđe na Cetinje, ali i naglašava da u tome ipak nije uspjela. Smatra i kako je Vlada u tom slučaju svjesno išla ka izazivanju sukoba u Prijestonici.
“Sve bezbjednosne procjene su govorile da taj čin ne treba dozvoliti. Logično bi bilo da svaka odgovorna vlada, kada dobije takve procjene, odustane od tog čina. Vlada je, međutim, svjesno išla na sukob na Cetinju. Ministru unutrašnjih poslova i direktoru Uprave policije su protivustavno i protivzakonito oduzeta ovlašćenja pa je komandu policijom preuzeo premijer. Onda, mimo Savjeta za odbranu i bezbjednost se donosi odluka o upotrebi vojnog helikoptera. Sve su to činjenice koje govore o tome da je tog dana u Crnoj Gori praktično izvršen državni udar, samo da bi mitropolit Joanikije bio ustoličen”, rekao je Papović.
Govoreći o Vladi, koja je sada u tehničkom mandatu, Papović je ocijenio kako je taj eksperiment zapravo bio eksponat politike Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, a njen premijer Zdravko Krivokapić izaslanik pokojnog mitropolita Amfilohija.
“To je jedna namjesnička Vlada i sve što je ona uradila uradila je uz odobrenje i instrukciju Srpske pravoslavne crkve”, kaže je Papović i naglašava da u tom smislu ne treba zaboraviti odgovornost Građanskog pokreta Ura koji je, kako je naveo, sve to potpisao.
Papović je rekao i kako je smijenjeni ministar Vladimir Leposavić od Ministarstva pravde napravio kancelariju koja je ispunjavala pravničke zahtijeve SPC i upisivala eparhije kao da su nastale 1219. godine.
Govoreći o Temeljnom ugovoru između države i SPC, Papović je rekao kako je uvjeren da je taj dokument pisala SPC te da smatra da je premijer Krivokapića odbio da potpiše taj akt jer mu je funkcija bila u opasnosti.
“Mislim da mu je funkcija ipak bila važnija od temeljnog ugovora i da ga iz tog razloga nije ni potpisao”, naglasio je Papović.
On smatra i da je vlada Zdravka Krivokapića politikom koju je vodila drastično zloupotrijebila i građane koji se osjećaju Srbima.
“Ta politika je jednako pogubna po Crnu Goru i građansko društvo, Crnogorce, Bošnjake, Albance, Hrvate i za Srbe jer je u civilizacijskom i vrijednosnom pogledu naopaka”, kaže Papović.
Loše rezultate u oblasti kulture, obrazovanja i sporta u poslednje dvije godine, Papović pripisuje ministarki četiri objedinjena resora Vesni Bratić.
“To leži u činjenici da je taj resor vodila osoba koja se sama predstavlja kao žena četnik “, rekao je Papović.
On ipak naglašava da je crnogorska kulturna baština bogata i da je samim tim i neuništiva. Smatra i da institucije poput CANU i Univerzitea Crne Gore, zbog kompleksne organizacije, teško da mogu donijeti jedinstveni stav.
Preporučeno
“One mogu da reaguju pojedinačno, a njihove reakcije su bile nedovoljne “, zaključio je Papović.
