Video
“Pozivamo i poslanike/ce da ne glasaju za predlog u ovom obliku. U tom smislu smatramo da je predlog kolega iz MANS-a da otpočnu šire konsultacije o ovom propisu, veoma racionalan i potreban”, navela je ona.
Takođe, Papović je kazala da su pozvali Vladu i parlamentarnu većinu i sve poslanike/ce da proces “priključenja” Evropskoj uniji “prestanu voditi na način da se gotovo svakodnevno, svojim odlukama, konfrontiraju sa politikama te iste unije”.
“Podsjećamo da je obećanje sadašnje vlasti dok su bili u opoziciji vraćanje državi onoga što je od nje oteto, odnosno široko preispitivanje jasnih razlika koje postoje u stilu života i prihoda mnogih bivših i sadašnjih državnih funkcionera i njima bliskih tajkuna. Kratko rečeno, ovo je trebalo donijeti neophodnu i obećanu pravdu”, ističe Papović.
Ipak, svakome ko detaljno pogleda predloženi model, biće, smatra zamjenica izvršnog direktora CDT-a, potpuno jasno da svi oni koji su se nezakonito okoristili od države mogu spokojno trošiti i uvećavati tu imovinu.
“Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koji je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici, u suštini, nije nikakva garancija da će se ove prakse zaustaviti. Sasvim suprotno, ovaj predlog nije usklađen sa pravnim sistemom i čak može da ugrozi postojeći sistem oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Začuđujuće je da smo uspjeli dobiti ovakav akt, nakon godina čekanja i pompeznih najava o odsudnoj borbi sa onima koji su se nelegalno obogatili”, naglasila je Papović.
Prema njenim riječima, veoma zabrinjava što je način pripreme ovog zakona karakterisala potpuna zatvorenost Vlade i “nesklonost da čuju drugačije mišljenje koja nije svojstvena demokratskim društvima”.
“Pored toga, prilično je jasno da je njegovu pripremu pratilo i ignorisanje mišljenja Evropske komisije, jer je prema njihovoj ocjeni, potrebno preispitati ovaj akt kroz proces javnih konsultacija i konsultacija sa predstavnicima pravosuđa. Ovo ponašanje postaje uobičajeno kad je u pitanju postupanje Vlade, ali i Parlamenta. Budući da Vlada nije željela javnu raspravu po ovom pitanju, pozivamo sve relevantne aktere da daju svoju ocjenu ovog predloga zakona. Kao naš doprinos tom procesu, predstavljamo kraću analizu ključnih karakteristika predloga zakona o imovini”, naglasila je Papović.
Ukoliko se usvoji ovakav zakon, ističe ona, postoji značajna opasnost da oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću bude nesprovodivo u praksi, pa umjesto poboljšanja, eliminisale bi se i trenutne mogućnosti koje nam nudi postojeći sistem.
“Koncept trajnog oduzimanja imovine od lica koja su samo osumnjičena za određena krivična djela ali ne i pravosnažno osuđena, izuzetno je sporan sa aspekta poštovanja osnovnih ljudskih prava. Upitno je da se može smatrati da je neka imovina stečena kriminalnom djelatnošću, a da to nije prethodno utvrđeno u krivičnom postupku. Primjetna je i pravna površnost u predlogu zakona”, ocjenila je zamjenica izvršnog direktora CDT-a.
Predlog zakona uvodi, ukazala je, oduzimanje koristi stečene u periodu deset godina prije i/ili poslije izvršenja krivičnog djela, što je, dodaje, sporno s aspekta ustavnog principa zabrane povratnog dejstva zakona.
“Iako se zvaničnici Vlade pozivaju na iskustvo Slovenije, podsjećamo da je upravo u Sloveniji Ustavni sud ukinuo pojedine odredbe tamošnjeg zakona jer su bile suprotne principu zabrane povratnog dejstva”, dodala je Papović.
Takođe, krajnje je, smatra ona, nedovršena ideja premještanja oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću u parnični postupak.
“Vrlo su moguće pravno apsurdne situacije da se u parničnom postupku utvrdi da je određeno lice imovinu steklo kriminalnom djelatnošću, dok je i dalje u toku krivični postupak. Ili, da se u parnici trajno oduzme imovina jer je stečena kriminalnom djelatnošću, a da se krivični postupak okonča oslobađajućom presudom.
Preporučeno
Ova i druga pitanja stvaraju ozbiljan rizik da se usvoji zakon za koji će se kasnije utvrditi da nije u saglasnosti sa Ustavom i međunarodnim ugovorima, a vremenom se može otvoriti i pitanje naknade štete. Tako umjesto doprinosa borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ovaj bi se zakon mogao pretvoriti u svoju suprotnost”, zaključila je Papović.
