Video
Iz tog suda “Vijestima” je juče rečeno da ih Administrativni odbor nije obavijestio o ishodu sjednice održane 30. oktobra prošle godine, kad je dato “zeleno svjetlo” za ukidanje imuniteta Lekiću.
“Osnovni sud u Pljevljima je uputio dopis Skupštini Crne Gore – Administrativnom odboru, koji je Skupštini Crne Gore dostavljen dana 20. 5. 2026, u kom je traženo da obavijeste sud da li je odlučeno o zahtjevu za davanje odobrenja za vođenje krivičnog postupka prema okrivljenom, i ukoliko je odlučeno – da odluku o tome dostave sudu. Do danas Skupština Crne Gore – Administrativni odbor nijesu odgovorili sudu na dostavljeni dopis”, navodi se u odgovoru koji potpisuje savjetnica u pljevaljskom sudu, Dejana Damjanović.
Početkom maja, iz kabineta Lekićevog partijskog druga i šefa parlamenta Andrije Mandića, Vijestima je nezvanično rečeno da je adresa za pitanja zašto predlog Administrativnog odbora još nije bio na dnevnom redu – generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić. Kao ni tada, Stanišić ni juče nije odgovorio na upit redakcije.
“Vijesti” odgovore nijesu dobile ni od predsjednice Administrativnog odbora Jelene Nedović (Pokret Evropa sad).
Osnovni sud u Pljevljima tražio je od zakonodavnog doma krajem jula prošle godine, nedugo nakon što se Lekić vratio u poslaničke klupe, da mu se ukine imunitet, a potom je, početkom septembra 2025, urgirao da se taj posao završi.
Prema Poslovniku Skupštine (čl. 58a i 58b), Administrativni odbor je dužan da izvještaj s predlogom podnese, po pravilu, na prvoj narednoj sjednici parlamenta.
Kad poslanici odluče na plenumu o zahtjevu za ukidanje imuniteta, zakonodavni dom o tome obavještava nadležni državni organ.
“Kad Skupština da odobrenje da se pokrene krivični postupak, odnosno odobrenje da se odredi pritvor poslaniku, protiv poslanika može da se pokrene krivični postupak, odnosno poslaniku može da se odredi pritvor samo za krivično djelo za koje je dato odobrenje”, piše u Poslovniku.
Pijana vožnja
Osnovno državno tužilaštvo Pljevlja podnijelo je sredinom maja prošle godine optužni predlog protiv Lekića zbog ugrožavanja javnog saobraćaja, a nakon što je u oktobru 2024, s 1,22 promila alkohola u krvi, kao čelnik Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja (RUP), slupao službeno vozilo te kompanije, izazvavši veliku materijalnu štetu.
Lekića je, zbog udesa, sudija bjelopoljskog Prekršajnog suda kaznio 750 eura, tri kaznena boda i odredio mu zaštitnu mjeru tromjesečne zabrane upravljanja motornim vozilom, a funkcioner NSD-a je nakon toga podnio ostavku na mjesto šefa Odbora direktora RUP-a.
Lekić je i krajem maja 2024. pijan upravljao službenim vozilom. Zbog toga je kažnjen 500 eura.
Prvi čovjek pljevaljskog NSD-a u poslaničkim klupama naslijedio je Marka Kovačevića, koji je podnio ostavku zbog nespojivosti funkcija, odnosno jer je ponovo izabran za čelnika Nikšića.
Na pitanje da li će kolege iz vlasti pozvati da mu ukinu imunitet da ne bi došlo do opstrukcija, kao u slučaju Kovačevića (o čijem se imunitetu nikad nije odlučivalo), Lekić je sredinom jula prošle godine rekao “Vijestima” da se neće “pozivati na imunitet”, te da očekuje oslobađajuću presudu.
“Mislim da sam ispravan. Istina je da sam napravio grešku. Bio sam u pripitom stanju te noći, imao sam 1,22 promila. Ali što se tiče uzroka saobraćajne nezgode, nisam tu kriv. Očekujem oslobađajuću presudu od suda…”, kazao je on.
Na konstataciju novinara da se odluka o ukidanju imuniteta može jedino donijeti glasanjem u Skupštini, pošto je Administrativni odbor dao “zeleno svjetlo”, Lekić je ponovio da se neće “pozivati na imunitet”, ali i da od kolega iz vladajuće većine neće tražiti da mu ukinu zaštitu.
“Pozivati se neću, a da tražim ja lično (ukidanje imuniteta) – to neću… Čini mi se da, u svakom slučaju, sud i tužilaštvo mogu po određenim stvarima da vode ovaj postupak, do onog momenta dok se poslanik ne pozove na imunitet. Kad bude došlo do te faze, neću se pozivati na imunitet – pustiću. I čak sam zainteresovan da se to što prije riješi, zato što sam siguran da nisam kriv”, saopštio je on tada listu.
Prema Ustavu (član 86), protiv poslanika se ne može pokrenuti krivični postupak, niti mu se može odrediti pritvor bez odobrenja najvišeg zakonodavnog doma, osim ako je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora.
Administrativni odbor nije uopšte raspravljao o zahtjevu podgoričkog Višeg tužilaštva da se odobri krivično gonjenje Lekićevog prethodnika Kovačevića zbog krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje. To skupštinsko radno tijelo ignorisalo je zahtjev Višeg tužilaštva, uprkos njegovim urgencijama. Na kraju, Više tužilaštvo odbacilo je krivičnu prijavu protiv Kovačevića, pa je slučaj prešao u ruke Suda za prekršaje u Nikšiću.
Jelena Nedović je u više navrata to pravdala riječima da čekaju da im tužilaštvo dostavi optužni predlog protiv Kovačevića. Međutim, da bi predlog bio podignut, morao se okončati krivični postupak, a on nije mogao ni početi dok Kovačeviću ne bi bio ukinut imunitet.
Sumnjive poslovne odluke
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je u prethodnih nekoliko godina bilo formiralo više predmeta zbog poslovnih odluka koje je donio Lekić dok je bio izvršni direktor RUP-a, koji su potom objedinjeni i dostavljeni Višem državnom tužilaštvu Bijelo Polje. Iz bjelopoljskog Višeg tužilaštva “Vijestima” su početkom maja saopštili da vještak ekonomske struke još izviđa predmet formiran protiv Lekića.
Poslanik NSD-a je funkciju izvršnog direktora RUP-a obavljao od početka 2021. do avgusta 2023, a smijenjen je nakon što je Inspekcija rada utvrdila da je izabran na poziciju grubim kršenjem zakona, odnosno – mimo konkursa. Nakon odlaska s direktorske funkcije, nije mu trebalo mnogo vremena da se vrati na rukovodeće pozicije u RUP-u – prvo je bio imenovan za člana, a potom i predsjednika Odbora direktora te kompanije.
SDT je krajem 2022. formirao predmet protiv Lekića po krivičnoj prijavi opozicione Demokratske partije socijalista (DPS), koja je tvrdila da je on “iskorišćavanjem i prekoračenjem granica službenog položaja zaključio štetan ugovor o kupoprodaji mrko-lignitnog uglja s Elektroprivredom Srbije po cijeni od 28,80 eura, iako je znao da to nije realna cijena uglja”. To se dešavalo u vrijeme dok je srpski energetski sistem plaćao ugalj BiH po cijeni od minimum 65 eura po toni. Iz Rudnika uglja su tada kazali da se radi o različitim kalorijskim vrijednostima uglja i da cijena ne može biti ista.
Pola godine kasnije, SDT je otvorio istragu zbog sumnje da je došlo do zloupotrebe službenog položaja u tom poslu, a u junu 2023. i avgustu 2024. službenici Specijalnog policijskog odjeljenja uzeli su iz pljevaljske kompanije i poslovnu dokumentaciju u vezi s tim poslom.
Preporučeno
To tužilaštvo je, iz iste krivične prijave, istraživalo i navode u vezi s kupovinom dampera (specijalnih kamiona) od bosansko-hercegovačke firme “BPS Ugljevik” za 3,5 miliona eura bez PDV-a, što je, kako su tvrdili iz DPS-a, bila za milion veća cijena nego za ista vozila kupljena godinu ranije.
