Prema predloženom rješenju, imunitet koji uživaju poslanici ubuduće bi, kada je riječ o predsjedniku Crne Gore i članovima Vlade, bio ograničen tako da ne obuhvata krivična djela protiv službene dužnosti. U istoj odredbi navode se predsjednik Crne Gore, predsjednik i članovi Vlade, predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik i sudije Ustavnog suda i vrhovni državni tužilac, piše CdM.

Suština predložene izmjene je da predsjednik države i članovi Vlade ne bi mogli da se pozovu na ustavni imunitet kada je riječ o krivičnim djelima protiv službene dužnosti.

Predloženi tekst člana 86 stav 4 glasi:

„Imunitet, kao i poslanik, uživaju i: 1) predsjednik Crne Gore; 2) predsjednik i članovi Vlade, osim za krivična djela protiv službene dužnosti; 3) predsjednik Vrhovnog suda; 4) predsjednik i sudije Ustavnog suda; 5) vrhovni državni tužilac.“

Vlada u obrazloženju naglašava da se ovim ne ukida institut imuniteta u cjelini, već se precizira njegov obim. Kako se pojašnjava, zaštita bi i dalje postojala u dijelu koji se odnosi na izražena mišljenja i glasanje u vršenju funkcije, dok bi za nezakonito postupanje i zloupotrebu službenih ovlašćenja postojala puna krivična odgovornost.

„Predlaže se promjena Ustava kojom se precizira da predsjednik i članovi Vlade ne uživaju imunitet za krivična djela protiv službene dužnosti“,ističe se u obrazloženju Vladinog predloga.

U Vladi naglašavaju da je imunitet u savremenim demokratskim sistemima ustanovljen kao mehanizam zaštite nosilaca najviših državnih funkcija od eventualno neosnovanih ili vanpravno motivisanih postupaka koji bi mogli ugroziti nesmetano obavljanje njihovih ustavnih nadležnosti.

Međutim, kako se navodi u obrazloženju, takva zaštita ne smije prerasti u prepreku za utvrđivanje krivične odgovornosti za djela kojima se zloupotrebljava javna funkcija ili povjerena dužnost.

„Taj institut je ustanovljen u interesu institucije, a ne pojedinca, te ima javnopravni karakter, odnosno ne predstavlja ličnu privilegiju“, jasna je Vlada.

Poseban akcenat stavljen je na krivična djela poput zloupotrebe službenog položaja, primanja i davanja mita i drugih djela protiv službene dužnosti. Vlada smatra da takva djela direktno ugrožavaju integritet javne vlasti, povjerenje građana u institucije i osnovne principe ustavnog poretka.

“Izmjena Ustava trebalo da ima više efekata – od jačanja odgovornosti najviših funkcionera izvršne vlasti, preko unapređenja borbe protiv korupcije i zloupotrebe vlasti, do usklađivanja domaćeg sistema sa međunarodnim standardima”, piše u obrazloženju.

Naglašava se povećanje povjerenja građana u rad državnih institucija.

„Uvođenjem ovog ustavnog rješenja jasno se potvrđuje da najviši funkcioneri izvršne vlasti ne smiju biti iznad zakona, što predstavlja jedan od temeljnih postulata demokratskog društva“, poručuje Vlada.

Predložena izmjena, kako se ističe, ne dovodi u pitanje postojanje imuniteta kao takvog. Njome se ograničava zaštita u odnosu na krivična djela koja se odnose na zloupotrebu službenog položaja, primanje i davanje mita i druga krivična djela protiv službene dužnosti.

Jedan od argumenata Vlade za promjenu Ustava jeste sprovođenje preporuka Grupe država protiv korupcije – GRECO.

U dokumentu se navodi da je GRECO u okviru pete evaluacione runde, koja se odnosi na sprečavanje korupcije i unapređenje integriteta u organima centralne vlasti na najvišim izvršnim funkcijama i u agencijama za sprovođenje zakona, razmatrao i pitanje imuniteta članova Vlade Crne Gore.

Izvještaj o usaglašenosti za Crnu Goru usvojen je na 91. plenarnoj sjednici GRECO-a, održanoj od 13. do 17. juna 2022. godine, a objavljen je 25. oktobra iste godine.

GRECO je u tom dokumentu ukazao na problem koji proizlazi iz postojećeg sistema imuniteta, posebno u situacijama kada je riječ o krivičnim djelima povezanim sa korupcijom za koja je propisana kazna manja od pet godina zatvora.

Prema postojećem uređenju, predsjednik Vlade i članovi Vlade uživaju isti imunitet kao poslanici, a protiv njih se ne može pokrenuti krivična radnja niti mogu biti pritvoreni bez saglasnosti parlamenta, osim u slučaju kada su zatečeni u izvršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna zatvora duža od pet godina.

GRECO je ukazao da nijesu sva krivična djela povezana sa korupcijom kažnjiva zatvorom dužim od pet godina. Zbog toga je, prema ocjeni te organizacije, mogla nastati situacija u kojoj bi ministar bio zatečen u izvršenju koruptivnog krivičnog djela za koje je zaprijećena kazna manja od pet godina, a da ipak ne može biti pritvoren niti se protiv njega može voditi postupak bez odobrenja parlamenta.

U dokumentu Vlade navodi se da je GRECO preporučio reviziju postojećeg sistema imuniteta članova Vlade kako bi se iz takve zaštite eksplicitno isključila krivična djela povezana sa korupcijom.

„GRECO preporučuje da se revidira imunitet koji se daje članovima Vlade kako bi se iz takve zaštite isključila krivična djela koja su eksplicitno povezana sa korupcijom“, navodi se u citiranom izvještaju GRECO-a.

Vlada smatra da predloženo rješenje predstavlja punu implementaciju te preporuke, jer iz imuniteta isključuje krivična djela protiv službene dužnosti, bez obzira na to da li za njih može biti izrečena kazna zatvora duža ili kraća od pet godina.

Vlada se u obrazloženju bavi i terminološkim pitanjem – zašto se predloženom izmjenom koristi formulacija „krivična djela protiv službene dužnosti“, umjesto šireg pojma „krivična djela sa elementom korupcije“.

Objašnjenje je da je „krivična djela protiv službene dužnosti“ precizno definisana kategorija u Krivičnom zakoniku, dok je pojam krivičnih djela sa elementom korupcije širi i manje precizan.

Prema stavu Vlade, korišćenje šireg i nedovoljno određenog pojma moglo bi otvoriti prostor za različita tumačenja, potencijalne zloupotrebe i pravnu nesigurnost.

„Pravosudni organi lakše primjenjuju normu kada je vezana za konkretno nabrojanu grupu krivičnih djela, nego za apstraktan pojam poput ‘korupcije’, koji može biti predmet tumačenja“, navodi se u obrazloženju.

U Vladi podsjećaju i da Krivični zakonik sadrži dio koja se odnosi na krivična djela protiv službene dužnosti, zbog čega smatra cjelishodnim da se pitanje imuniteta veže za već postojeću sistematiku krivičnog zakonodavstva i razvijenu sudsku praksu.

Predlog promjene Ustava sada ulazi u skupštinsku proceduru. Ustav propisuje da predlog za promjenu Ustava može podnijeti predsjednik Crne Gore, Vlada ili najmanje 25 poslanika.

Za usvajanje predloga potrebna je dvotrećinska većina svih poslanika. Ukoliko predlog ne bude usvojen, isti predlog ne može biti ponovljen prije isteka jedne godine od dana kada je odbijen.

To znači da će za realizaciju Vladine inicijative biti potrebna široka parlamentarna podrška, imajući u vidu ustavni zahtjev za dvotrećinskom većinom.

Vlada promjenu člana 86 ne posmatra izolovano, već kao dio šireg nastojanja da se ojača sistem odgovornosti javnih funkcionera i unaprijedi pravni okvir za borbu protiv korupcije.

U obrazloženju se navodi da bi predložena izmjena trebalo da doprinese usklađivanju crnogorskog sistema sa međunarodnim antikorupcijskim standardima, kao i napretku u evropskim integracijama i ispunjavanju mjerila u okviru Poglavlja 23.

Iz Vlade ocjenjuju da se time istovremeno jača vladavina prava, povećava odgovornost nosilaca najviših funkcija u izvršnoj vlasti i unapređuje okvir za prevenciju i borbu protiv korupcije.

“Konačni cilj jeste efikasniji sistem odgovornosti najviših državnih funkcionera, usklađivanje sa međunarodnim standardima i doprinos ubrzanju evropskih integracija Crne Gore”, zaključuje Vlada u obrazloženju.