Programski direktor Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) Marko Pejović kazao je javnosti poznat Nacrt zakona koji je bio na Javnoj raspravi ali, kako je dodao, nema tačnih podataka kako izgleda Nacrt zakona koji je poslat Evropskoj komisiji, odnosno Venecijanskoj komisiji.
“Analizirajući izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi se ukazuje da dio koji se tiče broja ministarstava može da bude mijenjan, odnosno da broj od 14 nije konačan, odnosno da se najveći dio predloga i sugestija koji se ticao tog člana može potencijalno promijeniti”, kazao je Pejović i dodao da je u toku javne rasprave dio koji se ticao drugih predloga i sugestija u najvećem dijelu odbijen.
“Imamo male korekcije koje se tiču terminologije, odnosno jezičkih konstrukcija, ali činjenica je da mi nemamo uvid u Nacrt koji je poslat Evropskoj komisiji”, kazao je Pejović u emisiji Dobro jutro Crna Goro.
Smatra da je proces javne rasprave bio inkluzuvan i da je Ministarstvo javne uprave na korektan način odradilo dio koji je propisan zakonom.
“Zabrinjavajuće je da su određeni prelozi na Nacrt zakona bili dosta konkretni i argumentovani, ali je predlagač smatrao da je u odnosu na trenutni društveni kontekst prava mjera određenog teksta zakona na ovaj način propisana. Tako kada govorimo o tehničkom mandatu vlade i elektronskim sjednicama mnogi subjekti su predlagali da se proširi dio koji se odnosi na elektronske sjednice, šta se može odnosno ne može odlučivati na elektronskom sjednicama, takođe dio koji se tiče tehničkog mandata, na koji način se mogu birati ili ne mogu birati i koji dio poslova se može vršiti u tom tehničkom mandatu, s tim da su svi komentari i predlozi odbijeni s obzirom na to da je predlagač smatrao da je to prava mjera kada govorimo o tekstu takvog zakona”, kazao je Pejović.
On je naveo da bi bilo dobro kada ne bi ostavljali prostora manipulaciji političkim subjektima koji bi vršili vlast u tom momentu i da se posebno dio oko tehničkog mandata dodatno precizira kroz sam zakon.
Govoreći o tome šta građani dobijaju ovim zakonom, Pejović je podsjetio da pored Zakona o vladi Crna Gora nema ni drugi suštinski, zakon o Skupštini.
Upozorava da Zakon o vladi može da bude mrtvo slovo na papiru ako se nekim podzakonskim aktima bude ugrožavao. To se, kako je kazao, može činiti Poslovnikom o radu Vlade.
“Sada imamo situaciju da 14 ministarstava može biti optimalno rješenje, ali da li će to biti i krajnje rješenje vidjećemo nakon što se objavi predlog zakona koji bi išao ka Skupštini i to su neke stvari koje bi građani osjetili, jer politička trgovina koja trenutno postoji može biti u dosta manjem obimu nego je to danas. S druge strane, zbog česte smjene vlasti posljednjih godina bilo je zloupotreba položaja tako što se sve više ljudi ili razrješava ili imenuje čak i na pune mandate što Nacrt zakona ne predviđa, već da se samo mogu imenovati vršioci dužnosti, odnosno zakon zabranjuje imenovanje na puni mandat”, kazao je Pejović.
On je dodao da se prema Nacrtu zakona, Vlada u tehničkom mandatu ne smije dodatno zaduživati, odnosno ne smije sprovoditi tekuće poslove koji mogu izazvati nove finansijske obaveze bez saglasnosti Skupštine.
“To je mač sa dvije oštrice, jer ukoliko vlada ima većinu u Skupštini i budu željeli da odrade određeni posao mogu imati podršku u Skupštini, pa je taj član upitan sa aspekta stvarne njegove koristi za građane”, naveo je Pejović.
Preporučeno
20. avgusta navršava se godina tehničkog mandata 43. Vlade Crne Gore. Pejović navodi da Zakon ne predviđa maksimalano trajanje tehničkog mandata Vlade.
Video