Video
Gostujući u emisiji “Pressing” na Gradskoj televiziji, on je izrazio očekivanje da će prioritet nove vlade biti rješavanje nagomilanih problema građana, te ulazak u Evropsku uniju. Nada se, kaže, da su takvi potezi u skladu sa stavovima građana “koji u anketama i dalje u značajnoj većini podržavaju pristupanje EU”.
“Izgleda da su Crnogorci i Ukrajinci trenutno najveći euroentuzijasti koj imaju izrazito pozitivno mišljenje o članstvu svojih država u EU”, dodao je on.
Ponovio je da je dobro što je Crna Gora otvorila sva poglavlja, te da je vrijeme da se njihovo zatvaranje privede kraju. Iako su se, kako je naveo, čule različite ocjene pojedinih konstituenata nove manjinske vlade – SNP, GP URA, SDP i manjinskih partija – podsjeća da se do članstva u EU stiže “jedino usklađenim ispunjavanjem reformi sa evropske agende”.
“To podrazumijeva i uklanjanje prepreka uspješnom funkcionisanju pravosuđa, nastavak borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, kako i reformu izbornog zakonodavstva u skladu sa preporukama nadležnih evropskih institucija. Za rješavanje ovih segmenata manje je važno ko potiče iz koje partije, a više kakve sposobnosti i koliko političke volje ima za ispunjavanje ovih poprilično teških zadataka. Da li će EU u novoj vladi vidjeti partnera od povjerenja zavisi od njene posvećenosti i sposobnosti da riješi probleme koji koče dalji razvoj zemlje”, dodao je on.
Pozitivne promjene
Picula smatra da mandat od najviše godinu ne čini prepreku da se učine značajniji pomaci u oblastima koja su označena kao ona u kojima je neophodan napredak. To se, prije svega, odnosi na nezavisnost pravosuđa, borbu protiv organizovanog kriminala, do slobode medija – što smatra izuzetno bitnom stavkom.
“Paralelno s tim, potrebno je adresirati aktuelne probleme građana, kao i posljedice rata u Ukrajini – uticaj na crnogorski turizam, rast cijena i briga o energentima – jer se takva rješenja ne mogu odgađati. Ukoliko se povuku pravi potezi i zauzme dobar smjer, moguće je mnogo postići za godinu. Abazović je zaključio da to mora podrazumijevati i ‘pomirenje u Crnoj Gori’ – kako je on to nazvao, jer bez jedinstvenog stava, problemi teško da mogu biti riješeni. U tom pogledu traži se partnerski odnos unutar države, preispitivanje spornih odluka prethodne vlade, regulisanje odnosa sa vjerskim zajednicama koje znaju da polarišu društvo, te razmatranje regionalnih inicijativa”, istakao je on.
Kada je riječ o pomirenju u Crnoj Gori o kome se u kontinuitetu već dugo govori, ali do toga nikako ne dolazi, smatra da je osnova za rješenje tog pitanja u izbjegavanju grešaka koje su počinili raniji sastavi parlamenta i vlade. Oni koji trasiraju put Crne Gore kroz izvršnu vlastu, dodao je, treba da imaju dozu operativne koherentnosti, jasan dogovor među sobom, zajedničku viziju i većinu u parlamentu koja će podržati predloge vlade.
“Ukoliko se i u novoj formaciji vlade pokažu iste mane, koje su pratile prethodnu vladu – uključujući blokadu parlamenta, nema mjesta za optimizam”, naveo je on.
Ipak, podsjeća da ni on ni zvanični Brisel ne komentarišu sudske procese koji su u toku, pa tako ni određivanje pritvora bivšoj dugogodišnjoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici. On očekuje brzinu i efikasnost pravosudnih organa u ovom, ali i u drugim sličnim slučajevima.
“Ipak, ovo bi mogao biti signal da se stvari u Crnoj Gori pozitivno mijenjaju i da su snage reda spremne da preuzmu zadatke koji će pokrenuti punu vladavinu prava”, potcrtao je on.
Značaj identitetskih pitanja
Trenutak kada je sada već bivši potpredsjednik Skupštine i poslanik DF-a Strahinja Bulajić podnio ostavku na oba ova mjesta, Picula smatra “zanimljivim” te podsjeća da je on i ranije ukazivao na pokušaje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da utiče na političke procese u Crnoj Gori.
“Ne možemo pobjeći od činjenice da DF nije krio privrženost zvančnom Beogradu, da nisu osudili ruski napad na Ukrajinu, a ne treba zaboraviti ni njihovu ulogu u izbjegavanju sprovođenja sankcija Rusiji. Bitno je da se prekine blokada Skupštine što će ubrzati donošenje mnogih odluka”, rekao je on.
Popis stanovništva i inicijativa “Otvoreni Balkan” takođe su dio obaveza nove vlade, a jučerašnja izjava SNP-a kako je Abazović obećao patrijarhu SPC Porfiriju da će Temeljni ugovor sa Crkvom Srbije biti potpisan Picula vidi kao izuzetno važne, jer su identitetska. Kako je rekao, aktuelni tekst Temeljnog ugovora odbio je da potpiše sam Porfirije zamijerajući odlazećem premijeru Zdravku Krivokapiću nedostatak proaktivnosti. On ostavlja otvorenim i pitanje može li to biti riješeno konsenzusom u mandatu nove vlade.
“Povukao bih paralelu između Temeljnog ugovora, popisa i pristupanja EU: kako većina građana Crne Gore smatra da treba ući u EU, iz toga je moguće iščitati konsenzus da put samostalne i cjelovitue Crne Gore ne može biti doveden u pitanje. Zato rješavanje tog pitanja ‘preko koljena’ nije nužno, jer se koristi u političkoj mobilizaciji. Oni koji instrumentalizuju istoriju, ujedno provociraju eskalaciju sukoba”, naveo je on.
Naveo je i kako inicijativa “Otvoreni Balkan” nailazi na otpor u većem dijelu regiona, uprkos tome da se ona pravda “olakšavanjem protoka roba, usluga i građana”.
“Iako ga je pozdravio dio međunarodne zajednice, mišljenja sam da ‘Otvoreni Balkan’ postaje nekonsolidovani projekat zbog opravdane skeptičnosti koja vlada u Crnoj Gori, većem dijelu BiH i na Kosovu”, dodao je.
Ruska uplitanja na Cetinju
S obzirom da se iz EU ponavlja stav o stranom uplitanju, naročito iz Rusije, na političke prilike u našoj zemlji, Picula izražava nadu da će nova vlada biti otporna na takve uticaje.
“Podsjetio bih na ne tako davna događanja na Cetinju gdje je bio prisutan strani uticaj i gdje je, na žalost, na neki način kulminirao. Nema sumnje da je ruski uticaj u regionu prisutan, zbog čega Crne Gora kao zemlja euroatlantske orjentacije mora biti izuzetno oprezan. Pritisak međunarodne zajednice biće prevelik da bi se bilo koja zemlja Zapadnog Balkana mogla izolovati od osude ruske agresije”, istakao je on.
Rekao je kako, nakon raskida saradnje velikih korporacija, Evropa više nema finansijskih motiva za saradnju s Rusijom. No, ostaje problem Kine koji je veliki investitor u Crnoj Gori i jedna od rijetkih zemalja koja je pružila podršku Rusiji, pa treba pratiti i njene poteze. Kada je riječ o najavama kako će zbog rata u Ukrajini nedostajati hrane, saglasan je da to pitanje ostaje otvoreno, kao i ono o snabdijevanju energentima zbog sankcija Rusiji.
“Ovaj trenutak ekonomske neizvjesnosti ujedno je pravi da se donesu operativne programe da se prekine zavisnost EU od hrane i energenata i u narednom periodu se manje oslanja na fosilna goriva. Ruski predsjednikVladimir Putinima drugačije interese, želi da utiče na novu bezjednosnu ‘arhitekturu’ u Evropi i koristi energente kao geopolitčko oružje. To se može zaustaviti samo planovima koji će sačuvati način života koji su građani EU do sada imali. Demokratija uvijek ima argument više na pritiske autokratije”, zaključio je on.
Preporučeno
Picula kaže da bi brzo trebalo da bude riješeno pitanje uvođenja sankcija Srbiji zbog nastavka saradnje sa Rusijom, tim prije što se ta zemlja posljednjih godina značajno naoružava, a ujedno je kandidat za članstvu u EU. Kako je naveo, prostor koji je do sada Vučić koristio je sužen, a odgovor na probleme Srbije ne može biti njeno naoružavanje pogotovu ne iz zemalja koje imaju sve veće razmirice sa EU, kao što je to slučaj sa Kinom.
