Video
Vlast je usvojila izmjene Zakona o predsjedniku uz flagrantno kršenje Ustava, kako bi Miodrag Lekić dobio mandat za novu vladu. Evropska unija je već osudila ovaj postupak, ali se postavlja pitanje kako zaustaviti ovu dvogodišnju devastaciju države Crne Gore i njenih institucija. Ulazimo li sa ovakvom vlašću u institucionalnu anarhiju gdje je sve moguće?
U Skupštini smo svjedočili presedanu koji zadire u ustavnopravna načela koja baštini Crna Gora. Ustavom zaagarantovana ovlašćenja predsjednika ne mogu se mijenjati donošenjem izmjena jednog zakona, već bi za to trebala postojati dvotrećinska većina svih poslanika Skupštine, kako nalaže crnogorski Ustav. Čak su i neki članovi tehničke vlade aludirali na nezakonitost postupanja Skupštine.
Gledajući dvije godine ovog sastava Skupštine, može se zaključiti kako originalna koalicija koja je na izborima došla na vlast, a kojoj se po potrebi pridružuju drugi, očito nije više zainteresovana za nekakav pozitivan pomak prema jačanju institucija Crne Gore i deblokadi pristupnog puta prema članstvu u EU. Mislim da se time čini izravna šteta svim građanima Crne Gore. U svakom slučaju, ovakvi postupci zadiru u sistem trodiobe vlasti.
U Podgorici je protekle nedjelje održan spektakularni građanski skup protiv gaženja Ustava i države Crne Gore. Da li glas naroda može biti glas razuma za političare koji samo brinu o sopstvenim partijskim interesima?
Iako je protest bio u značajnoj mjeri stranački obojen, ključna poruka o tome kako je Skupština izmjenama Zakona o predsjedniku izazvala ustavnu nestabilnost je tačna.
Mnogo sam već puta u proteklih nekoliko mjeseci javno govorio o tome kako bi za stabiliziranje političkih prilika u Crnoj Gori najbolje rješenje bili izvanredni izbori. Tako bi se mogla prekinuti skupštinska pat pozicija, a pobjednici bi stekli puni legitimitet za trasiranje jasnog smjera za Crnu Goru. A to je vjerujem i dalje evropski smjer, što podržava gotovo tri četvrtine građana zemlje.
Da li očekujete izbor sudija Ustavnog suda 22. novembra i koliko dugo Crna Gora može biti u ovakvoj blokadi?
S obzirom na pravila izbora sudaca Ustavnog suda propisana Ustavom, teško mogu zamisliti da će se s ovim sastavom Skupštine to i dogoditi.
Da li je oživljavanje Berlinskog procesa i posljednje potpisivanje sporazuma lidera regiona o saradnji u Berlinu zapravo bacilo u drugi plan priču o „Otvorenom Balkanu“?
Preporučeno
Na marginama samita su predstavnici Srbije pokušavali do neke mjere minimizirati uspjeh njemačkog socijaldemokratskog kancelara Šolca u ponovnom oživljavanju Berlinskog procesa izjavama kako su neki od sporazuma već faktički postojeći pod kapom „Otvorenog Balkana“. No, širi kontekst u kojem je sva saradnja ostvarena uz političku podršku Europske unije govori o tome da je EU svjesna važnosti Zapadnog Balkana u novim geopolitičkim uslovima rata u Ukrajini i potrebe da se teritorija EU konačno zaokruži i da Balkan prestane biti njenim mekim trbuhom sa više upaljenih slijepih crijeva. Takođe, iako je Šolc ostao nedorečen oko trasiranja jasnog vremenskog roka za ulazak zemalja regije u EU, činjenica je da će Evropski parlament skorim usvajanjem mojeg izvještaja s preporukama za novu strategiju proširenja EU iskazati snažnu volju jer na Komisiju i zemlje članice vrše pritisak da se ti rokovi jasno postave. Naime, tražimo završetak svih tekućih pregovora o pristupanju najkasnije do kraja ove decenije kao i nadogradnju procedura za realizaciju što skorijeg proširenja EU na Balkanu.
