Video
Naglasio je važnost političkog dijaloga u Parlamentu za dogovor o vitalnim pitanjima za crnogorski evropski put, te napomenuo da pregovori o članstvu ne smiju služiti kao alibi za blokade ili kojekakve manipulacije bilo koje političke opcije.
-Od posljednjeg Izvještaja o Crnoj Gori, mnoge stvari su se promijenile. U Crnoj Gori, ali i u Evropskoj uniji. Rekordni izlazak na prošlogodišnjim izborima predstavljao je jasnu poruku crnogorskih građana. Rekordna podrška građana članstvu u EU obavezuje crnogorske vlasti kao i institucije EU da pomognu daljem procesu pristupanja zemlje. Očekujem da će Crna Gora ispuniti preostale obaveze kao predvodnik proširenja, ali mora, prije svega, napredovati u pravosudnim reformama, borbi protiv korupcije i jačanju slobode medija. Posebno želim naglasiti važnost slobode i nezavisnosti medija, a koje zabrinjava, te pozivam na hitnu istragu svih napada na novinare i kažnjavanje počinitelja. Istovremeno, pozdravljam usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom politikom EU, što dokazuje i posljednjim primjerima u kontekstu Bjelorusije, te njezinu aktivnu i pozitivnu ulogu u regionu. Dobrosusjedski odnosi i riješena bilateralna pitanja predstavljaju važne kriterijume za ulazak u EU – ocijenio je Picula.
Upitan da li novi Zakon o državnom tužilaštvu može dovesti do neophodnih reformi, Picula ističe da je Crna Gora i već ranije imala mehanizme potrebne za osiguravanje i sudske i tužilačke nezavisnosti.
-Radi se o dosljednoj primjeni zakona. Ove promjene svakako ne bi trebalo dovoditi u pitanje načela podjele vlasti. Podržavam konsultacije sa Venecijanskom komisijom, ali očekujem potpuno, a ne tek djelimično usklađivanje zakona sa preporukama. Naglasio bih i da djelimična rješenja, bez obzira na političke interpretacije koje možemo čuti, mogu dovesti u pitanje ionako ograničeni napredak koji je do sada postignut na području vladavine prava i borbe protiv korupcije – ističe ovaj evropski zvaničnik.
Na pitanje da li očekuje da Brisel pomogne Crnoj Gori u rješavanju problema sa kineskim kreditom, Picula napominje da njegov izvještaj o Crnoj Gori koji je nedavno usvojen, jasno poziva na jačanje saradnje sa Crnom Gorom i izražava zabrinutost zbog sve veće ranjivosti Crne Gore na porast javnog duga, posebno u kontekstu opšte uloge Kine u regionu.
-Lično smatram da bismo trebali pomoći Crnoj Gori u pregovorima sa međunarodnim finansijskim institucijama o zajmovima, kako bi zemlja mogla preurediti svoj vanjski dug prema Kini jer može ugroziti održivost javnih finansija i imati značajne ozbiljne posljedice. Međutim, dodatna pomoć EU biće od punog značaja samo ako se odnosi na zakonodavne reforme koje su u skladu s evropskim standardima i preporukama. To je ključ uspješne saradnje između EU i Crne Gore – zaključio je Picula.
Nedavno je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović ocijenio da je ulazak Crne Gore u Evropsku uniju do 2025. godine veoma ambiciozan plan, koji ne zavisi samo od države nego i od geopolitičkih kretanja i volje koja će se iskazati i unutar EU. Upitan da li je 2025. realan rok ili, ipak, previše ambiciozan plan, Picula naglašava da u cijelom pristupanju neke zemlje kandidatkinje EU postoji samo jedan istorijski datum, a to je datum ulaska u članstvo.
Preporučeno
-Svi ostali datumi predstavljaju samo otvorene mogućnosti. Već sam napomenuo da bih volio da se proces pregovora završi do kraja mandata ovog Evropskog parlamenta i Komisije. Svakako da ne zavisi sve od Crne Gore nego i od političkih odluka država članica. U nekim ključnim članicama tek treba vratiti “apetit” za novo proširenje EU. Tu je naravno i geopolitički faktor koji samo može pomoći ambicijama Crne Gore, nikako odmoći. Međutim, brzina i kvalitet ispunjavanja privremenih mjerila i zatvaranje poglavlja, ono ključno, je posve u rukama crnogorske vlasti. I ne bi trebalo u slučaju neuspjeha ili zastoja opravdanja tražiti negdje drugdje ili isključivo kriviti Brisel -istakao je on.
