Video
“Očito je da već dugi niz godina postoje ozbiljni pritisci, prije svega kako bi se Crna Gora skrenula s euroatlantske orijentacije, ali i kako bi se smanjio opseg crnogorske samostalnosti. U tom pogledu, djelovanje Srbije i Rusije, nekada i sinhronizovano, definitivno ne doprinosi pozitivnijem razvoju države. Srbija to radi u ime svojih velikodržavnih interesa, pokušavajući još od početka mandata Aleksandra Vučića diskreditovati crnogorsku nezavisnost, kao i podvojenu lojalnost dijela prosrpskih političara u Crnoj Gori”, poručuje Picula.
Prema njegovim riječima, Crna Gora, kao nezavisna zemlja i članica NATO-a može i mora biti spremna odgovoriti na sigurnosne izazove.
“Praktično svaka zemlja euroatlantske orijentacije je pojačala mehanizme zaštite i sigurnosti upravo u tom pogledu. Posebno nakon ruske agresije na Ukrajinu, koja mijenja geopolitičke odnose pa tako i utiče na nestabilni prostor evropskog jugoistoka. Mislim da u Crnoj Gori još uvijek postoji jasna prodemokratska i suverena, samosvjesna politička snaga koja ima jasnu podršku građana da se tim interesima odupre”, kaže sagovornik CdM-a.
Samo proevropska vlada vodi Crnu Goru u EU
Picula je za CdM govorio i o putu Crne Gore ka članstvu u EU.
Odgovarajući na pitanje koliko je Crna Gora zbog političke nestabilnosti izgubila na putu ka članstvu u EU, te kako se vratiti na pravi kolosjek i taj put ubrzati, Picula odgovara veoma konkretno – jako puno.
“Sjetite se kako je 2019. godine, na početku ovog mandata Evuropske komisije predsjednica Ursula fon der Lajen najavila geopolitičku Komisiju kojoj je jedan od glavnih zadataka bilo osmisliti novu strategiju proširenja. Tada je Crna Gora bila najuvjerljivija kandidatkinja u napredovanju prema članstvu u EU pa smo očekivali da će Podgorica do kraja ovog mandata EK zatvoriti sva pregovaračka poglavlja i biti spremna za samo pristupanje”, istakao je Picula.
Želim da Crna Gora ponovo uhvati ritam
Podvlači da je proces moguće ubrzati samo stvaranjem stabilne proevropske parlamentarne većine koja će dati jasan mandat vladi da se fokusira na ispunjavanje mjerila u pregovaračkim poglavljima, i koja će nedvosmisleno, kao što je Crna Gora do sada i činila, slijediti linije vanjske politike EU, kao da već jeste čllanica.
“Meni je kao izvjestiocu EP-a za Crnu Goru doista stalo da Crna Gora uspije ponovno uhvatiti ritam i završiti reformske procese nužne za primanje zemlje u Evropsku uniju. Uostalom, cijelo ovo vrijeme od proteklih parlamentarnih izbora nije se smanjila podrška građana tom ključnom crnogorskom ne samo vanjskopolitičkom cilju”, ističe on.
Picula napominje da se upravo zbog ruske agresije na Ukrajinu otvorio novi momentum za proširenje EU i sad imaju ozbiljne razgovore na vrhu EU o tome kako realizovati to dugoočekivano proširenje.
“Crna Gora je i dalje frontrunner i može se vratiti na pravi kolosijek. Međutim taj put je moguće realizovati jedino s predanom, stabilnom i proevropskom vladom koja je spremna zasukatii rukave i krenuti u realizaciju tog cilja”, navodi on.
Na pitanje CdM-a koje će u Izvještaju EK o napretku Crne Gore biti ključne zamjerke i nedostaci kada se govori o integracijama, Picula kaže da ne može prejudicirati izvještaj Komisije koji će uskoro biti predstavljen, ali vjeruje da će naglasak opet biti na potrebi reformi, pogotovo u sferi vladavine prave, te opštoj stagnaciji Crne Gore koja joj uzima dragocjeno vrijeme.
“Evropski izbori su sljedeće godine i bojim se da ćemo o značajnijem napretku moći razgovarati tek u okviru novog saziva Evropskog parlamenta i novog sastava Evropske komisije. Naravno, kad i ako do njega dođe. Ostaje žal za propuštenim prilikama i izgubljenom vremenu. Žao mi je da kao izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru neću biti u mogućnosti čestitam na zatvaranju pregovora, iako je to bio prvobitni plan”, navodi on.
Jačanje borbe protiv stranih uplitanja
Podsjeća da su u njegovom Izvještaju za prošlu godinu naveli više bitnih procesa koje treba unaprijediti, revidirati ili izmijeniti kako bi došlo do relevantnih pomaka. Zato su, dodaje, pozdravili odluku Ustavnog suda da preispita Zakon o predsjedniku Crne Gore.
Preporučeno
“Takođe, pozivamo na skoro imenovanje glavnog državnog tužioca i članova Sudskog savjeta, ujednačavanje datuma održavanja lokalnih izbora, nastavak borbe protiv organizovanog kriminala i krijumčarenja, jačanje borbe protiv stranih uplitanja i dezinformacijskih kampanja. Nadalje, Crna Gora mora pojačati borbu protiv diskriminacije osoba s invaliditetom, što smo takođe notirali kao značajan problem. Primjetili smo i prostor za pomak u korišćenju sredstava iz IPA III programa, a pozvali smo i na uspostavljanje bolje saradnje s Kancelarijom evropskog javnog tužioca”, zaključio je Picula.
