Video
Popov je istakao da „u crnogorskom društvu postoji građanski sloj koji priželjkuje da prevladaju građanske vrijednosti“, te da je jedna od tekovina DPS-a gajenje građanskog ambijenta i multietničke harmonije u Crnoj Gori.
POBJEDA: Vlada Crne Gore nema podršku u parlamentu, da li ona ima budućnost i kako vidite političku situaciju u Crnoj Gori?
POPOV: Postoji izreka: „Privremeni objekti najduže traju“. Ova vlada je smatrana kao prelazna i privremena, a traje duže od godinu i sve najave da će se ona rušiti nijesu se dogodile jer postoji neravnoteža straha. Zapravo, desila se nevjerovatna kombinatorika oko broja mandata – DF jeste najveća stranka u vladajućoj koaliciji i bilo bi logično da imaju mjesto premijera. Međutim, premijersko mjesto je bila cijena podrške koju je crkva dala litijama, a pokojni mitropolit ih je ubijedio da na čelu Vlade ne bude Andrija Mandić nego Zdravko Krivokapić kao formalni predstavnik koji je stavljen na čelo liste DF-a. Ipak, on nije suštinski čovjek DF-a i to je problem.
DF i druge članice vladajuće koalicije bili su i protiv ekspertske Vlade jer u njoj nijesu ključne političke ličnosti, a najjači pritisak je od Mandića i Nebojše Medojevića. Osim toga, oni su nezadovoljni i nekim potezima Vlade: rezolucija o Srebrenici i genocidu, odnos prema Srbiji gdje se očekivalo da Vlada bude prosrpska, da se ambasador Srbije Božović vrati, da se povuče priznanje Kosova…
Zbog nezadovoljstva potezima premijera uslijedili su pozivi na rušenje Vlade, rekonstrukciju. Ali, treba imati u vidu da je DF sadašnji broj mandata osvojio zahvaljujući litijama. Mislim da je Mandić svjestan da bi upravo oni bili najveći gubitnici ako sada obore Vladu, jer birači to ne bi prepoznali kao borbu za principe nego borbu za fotelje. Iako je prosrpski element u litijama izbio u radikalnoj formi, mislim da u crnogorskom društvu postoji građanski sloj koji priželjkuje da prevladaju građanske vrijednosti. Uz sve ono što je DPS imao kao feler i šta mu se zamjeralo od građana i birača, jedna od njegovih tekovina je i gajenje građanskog ambijenta i multietničke harmonije u Crnoj Gori. Moguće je da će unutar DPS-a doći do nekog prestrojavanja, promjene i rekonstrukcije, najavljuje se odlazak Đukanovića. Oni žele da naprave otklon od onoga što je bilo ranije i da se više profilišu kao građanska stranka što bi išlo ka dogovorima unutar građanskog bloka.
POBJEDA: Mislite da će se Đukanović povući?
POPOV: To je bila kalkulacija kao moguća varijanta, da reformisani DPS može biti partner građanskim opcijama.
POBJEDA: Pomenuli ste da je Srbija očekivala promjenu raznih stvari u Crnoj Gori, ali se one nijesu dogodile. Uprkos tome, Nikšić je dobio dva miliona eura. Kako to treba da shvatimo: kao pomoć kulturi, što piše u ugovoru, ili je konačno obznanjeno da Srbija u Crnoj Gori kontroliše vlast i kupuje političare?
POPOV: Veliki je bio uticaj Srbije na izbore u Nikšiću, mislim da i zbog toga što je Đukanović iz Nikšića. Prije Nikšića izdvojen je novac za Srpsku kuću. Dakle, u to se ulaže kao u bazu da bi jačao prosrpski element i da se konkretno podrže oni koji su došli na vlast. To se sve radi zbog daljeg širenja uticaja Srbije u Crnoj Gori i biće tu još i drugih ulaganja.
POBJEDA: Da li je to normalno da u XXl vijeku Srbija ostvaruje politički uticaj pod izgovorom zaštita prava Srba?
POPOV: Postoje dvije stvari: prva je legitimna briga za dijasporu, ali problem je što je pogled na Crnu Goru uvijek bio kao pogled na mlađeg brata koji je otišao pa zabio nož u leđa starijem… Srbija želi da na neki način pomažući taj dio građanstva, koji se izjašnjava ili osjeća kao Srbi, u stvari pokaže ne samo brigu za njih nego da na neki način ostvari i politički uticaj. To je bilo i za vrijeme litija i izbora u Nikšiću i za vrijeme bivših vlada. Kada je bio popis 2012. godine, u Srbiji se vodila kampanja da se što više građana Crne Gore izjasne kao Srbi, u vrijeme vlasti DS-a u Strategijji za dijasporu posebno je akcentovana Crna Gora i otišlo dalje nego što je briga za dijasporu (poslije je taj dio izbrisan iz Strategije). Koštunica je 21. maja 2006. godine rekao da je to kvazidržava. Dakle, to je samo jedan kontinuitet u malo izražajnijoj varijanti nego ranije.
POBJEDA: Vidjeli ste kako je Šešelj na TV Hepi izvrijeđao građane Cetinja. Zašto se u Srbiji u javnom prostoru dozvoljava takav govor i takve poruke? Imamo institucije koje treba da reaguju, a niko nije reagovao?
POPOV: Nije tačno da se ne reaguje. Na sve ispade reaguju organizacije civilnog društva, ali ne reaguje vlast i dozvoljava da se takve stvari plasiraju preko opskurnih televizija na kojima se širi govor mržnje. To što se objavljuje na tim televizijama treba biti sankcionisano jer u kontinuitetu se pojavljuju sijači mržnje da truju atmosferu u Srbiji i regionu. Ne bi smjelo da se desi da reaguju samo organizacije civilnog društva. Organizacije civilnog društva vrše pritisak koliko mogu, ali očigledno je da vlast ne haje za to. To je kao i sa muralima, vraćaju se kod nas devedesete godine gdje se veličaju i ratni zločini i zločinci i dozvoljava se jezik mržnje prema pripadnicima drugih nacija i drugim državama.
POBJEDA: Da li je Šešeljev govor – govor vlasti ili ne?
Preporučeno
POPOV: Ako nema sankcija i reagovanja vlasti, ako vlast dozvoljava takve stvari i ne ograđuje se od toga, onda se to može različito tumačiti. Ponavljam, mora se sankcionisati televizija koja na taj način dozvoljava da se sije mržnja prema drugima. Pošto sankcija nema, takvo ponašanje se stavlja na neki način na rabat države zato što sve to dozvoljava.
