Vladajuća većina u crnogorskoj Skupštini, i pored bojkota opozicije, primjedbi Venecijanske komisije i upozorenja međunarodne javnosti, nije odustala od namjere da pošto poto usvoji izmjene Zakona o Državnom tužilaštvu.
Aktuelna vlast je glasovima svih 41 poslanika došla do željenih izmjena Zakona, a sada ostaje da se vidi kakva će biti reakcija Evropske unije kao i akcija opozicije ali i Predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
Da li će Đukanović odbiti da potpiše zakon i šta će reći Brisel?
Naime, Predsjednik Đukanović ima utstavno pravo da ne potpiše novi Zakon i vrati ga Skupštini na ponovno izjašnjavanje, a s obzirom na neslaganje i bojkot prilikom glasanja partije na čijem je čelu, za očekivati je da Predsjednik uradi upravo to.
Takav potez ne bi trebalo da puno uzdrmao aktuelnu vlast, koja će u tom slučaju, opet vrlo vjerovatno, promptno ponovno izglasati izmjene Zakona o Državnom tužilaštvu. Nepotpisivanje zakona od strane Predsjednika Đukanovića može samo kupiti malo vremena opoziciji da pokuša da izvrši dodatni pritisak na većinu da odustane na izvjestan vremenski period od donošenja novog zakonskog rješenja, pogotovo ukoliko u tom periodu stignu negativne reakcije iz Evropske komisije. Zato će narednih dana sve oči i uši biti okrenute ka Briselu koji bi možda mogao da promijeni kurs dijela Vlade i vladajuće većine po pitanju donošenja ovog zakonskog akta, pogotovo ako EU priprijeti nekim radikalnim potezom, kao što je pokretanje klauzule balansa, koja bi momentalno zaustavila proces pridruživanja.
Međutim, ukoliko do toga ne dođe, postavlja se pitanje kako će u praksi izgledati primjena ovog Zakona.
Niko nije siguran koja je verzija zakona usvojena
Članovi Advokatske komore Ana Stanković Mugoša i Dragan Šoć, kao i Udruženja pravnika, koji su učestvovali na javnoj raspravi o izmjenama Zakona o Državnom tužilaštvu u skupštinskom Odboru za zakonodavstvo i pravosuđe u izjavi za Standard napominju da je glavni problem taj što ni sami nijesu sigurni koja je verzija zakonskog teksta usvojena.
Iz Udruženja pravnika portalu Standard je rečeno da im u ovom trenutku, do objavljivanja izmjena Zakona u Službenom listu, nije jasno koja je konačna verzija usvojenog teksta zakona, s obzirom na način na koji su glasani i usvojeni amandmani.
Isto je u izjavi za Standard potvrdila i članica Advokatske kmore Ana Stanković Mugoša, koja je saopštila da na sjednici Odbora za zakonodavstvo i pravosuđe nijesu dobili odgovor moja je verzija zakonskog teksta upućena Venecijanskoj komisiji na razmatranje, pa samim tim i koja je verzija usvojena na današnjoj sjednici Skupštine.
“Bila sam na sjednici skupštinskog odbora, međutim nije mi poznato koji je tekst zakona išao na VK, i tog dana nijesmo dobili odgovor koja je tačno verzija zakona otišla na VK, a takođe nije jasno koji je i u konačnom tekst zakona i usvojen. Vlada je izbacila na internetu nekoliko verzija zakonskog teksta, tako da nije lako utvrditi o kojoj varijanti govore a oni uporno odbijaju da se izjasne koji je to tačno zakonski tekst. Mi smo na tome insistirali ali odgovor nismo dobili na sjednici skupštinskog odbora “, poručila je Stanković Mugoša.
Tužilački savjet glavna tačka sporenja
Konfuziju je juče izazvala sjednica Odbora za politički sistem na kojoj su usvojeni amandmani poslanika URA-e Miloša Konatara koji je prije toga povukao amandmane koje je predložio da bi ih zatim opet vratio na izjašanjavanje.
Međutim, glavni akcenat novih tužilačkih zakona i tačka sporenja je izbor članova Tužilačkog savjeta, a crnogorski pravnici ni ovdje ne znaju koja je verzija zakonskog teksta usvojena.
Naime, jedna verzija zakonskog teksta je predviđala da četiri člana TS iz redova uglednih pravnika budu preglagana od strane strukovnih organizacija – Advokatske komore i Udruženja pravnika, sudija i tužilaca. Druga verzija je predviđala da umjesto Udruženja sudija, Ombudsman bude taj koji će predlagati jednog člana iz redova uglednih pravnika i na kraju je preložena treća opcija da se predlaže pet članova iz redova uglednih pravnika, od kojih će jednog birati NVO sektor ali u toj verziji nije precizirano da ostala četiri biraju gorepomenuta strukovna Udruženja.
To je, kako je napomenula Stanković Mugoša problem jer se u zakonu ništa ne može podrazumijevati i to može otvoriti prostor parlamentarnoj većini da svojevoljno bira članove TS.
“U tom tekstu gdje su oni naveli da treba da bude pet uglednih pravnika gdje jedan treba da dođe na predlog NVO sektora, tu ne pišeda ova četiri predlažu Advokatska komora, Udruženje pravnika, Ombusman i Udruženje tužilaca. U toj zadnjoj verziji povodom koje je i bila sjednica skupštinsog odbora za zakonodavstvo gdje smo razmatrali ovaj predlog o pet članova od kojih će jedan doći na predlog NVO sektora ne piše ko predlaže ostala četiri člana Tužilačkog savjeta, što je prblem jer se u zakonu ništa ne podrazumijeva, tako da se u zakonu ne može podrazumijevati da su ista ova 4 predlagača koja su bila u ranijoj verziji. Tako da smo dali predlog da se tu amandamski reaguje i da budu tačno navedena ta četiri predlagača jer ako nijesu navedena ta četiri predlagača onda vi ostavljate na volju da neko ko ima većinu u parlamentu može da odluči ko će biti ta četiri člana Savjeta”, poručila je članca Advokatske komore.
NVO koje ostvaruju profit predlažu člana TS
Sem toga, problem je i predlog da člana TS iz redova uglednih pravnika biraju samo one NVO koje ostvaruju izvjesni profit. Prvo je preloženo da to budu NVO koje su u zadnje tri godine imala godišnji profit od 20.000 eura, da bi u drugoj verziji zakonskog teksta to bilo smanjeno na 10.000 eura.
“Prvo je predloženo da četiri člana iz reda uglednih pravika budu predložena iz Advokatske komore, Udruženje pravnika, Ombusmana i Udruženja tužilaca. Onda su u sledećoj verziji napisali da bude pet članova iz reda uglednih pravnika, od kojih jedan da bude predložen iz NVO sektora i to ne iz bilo koje, nego iz NVO organizacije koja je u zadnje tri godine imala godišnji profit od 20.000 eura. To je jako interesantno jer je malo takvih NVO i zašto vršiti diskriminaciju u odnosu na one NVO koje nisu imale profit od 20.000 eura godišnje”, smatra Stanković Mugoša.
I u Udruženju pravnika smatraju da je ovo sporno rješenje i podsjećaju na prijedlog Venecijanske komisije.
“Kao jedno od mogućih rešenja VK je predložila da u cilju obezbjeđenja biranja nezavisnih i kredibilnih uglednih pravnika,ovlašćeni predlagači budu strukovne asocijacije pravnika – Advokatska komora i Univerziteti, međutim predlagač zakona ovu opciju nije uzeo u obzir, već je otavio da se 4 pravnika biraju prostom većinom u parlamentu i da se jedan bira iz NVO sektora koje ostvaruju godišnji promet, kroz projektni angažman, preko 10.000 eura u zadnje tri godine, čime je, kako je to saopšteno na raspravi povodom ovog zakona, u startu diskvalifikovane strukovne organizacije – Advokatska komora, Udruženja pravnika, sudija i tužilaca, jer one nemaju svoj profitni projektni angažman”, saopšteno je iz Udruženja pravnika Crne Gore.
Proces donošenja zakona netransparentan i bez javne rasprave
Stanković Mugoša, pak, ističe da je novim zakonom predviđeno da izborom novog Tužilačkog savjeta prestaje mandat postojećem. Kada će novi Tužilački savjet biti izabran i da li će aktuelna vlast čekati pet mjeseci da istekne mandat aktuelnom sastavu TS, kako je rekla, ostaje da se vidi.
“Vidjećemo koliko će biti brzi. Svakom zakonu, kada stupi na snagu, treba određeni vremenski period da bi se stekle mogućnosti da dođe do implementacije zakona. Da li će se čekati pet mjeseci da istekne mandat aktuelnim članovima Tužilačkog savjeta, ostaje da se vidi. U međuvremenu će vjerovatno biti raspisan poziv da se jave kandidati za članove TS, da ne bi bilo praznog hoda. Postupak izbora članova TS je postupak koji traje, ne može se isti dan kada njima prestane mandat imenovati novi članovi”, podvukla je Stanković Mugoša.
Kao jedan od glavnih problema prilikom usvajanja novog zakonskog rješenja, tvrde crnogorski pravnici, bila je netransparentnost procesa i nedostatak prave javne rasprave.
“Od samog početka donošenja ovih izmjena zakona, postupak je vođen netrasparentno. Netrasparentan je iz tog razloga što su poslali javni poziv NVO 28. decembra da se prijave za učešće u radu teksta izmjena i dopuna ovog zakona. Tada su nastupali praznici i to je, jednstavno, prošlo nezapaženo. Do skoro se nije ni znalo ko je bio u Radnoj grupi i ko je radio na tom zakonu, a do samog teksta zakona je teško doći zato što postoji nekoliko verzija zakonskog teksta, što stvara zabunu koja je zadnja verzija o kojoj se raspravlja”, pojasnila je Stanković Mugoša.
Sa ovim su saglasni i u Udruženju pravnika.
“Skrećemo pažnju na nekorektno interpretiranje našeg, ali i učešće drugih strukovnih udruženja na otvorenom dijalogu koji je organizovao potpredsjednik Vlade Dritan Abazović. Poziv koji je upućen od strane skupštinskog Odbora za politički sistem jer to nijesu bile javne rasprave onako kako se javne rasprave trebaju, shodno važećim propisima, sprovoditi kada su u pitanju predlozi zakona. Tako da u ovom slučaju kvalitetne i odgovarajuće javne rasprave i nije bilo. Tim prije, što je na svakoj od njih bila drugačija verzija predloženog zakona”, saopšteno je iz Udruženja pravnika.
Šoć: Baš me zanima kako će predložene izmjene dovesti do veće borbe protiv kriminala i korupcije
Sa druge strane, član Advokatske komore Dragan Šoć, koji je takođe bio učesnik u raspravi na skupštinskom Odboru, nazvao je čitav proces improvizacijom, dodavši da će sa velikom pažnjom pratiti sprovođenje zakona u praksi.
Šoć, naime, smatra da je od početka trebalo Vladi delegirati izbor članova TS, kako bi se na taj način ustanovila politička odgovornost, koja ne postoji. Naime, on je uvjeren da Sudstvo mora biti nezavisno jer oni donose resude, dok tužioci moraju biti savjesni i stručni prilikom podizanja optužnica, to je njihova glavna zadaća.
“Ako mene neko pokuša da ubijedi kako politika nije uticala na to ko će biti optužen, ko neće, čiji će dosije biti malo sklonjen, čiji neće, to je isto kao da me krenete ubjeđivati da je zemlja ravna ploča. Ono što je, po meni, problem jeste da vi imate tužioca koji nikoga ne može da osudi, sud može da osudi. Tužioc može samo da podigne optužnicu i to je dio posla Vlade – izvršenje zakona, sprovođenje zakona. I šta je problem što će Vlada imenovati tužioce? Bitno je da je sud nezavistan, a tužilac treba da bude savjestan i stručan, koji će podnijeti predlog, optužiti na osnovu dokaza a ne na osnovu nečijeg ćefa. I kada imate Vladu koja imenuje nekoga, u svim državama to radi Vlada, onda možete da pozovete nadležnog ministra i da kažete: ministre, šta ste vi uradili na planu borbe protiv korupcije i kriminala? Ovako ministar kaže: oprostite zašto vi to mene pitate? Vlada kaže to isto. Vi ste izabrali nekakav Tužilački savjet, tužioci su izabrali svoje ljude i sad ja trebam da povjerujem kako će tužioci koji su izabrali njihove kolege kažnjavati one koji su ih izabrali. Malo teško je povjerovati u tu priču”, poručio je Šoć.
On je istakao da ga zanima kako će usvajanje aktuelnih izmjena Zakona dovesti do povećane borbe protiv korupcije i kriminala, koju najavljuju predlagači ovog zakonskog akta.
Preporučeno
“Baš ću sa zanimanjem pratiti kako će to ovi koji su nahvalili ove izmjene zakona obezbijediti da, zahvaljujući donošenju ovih izmjena, odjenom će krenuti borba protiv kriminala i korupcije. Jedva čekam da vidim to. Ja nisam toliki optimista, daj Bože da se varam, ali znajući kako taj sistem funkcioniše, prvo će trebati da nađu te ljude koje će izabrati Skupština, koji će se prihvatiti tog posla, pa onda treba da pokrenu proceduru razrešenja tužilaca, pa proceduru izbora tužilaca, neće to tako brzo ići”, zaključio je Šoć.
Video