Video
Kazao je da je „Vrhovni sud relativno skoro“ odlučivao o pritvorskom osnovu i da je imao drugačiji pristup i utvrdio da postoje pritvorski osnovi.
Danas imam informaciju da je Viši sud drugačije percipirao taj problem – rekao je Kovač u petak, 11. novembra.
Dodao je kako primjećuje drugačije postupanje u odnosu na slične situacije koje su se ranije dešavale u pogledu određivanja pritvora, kao i nekih drugih krivičnih djela drugim pripadnicima kriminalnih organizacija.
Svakako će ovo biti za dalju analizu – poručio je Kovač.
Vesna Medenica je 17 godina bila na čelnim pozicijama u crnogorskom pravosuđu. Prvo, od 2003. kao vrhovna državna tužiteljka, a onda u tri mandata, mada treći nije dovršila, kao predsjednica Vrhovnog suda. Ostavku je, pod žestokim pritiskom javnosti, podnijela 2020, nešto duže od godinu pošto je treći put izabrana na tu funkciju.
Uhapšena je 17. aprila ove godine i u pritvoru provela duže od šest mjeseci. Specijalno tužilaštvo optužnicu je podiglo 17. oktobra, a okrivljena je da je bila dio kriminalne organizacije koju je stvorio njen sin Miloš. Kriminalnoj organizaciji na teret se stavlja krijumčarenje, davanje i primanje mita, protivzakoniti i navođenje na protivzakoniti uticaj, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teške tjelesne povrede i sprečavanje dokazivanja.
Odlazeći ministar pravde Marko Kovač kazao je u petak da dobijaju zabrinjavajuće informacije o pokušaju određenih institucionalnih opstrukcija u pogledu određenih predmeta koji su u fokusu laičke i stručne javnosti.
Ozbiljno ćemo pristupiti tim slučajevima i svakako u komunikaciji sa nadležnim tužilaštvom informisati sve kako bi negdje poslali poruku da nećemo dozvoliti bilo kakve nezakonitosti i bilo kakvo izvrgavanje pravde i pokušaj da se mimo zakonskih procedura određene stvari riješe – zaključio je on.
Sudske vlasti, kao ni tužilaštvo, nijesu reagovali na očigledan pritisak odlazećeg ministra pravde na rad sudija i tužilaca.
Ćute i u esnafskim organizacijama – Udruženju sudija i Udruženju državnih tužilaca. Ne progovaraju ni brojne nevladine organizacije koje se bave radom pravosuđa, a priličan ih je broj.
Pobjedi su odbili da daju komentar na Kovačeve poruke iz Udruženja sudija i Udruženja pravnika.
Njegova izjava je pritisak na sud i miješanje u rad Specijalnog državnog tužilaštva. Ne može on da kaže da će sa tužiocima gledati zašto nema osnova za određivanje pritvora – rekao je Pobjedi neimenovani izvor iz pravosuđa.
Objašnjava da je državno tužilaštvo samostalni državni organ i da ministar ovakvim izjavama direktno, kao izvršna vlast, pravi uticaj na rad ovog organa, te na sudsku granu vlasti.
Ministar pravde bi morao znati da je svaki predmet poseban, te da nijedan slučaj nije uporediv sa drugim – kategoričan je naš sagovornik.
Nove crnogorske vlasti, odnosno obje srušene vlade – i Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, beskrupulozno su atakovale na nezavisnost pravosuđa. Abazović je tužilačku organizaciju stavio pod svoju kontrolu.
Slučaj Medenice za Abazovića je od izuzetnog značaja, jer upravo ovim predmetom „maše“ pred stranim partnerima, ali i domaćom javnošću i u njegovom je političkom interesu da ona što duže ostane u Spužu, gdje je zatvor.
Kada je Viši sud u Podgorici, pritisnut stavom više instance – Apelacionog i Ustavnog suda, postupio po njihovim preporukama i omogućio Medenici da se u daljem postupku brani sa slobode, Abazović je isturio Kovača, kao pravnika i ministra pravde, da se obračuna sa njima.
A Kovač, iako bi kao pravnik i doskorašnji advokat trebalo da zna da pritvor nije kazna, već jedna od mjera obezbjeđenja prisustva okrivljenog u krivičnom postupku, postupio je po nalogu.
Zanemario je stav Evropskog suda za ljudska prava koji je jasan da je „poštovanje autoriteta sudova od strane drugih državnih organa nužan preduslov za javno povjerenje u sudove i, šire, u vladavinu prava“.
U publikaciji „Nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa – Pregled relevantne prakse Evropskog suda za ljudska prava“, AIRE Centra iz prošle godine navedeno je da je Evropski sud decidiran da „kako bi štitile nezavisnost sudstva, izvršne vlasti stoga ne smiju da intervenišu u sudskim postupcima“.
Na primjer, ne smiju da nastoje da izdejstvuju poništenje odluka ili da ukidaju pravosnažne presude – precizira se u ovoj publikaciji.
Kovača praksa Evropskog suda ne zanima i beskrupulozno je iz pozicije vlasti i moći, autoritetom ministra pravde, zaprijetio tužiocima i sudijama. A oni ćute.
Preporučeno
Specijalno tužilaštvo uložilo je žalbu na odluku Višeg suda da se Medenici, poslije šest i po mjeseci, ukine pritvor, nakon što je podignuta optužnica.
