Video
Vlastodršcima zadnje dvije godine, kako smatra Pribilović, fali političke volje da se napravi napredak u oblasti reforme javne uprave, pa zato, dodaje, i nema napretka u depolitizaciji.
Šansu za depolitizaciju jedino vidi u novim parlamenarnim izborima koji bi za rezultat imali formiranje nove evropske većine koja će, kako ističe, za razliku od trenutne, voditi računa o državnim interesima.
Antena M: Kakvim ocjenjujete rezultate sprovođenja reforme javne uprave, prije svega u depolitizaciji javne uprave? Ako nema napretka, zbog čega je tako?
Pribilović: Nažalost, za razliku od mandata Vlade, koje sam bila članica, u kom periodu je Crna Gora ostvarila ozbiljne i veoma značajne rezultate i iskorake u reformi javne uprave, Evropska komisije je u svojim izvještajima, cijeneći ono što se dešavalo u ovoj oblasti nakon parlamentarnih izbora 2020., konstatovala ograničen napredak potvrđujući da su reorganizacija državne uprave koju je sprovela nova vlast, kao i donijete izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima dovele do kadrovskih izmjena, gubitka iskusnog osoblja i gubitka znanja o pitanjima vezanim za proces pristupanja EU Integracija i da je došlo do sveukupnog usporavanja reformske dinamike.
Takođe, EK je ukazala da su izmjenama tog Zakona smanjeni uslovi za zapošljavanje i da su kao takvi postali izvor stalne zabrinutosti u kontekstu zapošljavanja na osnovu zasluga, stručnosti i nezavisnosti državnih službenika.
Da su rezultati u reformi javne uprave u poslednje dvije godine nezadovoljavajući potvrđuje i činjenica da je skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu zakazao kontrolno saslušanje ministra javne uprave i ministarke evropskih poslova koja je ujedno i potpredsjednica Vlade, o stanju u ovoj oblasti.
Imajući u vidu navedeno, jasan je odgovor na Vaše pitanje „da ako nema napretka, zašto je to tako?“. To je tako jer politička većina koja u Crnoj Gori od 30.avgusta 2020.g. vrši zakonodavnu i izvršnu vlast, nema političke volje da se napravi napredak u oblasti reforme javne uprave, a samim tim ni napredak u depolitizaciji javne uprave.
Antena M: Dok ste bili na čelu Ministarstva, što ste uradili da dođe do depolitizacije?
Pribilović: Podsjetiću Vas da je, samo u prvoj godini mandata Ministarstva javne uprave na čijem čelu sam bila i na osnovu obaveza koje je realizovalo, prema ocjeni EK, Crna Gora ostvarila „dobar napredak“, što je najveća ocjena koju država kandidat može dobiti na godišnjem nivou.
Evropska komisija je tada konstatovala da je ostvaren dobar napredak usvajanjem novih zakona o državnim službenicima i namještenicima i o lokalnoj samoupravi, s ciljem da se implementira zapošljavanje zasnovano na rezultatima u cijelom javnom sektoru. Obaveza Crne Gore je bila da i dalje radi na obezbjeđivanju profesionalizacije i depolitizacije javne uprave, naročito putem donošenja podzakonskih akata potrebnih za sprovođenje naprijed navedenih zakona.
I u narednim godinama, tokom mandata te Vlade, Crna Gora je prema mišljenju Evropske komisije ostvarivala određeni napredak, s tim da je u pojedinim segmentima reforme i dalje ostvarivala dobar napredak. Insistiralo se i dalje na implementaciji ovih novih zakonskih rješenja i dodatnom radu na depolitizaciji javne službe.
Lako je zaključiti koliki je bio doprinos Ministarstva javne uprave u rezultatima koje je CG ostvarila kada je oblast reforme javne uprave u pitanju. Kada je depolitizacija javne uprave u pitanju najveći doprinos tadašnjeg Ministarstva javne uprave su upravo zakoni o državnoj upravi, zatim državnim službenicima i namještenicima i o lokalnoj samoupravi, kao i značajan broj novodonijetih podzakonskih akta za njihovu punu implementaciju, a uz to i veliki broj drugih aktivnosti I projekata iz njegove nadležnosti koji su omogućavali I stvarali uslove da se u državnoj i lokalnoj samoupravi sprovede depolitizacija javne uprave.
Antena M: Kakvim ocjenjujete rad prethodne dvije Vlade u toj oblasti?
Pribilović: Ako nema ostvarenih rezultata i ako nema značajnijeg napretka, nema dileme kakva može biti ocjena rada prethodne dvije Vlade u ovoj oblasti. Moja ocjena je vjerovatno i bez uticaja i značaja, ali zabrinjavavaju ocjene EK o stanju i radu prethodne dvije Vlade. Ovo posebno ako znamo da reforma javne uprave, pored vladavine prave i ekonomskih reformi predstavlja jedan od tri ključna stuba u procesu proširenja EU.
Najbolji dokaz o radu, odnosno neradu, jeste činjenica da je još u junu 2020.g. formirana radna grupa za izradu novog strateškog dokumenta za oblast reforme javne uprave, a da je predlog istog na Savjetu za reformu javne uprave razmatran tek u decembru mjesecu 2021.g. i donijet na Vladi početkom ove godine.
Antena M: Smatrate li da postoji imalo volje političkih partija da se izvrši depolitizacija javne uprave
Pribilović: Smatram da trenutno nema političke volje za depolitizacijom javne uprave. Mnogo je argumenata i dokaza na osnovu kojih zasnivam ovakav svoj stav, ali ću navesti tri eklatantna primjera.
Prvi i najočigledniji primjer su izmjene Zakona o državnim službenicima namještenicima, koje je donijela nova parlamentarna većina, a koje su suprotne najboljim savremenim praksama upravljanja ljudskim resursima, međunarodnim standardima i principima koji su svojstveni svim zemljama članicama EU.
Te izmjene su pripremljene iza očiju javnosti, u proceduri koja zaobilazi i neophodnu komunikaciju sa EK, njima se ruše svi reformski iskoraci u ovoj oblasti koji su postignuti upravo u zajedničkom radu sa EK, a naročito su urušeni neophodni kriterijumi stručnosti, kompetentnosti i kvalifikovanosti za zasnivanje radnog odnosa u državnoj upravi. Ovakvi potezi su isključivo preduzeti sa namjerom klasičnog revanšizma, politizacije i deprofesionalizacije državne uprave, čega smo, svakodnevno, bili svjedoci u prethodne dvije godine. To je konstatovala i Evropska komisija i to Crnu Goru sve više udaljava od članstva u EU, odnosno od usvajanja standarda i sistema vrijednosti koje baštini taj savez.
Drugi primjer je od prije nekoliko dana kada je ministar kapitalnih investicija, na sjednici Vlade, javno iznio frapantan podatak da je u međuvremenu, samo u energetskom sektoru zaposleno dodatno oko 1.400 lica, a uz to u EPCG se najavljuje i novo zapošljavanje još 740 lica.
U konačnom, Državna revizorska institucija je u Izvještaju o reviziji Predloga zakona o završnom budžetu CG za 2021,g. konstatovala da su u toj godini, samo izdaci po osnovu isplate ugovora o djelu iznosili preko 11 miliona eura, kao i da je značajan broj organa državne uprave zaključivao ugovore o djelu za radna mjesta definisana aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, što nije u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima.
Antena M: Da li smatrate da je prošle godine usvojeni Zakon o državnim službenicima i namještenicima predstavlja antievropsko rješenje kojim je otvoren prostor za politizaciju i revanšizam?
Pribilović: Ne da smatram da taj zakon predstavlja antievropsko rješenje koje otvara prostor za politizaciju, nepotizam i revanšizam, nego sam na to ukazivala i kada je donošen, ne samo crnogorskoj javnosti, već i našim evropskim partnerima. Žao mi je što sam bila u pravu i što je donošenje tog Zakona i njegova primjena u praksi, u značajnoj mjeri skrenuli Crnu Goru sa puta ka Evropskoj uniji.
Antena M: U kojem trenutku očekujete da partije poslušaju sugestije Evropske unije, hoće li depolitizacija javne uprave biti jedan od glavnih političkih uslova za pristupanje EU?
Preporučeno
Pribilović: Očekujem da se to isključivo može desiti nakon vanrednih parlementarnih izbora koji moraju biti održani što prije i oni za rezultat moraju imati formiranje nove evropske većine koja će, za razliku od trenutne, voditi računa o državnim interesima, a samim tim i o jednom od ključnih interesa Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji, a to je da se sprovede reforma javne uprave što znači i njena depolitizacija.
