Video
Sagovornik našeg lista komentarisao je sve češće odavanje tajnih podataka kojem pribjegavaju pojedini javni funkcioneri, a među kojima prednjači odlazeći premijer Dritan Abazović.
On je u više navrata javnosti predočavao operativne podatke kojima raspolažu službe bezbjednosti najavljujući velike akcije, a ujedno je i prozivao i targetirao pojedince.
TARGETIRANJE
Tako je nedavno otkrio podatke o međunarodnoj zapljeni kokaina u kojoj je učestvovala i Crna Gora, da bi na posljednjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu direktno optužio biznismena Ranka Ubovića i bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića da se bave švercom cigareta i kokaina, iako se tada nije pozivao na ,,operativna saznanja“.
Osim toga, u više navrata u vezu sa švercom cigareta dovodio je i službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Draga Spičanovića, pozivajući se na neimenovane međunardone izvještaje.
Komentarišući slučaj sa posljednje sjednice Odbora Samardžić je kazao da bi ona bila tajna da su njegovi članovi željeli suštinsku raspravu koja bi rezultirala konkretnim mjerama.
– Ali, očito je da smo imali predizbornu predstavu za javnost. Ne znam je li ikome donijela koji glas, ali sam siguran da je unijela dodatnu zabrinutost građana zbog očitog urušavanja važnih institucija sistema i nanijela štetu ugledu države – kategoričan je Samardžić.
ZAKONSKE ODREDBE
Podsjetio je da Zakon o tajnosti podataka reguliše pitanja iz ove oblasti, a ukazao je i da dijeljenje tajnog podatka podliježe određenoj proceduri bez obzira na to što neko ima dozvolu za pristup podatku najvećeg stepena tajnosti.
– Ne znači da automatski dobijate mogućnost pristupu tajnom podatku, čak i ako imate dozvolu za pristup tajnom podatku najvećeg stepena tajnosti. Dijeljenje tajnog podatka vrši se po principu „potrebno je da zna“ – pojasnio je Samardžić.
Zbog toga, dodao je, svi koji to pravo imaju, pa i političari najvećeg ranga, mogu dobiti samo onaj tajni podatak koji je neophodan za obavljanje njihovog posla.
-Bilo kakvo postupanje sa tajnim podacima koje je suprotno zakonskim odredbama predstavlja zloupotrebu tajnog podatka i kršenje Zakona. Takođe, treba imati u vidu i posebne procedure i mjere koje se preduzmaju u radu sa NATO i tajnim podacima drugih država – istakao je Samardžić.
KAD DRŽAVA OTKRIVA
Naveo je i primjer od prošle godine – aferu curenja tajnih podataka prilikom dijeljenja informacija kojima raspolaže Agencija za nacionalnu bezbjednost članovima Odbora za bezbjednost i odbranu.
Napravljeno je više grešaka. Informacija je sadržala podatke koje nijesu smjeli dobiti poslanici, pa čak ni predsjednici, mislim na imena stranih agenata, jer to nije bitno za obavljanje njihovog posla, a može da kompromituje tajni podatak – naglasio je Samardžić.
Ukazao je i da je ta informacija, iako je sačinila Agencija za nacionalnu bezbjednost, sadržala tajne podatke i drugih država, zbog čega je, smatra, trebalo tako i tretirati.
– To znači da pristup toj informaciji članovi Odbora ne bi mogli dobiti po automatizmu, već samo ako imaju dozvolu za pristup tajnim podacima – rekao je Samardžić.
Zbog toga je, dodao je, veoma bitno da prvobitno funkcioneri i političari demonstriraju odgovoran odnos prema tajnim podacima i poštuju svu zakonsku regulativu.
Preporučeno
Ne smijemo zaboraviti da nadležna kancelarija NATO (NOS) periodično vrši kontrolu izdavanja dozvola za rad sa tajnim podacima i korišćenje tajnim podacima. U tome se nijesmo baš proslavili nakon smjene vlasti 2020. godine, pa ne bi valjalo da se ta situacija ponovi – zaključio je Samardžić.
