Video
U nacrtu zahtjeva koji će da upute RIK naveli su da najave kandidatura ukazuju na osobe koje biračko pravo ostvaruju u Srbiji i imaju prijavljeno prebivalište u toj državi, a podsjetili su da je Državna izborna komisija dužna da se o kandidaturi izjasni 48 sati od podnošenja.
– Zakonom determinisan rok dovodi u pitanje mogućnost DIK-a da u navedenom roku činjenično utvrdi da li postoje smetnje za prihvatanje kandidature u odnosu na lica koja eventualno imaju biračko pravo i prebivalište u drugoj državi – istakli su u zahtjevu.
Republičku izbornu komisiju Srbije zamolili su za hitnost i ukazali da listu kandidata za predsjednike moraju utvrditi do 28. februara.
Prema informacijama Pobjede, ovaj zahtjev su na sjednici Državne izborne komisije predložili predstavnici Demokratske partije socijaliste, Socijaldemokrata i Bošnjačke stranke. Podržao ga je predstavnik Demokratskog fronta, dok su predstavnici Socijalističke narodne partije i civilnog sektora u komisiji bili uzdržani. Protiv je glasao predsjednik DIK-a Nikola Mugoša.
On je ranije kazao Pobjedi da Državna izborna komisija može utvrđivati validnost kandidatura za predsjednika države tek kada se one i zvanično podnesu.
– Budući da je izborni postupak strogo formalan, tek kada je prijedlog kandidata zvanično podnijet, DIK može cijeniti da li su ispunjeni uslovi za donošenje rješenja kojim se utvrđuje kandidatura za predsjednika Crne Gore – kazao je Mugoša Pobjedi.
On je to juče potvrdio i portalu RTCG, a ocijenio je i da je odluka o provjeri prebivališta Spajića i Mandića selektivna i usmjerena samo na njih dvojicu, iako je najavljeno više kandidatura.
– Ne postoji zakonska nadležnost Državne izborne komisije da kod organa u drugim državama utvrđuje da li osobe, koje formalno još nijesu kandidati za predsjednika, imaju prebivalište u drugim državama – istakao je Mugoša.
Ukazao je i da Mandić i Spajić u trenutku donošenja odluke nijesu kandidati, već zainteresovana lica koja su najavila kandidature na izborima za predsjednika države.
Da Državna izborna komisija nema nadležnost da provjeri navode o duplom prebivalištu Pobjedi je ranije kazao i član te institucije ispred NVO sektora Damir Suljević, koji je naglasio da je to u isključivoj nadležnosti Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Pitanje duplog prebivališta Andrije Mandića nije problematizovano u javnosti uoči predsjedničkih izbora, što nije slučaj za lidera Pokreta „Evropa sad“ Milojka Spajića.
Pobjeda je pisala da je Spajić u aprilu 2021. godine posjedovao i srpsko državljanstvo, kao i dvojno prebivalište – u Beogradu i Podgorici. Prema podacima kojima raspolažemo, Spajić je tada imao prijavljeno prebivalište na adresi Topalovićeva broj 4 u Beogradu i stvarno boraviše u Podgorici
Osim toga, on je rješenjem MUP-a Srbije Beograd broj 204-1-27301/08 od 27. novembra 2008. godine, koje je uručeno 27. novembra 2008. godine, primljen u državljanstvo Srbije 25. januara 2009. godine.
Time što je državljanstvo stekao nakon 2006. godine, Spajić je prekršio Zakon o crnogorskom državljanstvu koji ne omogućava dvojno državljanstvo sa Srbijom, a u članu 24 jasno stoji da punoljetni crnogorski državljanin, koji ima i državljanstvo druge države, po sili zakona gubi crnogorsko državljanstvo. Izuzetak su oni koji su stekli srpsko državljanstvo prije juna 2006. godine.
Preporučeno
Sa druge strane, iako se nije govorilo o tome da li Mandić ima prijavljeno duplo prebivalište, on nikada nije krio da ima i državljanstvo Srbije. On je još 2011. godine potvrdio da ima pasoš Srbije, ali i rekao da se ne sjeća kada mu je taj dokument izdat.
