Video
“Neke od bitnih činjenica koje je neophodno iznijeti su da nije bila formirana Radna grupa za izradu Zakona o izmjeni Zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, kao i da nije bio oglašen Javni poziv građanima, stručnim i naučnim institucijama, vjerskim zajednicama, nevladinim organizacijama, medijima i drugim zainteresovanim organizacijama, zajednicama i pojedincima da se uključe u Javnu raspravu o Zakonu o izmjenama Zakona (U skladu sa Uredbom o postupku i načinu sprovodenja Javne rasprave u pripremi zakona („Službeni list CG” broj 12/12.
Primjera radi prethodna javna rasprava za važeći tekst zakona je trajala 59 dana. Zatim, važno je istaći da Izvještaj o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa odnosno RIA obrazac koji je potpisao i ovjerio ministar Milojko Spajić nije predvidio da će se ostvariti prihodi u Budžetu Crne Gore na osnovu obaveze vjerskih zajednica da plaćaju poreze/doprinose i dažbine.
Jasno je iz navedenog da vjerske organizacije neće biti u obavezi da se registruju i imaju poreske obaveze, poreze i doprinose što će implikativno djelovati na budžet Crne Gore u iznosu koji se može mjeriti sa više desetina miliona eura.
Primjera radi, ministar Spajić učestvuje u gašenju Montenegro Airlines zbog, kako su to iz ekonomske sekcije vlade saopštili nagomilanih dugova, a na drugoj strani oslobađa prevashodno Srpsku crkvu svih poreskih i drugih obaveza iako ona predstavlja uzurpatora crnogorske imovine koji nezakonito koristi više od devedest posto sakralnih objekata”, navodi Rabrenović.
Tako će, kako dodaje, pomenuta vjerska zajednica u kontinuitetu ostvarivati prihode bez obaveze da plaća zakonske obaveze koje važe za sva druga pravna lica.
“Podsjećanja radi u pripremi postojećeg zakona je prethodni ministar Zenka predvidio prihod koji će država ostvariti po osnovu naplate poreza. Analogija je prilično jednostavna na jednoj strani vlada se zadužuje sa približno milijardu eura, gasi jedan od simbola države, namjerava da slične poteze napravi i za druge kompanije, ali na drugoj strani nema namjeru da naplati poreze od vjerskih zajednica.
Nadalje, ministar Leposavić piše „Po ocjenama najšire stručne javnosti Zakon o slobodi vjeroispovijesti sadrži brojne diskriminatore norme i nije usaglašen sa mišljenjem Venecijanske komisije“. Podsjećanja radi ministre pružamo vam decidan demanti vaše paušalne političke, nikako stručne tvrdnje. Venecijanska komisija je o važećem tekstu zakona glasala sa samo jednim glasom protiv i to iz Srbije i jednim uzdržanim iz BIH a svi ostali članovi komisije su bili za pomenuti zakon”, dodaje Rabrenović i pojašnjava:
U Mišljenju Venecijanske komisije navodi se: „Što se tiče važnog pitanja imovine vjerskih zajednica Venecijanska komisija razumije zabrinutost crnogorskih vlasti u pogledu uvođenja pravne sigurnosti i rješavanja pitanja moguće nezakonite/zloupotrebom izvršene, registracije na ime vjerskih zajednica iz 1990-ih godina niza vjerskih objekata koji mogu biti dio kulturne baštine Crne Gore. Tim prije što država prema članu 78 Ustava ima dužnost da štiti prirodnu i kulturnu baštinu zemlje. Venecijanska komisija pozdravlja u tom pogledu to sto se rješenja predložena u ovom Nacrtu zakona oslanjaju na dugogodišnje pravne principe crnogorskog pravnog poretka i ne zasnivaju se na ad-hoc pravilima specifičnim za ovu situaciju.
Država ima pravo da zakonom uredi pitanje imovine i u ovom trenutku opredjeljenje Vlade je da se zakonom, sa stanovišta vladavine prava, može donijeti promjena vlasnika imovine, a postupak u kome se dokazivanje vrši mora biti potpuno pravedan i svi elementi postupka se moraju ispoštovati, Sto je ukazala i Venecijanska komisija, nakon čega je Vlada, u Prijedlogu zakona koji je utvrdila na sjednici 5. decembra 2019. i koji je u skupštinskoj proceduri, na Preporuku Venecijanske komisije dodala novi član 64 kojim je propisano:
„Po pravosnažnosti odluke kojom se vrši upis prava državne svojine u katastar nepokretnosti u skladu sa članom 62 st. 1 i 2 ovog zakona, vjerska zajednica nastavlja sa korišćenjem objekata i zemljišta koji su predmet upisa do odluke državnog organa nadležnog za odlučivanje o državini, korišćenju i raspolaganju ovim objektima i zemljištem.”
Kako kaže Rabrenović, u Zaključku Mišljenja Venecijanske komisije o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom statusu vjerskih zajednica navodi se:
„ Venecijanska komisija pozdravlja istinske napore crnogorskih vlasti da zamijene Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1977. Koji je pripremljen i usvojen u prethodnom režimu, novim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom statusu vjerskih zajednica, posebno iz dva razloga: prvo, modena država Crna Gora, nakon nezavisnosti 2006. godine i prema Ustavu usvojenom u oktobru 2007. godine, djeluje u uslovima koji se fundamentalno razlikuju od pravnih, političkih i socijalnih uslova u vrijeme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Drugo, od usvajanja Zakona iz 1977. godine značajno su se razvili medunarodni standardi u oblasti slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja. Obezbjeđivanje novog pravnog okvira za ostvarivanje prava na slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja koje uzima u obzir postojece i istorijske uslove u zemlji danas predstavlja neophodnost.”
– U istom dokumentu na 22 strane ukazuje se, dodaje Rabrenović, da Vladin dokument, donosi značajne pozitivne promjene postojećeg, zastarjelog zakonodavstva i da je usklađen sa međunarodnim okvirima.
“U vezi iznijete netačne i proizvolje konstatacije, kojoj po nomotehnici ali i praksi nije mjesto u tekstu obrazloženja već u nekom klerikalnog blogu, ministra demantuje upravo ona vjerska organizacija koja je po njihovoj tvrdnji pisala zakona a mladi ministar samo hvatao bilješke pa se možda u toj žurbi da se dokaže i eliti beogradske patrijaršije malo više zanio i napisao da nije usaglašen sa mišljenjem Venecijanske komisije.
Ovakav stav je lako demantovati jer ga poništava upravo prošlogodišnja skupštinska rasprava na kojoj je iznijeto i sljedeće ”U vezi sa prigovorima Mitropolije crnogorsko-primorske, na 92 stranice prigovora se samo mali dio primjedbi odnosi na preporuke Venecijanske komisije. Primjedbe koje su se odnosile na preporuke Venecijanske komisije u najvećem dijelu uvrštene su u tekst inoviranog Prijedloga zakona koji je i usvojen u decembru 2019. godine””, navodi u saopštenju.
Preporučeno
Kada su, ističe, u pitanju pravne garancije vjerskih zajednica koje su korisnici imovine, hramova, zemljišta i drugih nepokretnosti koje su od značaja kao kultumo dobro, ispunjavajući preporuke Venecijanske komisije, garantuju se sva pravila dokazivanja i dokazni standardi koji su propisani Zakonom o upravnom postupku, a supsidijarno i Zakonom o parničnom postupku. Znači ispunjen je, kaže Rabrenović, i taj dio mišljenja Venecijanske komisije.
”Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica je usaglašen sa najvišim međunarodnim standardima (Univerzalnom deklaracijom o Ijudskim pravima, Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda sa pratećom praksom Evropskog suda za ljudska prava, Smjemicama Venecijanske komisije i OEBS/ODIHR-a iz 2004. i 2014) i sa preporukama Venecijanske komisije”.
Naglašava da su sve preporuke iz Mišljenja Venecijanske komisije iz juna 2019. Prihvaćene i uvrštene u Prijedlog zakona, pa je, između ostalog:
– precizirano da djelovanje vjerskih zajednica može biti ograničeno samo ako je to neophodno u demokratskom društvu radi zaštite javne bezbjednosti, javnog poretka, zdravlja ili morala ili zaštite prava i sloboda drugih, pri čemu mjera ograničenja mora biti srazmjema ovim vrijednostima;
– ostavljena sloboda prilikom registracije vjerskih zajednica, pri čemu je izričito utvrđeno da vjerska zajednica čiji je centar u inostranstvu nema obavezu da se registruje, vec slobodno odlucuje o tome da li ce zahtijevati upis u registar, s tim što neregistrovane vjerske zajednice ne mogu imati svojstvo pravnog lica;
– dozvoljava se registracija svake vjerske zajednice koja ima najmanje tri punoljetna vjenika koji ne moraju biti ni državljani Cme Gore ukoliko imaju odobren stalni boravak u skladu sa zakonom;
– uvode se dodatni uslovi u postupku sudske zabrane djelovanja vjerske zajednice koji se
pokreće samo ako se legitimni cilj u interesu javne bezbjednosti, zaštite javnog poretka, zdravlja ili morala, ili zaštite prava i sloboda drugih, nije mogao postici blažim mjerama ograničenja;
– izričito je propisana mogućnost finansiranja vjerskih zajednica iz državnog budžeta i budžeta jedinica lokalne samouprave i
– nedvosmisleno je utvrđeno da će svako sporenje u vezi vlasništva nad vjerskom imovinom biti rijesavano pred nadležnim sudom, kao i svaki drugi imovinski spor u skladu sa važećim zakonima u Cmoj Gori.
