Video
Sjedinjene Američke Države i talibanski pokret potpisali su juče u Dohi sporazum kojim su utvrđeni uslovi za povlačenje američkih i NATO trupa iz Avganistana.
SAD će, kako je predviđeno sporazumom, početi sa povlačenjem vojske u zamjenu za obavezivanje Talibana da će Avganistan prestati da bude uporište terorističkih napada.
Ako Talibani ispune svoje obećanje, to će označiti i početak povlačenja hiljada američkih i vojnika iz NATO misije „Odlučna podrška” u narednih 14 mjeseci, čime će biti okončano njihovo 18 godina dugo učešće u ratu u Avganistanu.
Crna Gora je dio misije „Odlučna podrška”. Trenutno se u Avganistanu nalazi 11. kontingent crnogorske vojske, a jučerašnji sporazum, ukoliko zaživi, značio bi i povlačenje crnogorskih vojnika iz Kabula i Mazari Sarifa.
Vojni analitičar Aleksandar Radić, komentarišući jučerašnji dogovor, kaže daje misija „Odlučna podrška” već iscrpila resurse, te da zapadne zemlje koje učestvuju u Avganistanu, čekaju da neko povuče odlučujući potez.
Upitan kako će se jučerašnja odluka odraziti na Crnu Goru, Radić objašnjava da, ukoliko saveznici odluče da se povuku, sa njima odlaze i crnogorski vojnici.
“Ako Taliban ispuni svoje, iz Avganistana odlazi NATO, a sa njima i Vojska Crne Gore”, kaže Radić za Pobjedu.
“Nakon potpisivanja sporazuma, moglo bi se očekivati da postepeno dođe do deangažovanja snaga NATO i to bi značilo da se povuku zemlje koje su uključene u misiju, s tim što bi se prvo povlačile manje zemlje, a Amerikanci bi ostali zadnji”, rekao je Radić.
Dodaje da postoji dogovorena politička solidarnost, te da niko neće biti ostavljen u Avganistanu.
“Sa povlačenjem drugih odlazi i Crna Gora. Naravno, postoji mogućost da se zadrži neki tip angažovanja, savjetnikaitd, ali to nećebiti ista misiji niti isti format i tada je na Crnoj Gori da procijeni koliko im je to svrsishodno”, naveo je Radić.
Riječ je, navodi on, o spoljno političkim interesima i referencama.
“Ima situacija kada neka zemlja želi da pokaže privrženost saradnj i sa nekim državama. I u slučaju Crne Gore bi se mogao desiti neki takav scenario ali samo hipotetički govoreći postoji ta mogućnost da se neka forma prisustva nastavi, ali je jasno da posle ovoliko dugo vremena nema entuzijazma kod evropskih sila koje su angažovane u Avganistanu da se tamo zadrže “, istakao je sagovonik Pobjede.
Zaključuje ipak, daje u političkoj i vojnoj istoriji situacija takva dauvijek nešto „mora da se okrene”.
“Politička uslovljavanja su česta, jer politička i vojna istorija je takva da uvijek nešto mora da se okrene. Za sada jasno je da bi to trebala da bude operacija koja se završava”, zaključio je Radić.
Preporučeno
Crna Gora je svoje vojnike u Avganistan prvi put uputila 2010. godine i od tada je neprekidno prisutna, prvo u ISAF, potom u misiji Resolute Support, uz postepeno povećanje broja naših vojnika.
