Video
Određivanje tačnih adresa birača i čišćenje biračkog spiska jedan je od preduslova za stvaranje fer uslova za izbore. Još prošle godine otkriveno je da preko 300.000 birača uopšte nema prave adrese, već se vode na b.b., pa je to ukazalo da je u evidenciji birača na hiljade fantoma.
Po saznanjima Dana, u MUP-u će posebna radna grupa koja će se baviti biračkim spiskom tretirati i ovo pitanje.
Funkcioner Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin kazao je da je izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji predviđeno da postavljanje tabli sa nazivima naselja, ulica i trgova i brojeva stambenih i poslovnih zgrada nadležni organ lokalne uprave obezbijedi u roku od pet mjeseci od dana stupanja na snagu zakona.
“Dakle, ovaj rok je istekao krajem juna ove godine, do kada su predsjednici opština imali mogućnost da za sve one ulice koje nemaju nazive i objekte koje nemaju brojeve donesu odluku o privremenom imenovanju i oznakama. Podsjećam da je izmjena ovog zakona uslijedila nakon inicijative Demokratske Crne Gore u okviru odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, a nakon što smo otkrili da se u biračkom spisku nalazi ogroman broj birača koji nemaju adresu i koji se vode pod b.b.”, kazao je Rovčanin.
Kako je istakao, veoma je važno da se u sledeći izborni proces ne uđe sa biračkim spiskom u koji su upisani birači bez broja i adrese stanovanja.
“Uvjeren sam da će ova tema biti nezaobilazna i u okviru novog odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kao jedan od temelja i osnovnih pretpostavki za slobodne i fer izbore. Čist, pravno valjan i precizan birački spisak preduslov je najvećeg mogućeg stepena povjerenja u izborni proces”, naglasio je Rovčanin.
U parlamentu uskoro počinje sa radom odbor za izbornu reformu, gdje će pitanje evidencije birača biti visoko na dnevnom redu.
Po mišljenju analitičara Marka Begovića, očekivanje građana, ali i međunarodnih partnera, jeste da će nova vlast sprovesti suštinske reforme u cilju obezbjeđivanja uslova za održavanje prvih fer i slobodnih izbora.
“U tom smislu, pored više puta ponovljenog zahtjeva za depolitizaciju i profesionalizaciju Državne izborne komisije, Agencije za sprečavanje korupcije, Agencije za elektronske medije, Savjeta i rukovodstva RTCG, neophodno je ući u proces promjene izbornog zakonodavstva i sređivanje biračkog spiska. Naime, skoro tri stotine hiljada punoljetnih građana je bez jasno uređene adrese prebivališta najčešće adresa bez broja”, kazao je Begović.
Kako je dodao, ovdje su na potezu prvenstveno lokalne samouprave da donesu odluku o numerisanju svih stambenih jedinica.
“Takođe, jedan broj građana, iako ima prebivalište u Crnoj Gori, faktički ne živi tu, plaćaju porez i nerijetko ostvaraju pravo glasa i u drugim zemljama. Mišljenja sam da je ovdje neophodno ići i sa izmjenama matičnog propisa kako bi se onemogućilo pravo glasa u više država. Sve to ukazuje da je pred novom vlašću ozbiljan izazov i ispit političke zrelosti na putu obezbjeđivanja uslova za prve fer i slobodne izbore “, zaključio je Begović.
Gradonačelnici glavnog grada i prestonice, kao i predsjednici opština, bili su obavezni da donesu odluku o privremenom određivanju naziva naselja, ulica i trgova. To je bilo predviđeno Izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji, koji je stupio na snagu 31. januara ove godine.
Međutim, na tom planu nije urađeno mnogo, pa ova obaveza i dalje čeka na ispunjenje.
Odluku o privremenom nazivu naselja, ulica i trgova, predsjednik opštine bio je obavezan da donese u roku od 30 dana od stupanja na snagu zakona. U praksi, to se malo gdje desilo.
Preporučeno
Postavljanje tabli sa nazivima naselja, ulica i trgova i brojeva stambenih i poslovnih zgrada, nadležni organ lokalne uprave bio je obavezan obezbijediti u roku od pet mjeseci od stupanja na snagu zakona.
