Video
“U tom međuprostoru je puno truda i rada da se i mimo onoga što je redovni budžet nađu sredstva da se objave knjige… Kada je rađena “Istorija crnogorske književnosti”, da nije bilo Ministarstva prosvjete i Slavoljuba Stijepovića, mi knjigu možda ne bismo objavili. Mi smo slali pismo u kojem obavještavamo razna ministarstva da ta knjiga treba prvi put da izađe ali nije bilo interesovanja da se podrži jedan takav kapitalni projekat”, kazao je Radoman.
Radoman je istakao da se u prošlosti iz potiha vidjelo šta slijedi ukoliko se ne napravi kulturna, državna i nacionalna strategija.
Kako je dodao, kada su počele litije 2019. godine, nije bio iznenađen, jer je to bio prirodan slijed događaja.
“Upozoravali smo na to brojnim tekstovima, nastupima i slično, ali nije bilo sluha prosto da se to vidi. Jednostavno neka vrsta kohabitacije sa nečim što je nosilac antidržavnog rada u Crnoj Gori a to je beogradska patrijaršija”, kazao je Radoman.
Radoman smatra da vjerske zajednice moraju imati svoje mjesto u društvu, istaknuto i važno, ali da ne smiju ulaziti u prostor politike, posebno ne zloupotrebe državnih resursa čemu danas svjedočimo.
“Za to je pripremljen put prije dvadesetak godina kada se zaista nije vodilo računa o tome šta radi beogradska patrijaršija, nego naprotiv, išlo im se uz dlaku”, naglasio je Radoman.
Čuveni članak Milovana Đilasa u Borbi gdje se konstatuje postojanje crnogorske nacije, koju nije bilo moguće u to vrijeme negirati, kaže Radoman, pri velikoj mjeri je odredio oficijalni pogled na crnogorsko nacionalno pitanje.
U tom članku se, dodaje Radoman, konstatuje da su crnogorci srpskog etničkog porijekla.
“Sve iza šezdesetih godina se planiralo da se uspostavi balans sa Đilasovim člankom. Sa tom generacijom ljudi koji krajem šezdesetih godina istupaju i promovišu jednu vrlo logičnu tezu, da ako postoji crnogorska nacija, mora postojati crnogorska nacionalna kultura”, rekao je Radoman.
Sa tom generacijom, smatra Radoman, postoji jedan bastašni krug ljudi koji utemeljuju ono što je savremena kritička montenegristika.
Preporučeno
“Čelno mjesto pripada Radoju Radojeviću koji je upravo 1968. na jednom skupu o crnogorskoj kulturi i putevima njenog razvoja u diskusiji postavio temelje crngoorske humanistike. Uz njega je bio i njegov brat Danilo Radojević”, zaključio je Radoman.
