Objašnjava da je Vlada, istovremeno sa odlukom o smjeni Brđanina, morala da imenuje i vršioca dužnosti direktora Uprave policije.

” Odmah nakon toga ide raspisivanje konkursa kako bi se izabrao direktor Uprave policije u punom mandatu”, dodaje Radulović.

Zakon o unutrašnjim poslovima, decidiran je naš sagovornik, ne predviđa raspisivanje javnog oglasa za izbor vršioca dužnosti direktora Uprave policije.

” To nije po zakonu i u duhu zakonskih odredbi koje propisuju ovu materiju. U slučaju prestanka mandata direktoru policije, ministar unutrašnjih poslova je dužan da predlaži osobu za vršioca dužnosti koja na toj poziciji može biti u periodu od šest mjeseci”, kaže Radulović.

POLITIČKE IGRE

Nešto duže od mjesec pošto je konstituisana vlada Milojka Spajića, Upravni sud je 7. decembra prošle godine presudio da Zoran Brđanin, kojeg je prethodna vlada Dritana Abazovića nezakonito razriješila u dva navrata, mora biti vraćen na tu poziciju. Već 11. decembra Brđanin je odlukom Spajićeve vlade ponovo bio direktor Uprave policije.

Da će uslijediti i njegova treća smjena bilo je odmah jasno, jer su funkcioneri Demokrata, predizbornog koalicionog partnera Abazovićeve Ure – kojima je u raspodjeli resora u Spajićevoj vladi, na njihovo izričito insistiranje, pripao sektor bezbjednosti – bili kategorični da Brđanina ne žele na čelu policije.

Premijer Spajić duže od dva mjeseca nije na dnevni red uvrstio inicijativu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića za razrješenje Brđanina, za koju mu je alibi bila odluka aktuelnog parlamentarnog saziva da ne prihvate njegov izvještaj o radu iz 2022. godine, što je, takođe, nezakonita odluka, jer je o tom izvještaju trebalo da raspravlja prethodni saziv.

Demokrate su ovu bitku, ipak, dobile i inicijativa je u petak stigla na dnevni red Vlade, kada je na burnoj sjednici donešena, ipak, jednoglasna odluka da Brđanin bude razriješen, ali tek na sjednici u poneđeljak, do kada je Šaranović trebalo da pripremi zakonitu proceduru za smjenu i obezbijedi podršku Brisela.

Ispostavilo se, međutim, da Demokratama nije bila dovoljna samo pobjeda nad Spajićem, već im je bilo neophodno i da ga dodatno unize i tako „pečatiraju“ trijumf – već u neđelju veče premijer je zakazao telefonsku sjednicu Vlade i Brđanin je razriješen.

Kako je Brisel, očigledno, prihvatio da „zažmuri“ na jednu nezakonitost, ali ne i na niz nezakonitih odluka, poput ideje Demokrata da Upravom policije rukovodi, odnosno ,,koordinira“, ministar Šaranović, što je briselskoj administraciji bili neprihvatljivo jer se politizuje policija – smislili su „malu“ nezakonitost. Iako smijenjen, Brđanin će ostati na čelu policije do 12. marta, kada će na sjednici ministar unutrašnjih poslova predstavi izvještaj o javnom pozivu za izbor vršioca dužnosti i predložiti kandidata?!

” Vlada je u potpunosti posvećena da se na transparentan način bavi temama od javnog interesa, pružajući šansu da kandidati sa najboljim referencama budu na čelu institucija i organa upravljanja – saopšteno je juče iz Vlade, u pokušaju pravdanja „male“ nezakonitosti”, izbora v. d. direktora Uprave policije na javnom konkursu.

Istakli su i da javni poziv raspisuju kako bi se obezbijedila puna transparentnost i „napravio još jedan mali korak ka uvođenju meritokratije u bezbjednosni sektor“.

Na taj način, kako dodaju, žele da dodatno ohrabre službenike, koji ispunjavaju zakonom propisane uslove i smatraju da iskustvom, znanjem i kompetencijama mogu da doprinesu važnim društvenim procesima u oblasti bezbjednosti, da se prijave.

” Zbog toga će se, kao i u slučaju izbora v. d. direktora Poreske uprave, preko javnog poziva izabrati i prvi čovjek Uprave policije, čime će se potvrditi opredjeljenje Vlade da se kandidati biraju u skladu sa principima meritokratije. Javni konkurs za direktora Uprave policije u punom mandatu biće raspisan u najkraćem roku, shodno zakonskim obavezama”, naveli su u saopštenju.

Javni poziv za izbor vršioca dužnosti direktora policije trajaće šest dana – od 4. do 10. marta.

Ubrzo potom, „dokazujući“ transparentnost i meritokratiju ministar Šaranović je preko mreže Iks pozvao policijske službenike, koji, kako je napisao, shodno Zakonu o unutrašnjim poslovima ispunjavaju uslove za vršioca dužnosti direktora Uprave policije, da dostave prijave.

NONSENS

Da u parlamentarnoj većini nijesu u saglasju potvrdila je reakcija lidera Demokratske narodne partije i poslanika u Skupštini Crne Gore Milana Kneževića koji je upozorio da izbor vršioca dužnosti direktora Uprave policije na način na koji to planira da uradi aktuelna vlada nije u skladu sa zakonom. 

U jučerašnjem jutarnjem programu Televizije Prva on je istakao da Vlada ima pravo da smijeni Brđanina, ali i upozorio da način na koji to radi nema uporište u Zakonu o unutrašnjim poslovima.

” Vlada je bila dužna da, na sjednici na kojoj je razriješen Brđanin, imenuje vršioca dužnosti iz reda pomoćnika direktora policije ili policijskih funkcionera koji ispunjavaju uslove. Nikakav javni, niti interni konkurs se ne može raspisati za izbor vršioca dužnosti. To je nonsens i to bi bio prvi put u istoriji bilo koje države da se javni konkurs raspisuje za vršioca dužnosti. Konkurs se može raspisati samo za direktora policije u punom mandatu. Ovo što smo čuli da će biti raspisan javni konkurs je gaženje zakona i sigurni budite da će to da padne na svakom sudu”, kategoričan je Knežević.

Podsjeća da je izbor vršioca dužnosti ili direktora policije u punom mandatu jasno preciziran Zakonom o unutrašnjim poslovima.

Saopštio je i da je premijeru Milojku Spajiću, nakon telefonske sjednice Vlade koja je održana u nedjelju veče, lično kazao da „taj mozak koji je to smislio pravi štetu upravo njemu“.

” Ovo će, takođe, biti nemjerljiva šteta i za bezbjednosni sektor. Premijer mi je rekao da će to dodatno da isprovjerava i ja ga, evo sada, pozivam da ne ulazi u to, iako mi je najjednostavnije da ćutim. Vjerujete da će ovo što oni sada rade da padne na sudu kod prvog pripravnika. Nije mi jasno kako se neko unutar tih Vladinih obračuna oko sektora bezbjednosti odlučio za ovakvo kršenje zakona”, kategoričan je Knežević.

Zoran Brđanin (Mara Babović/Pobjeda)

POIGRAVANJE DRŽAVOM

Iz opozicione Demokratske partije socijalista poručuju da je ministar Šaranović taj koji je „inicijator grubog kršenja Zakona o unutrašnjim poslovima“, a da su mu „saučesnici svi članovi Vlade koji su, predvođeni premijerom, bili ucijenjeni od strane Demokrata da pred ponoć podrže rješenje koje je nezakonito“.

Upozoravaju da Zakon o unutrašnjim poslovima ne prepoznaje interne i eksterne konkurse, niti javne pozive.

” Zakon jasno propisuje kako se bira v. d. direktora policije u slučaju smjene postojećeg. Ovo poigravanje državom koje Milojko Spajić dozvoljava i u njemu učestvuje, nikad nije viđeno u Crnoj Gori. Nikad nijesmo svjedočili situaciji da ministar unutrašnjih poslova sam sa svojim partijskim kolegama u hodu izmišlja članove zakona, onako kako njemu i njegovoj partiji odgovara. Čak i da su Demokrate toliko drske da proglašavaju da je zakon ono što oni na svojim partijskim sastancima odluče, odgovornost je na Vladi i premijeru da ne dozvoli da se neko bahato poigrava državom”, ističu iz DPS-a.

Upozoravaju da „igra prijestola za partijsku kontrolu bezbjednosnog sektora, u kojoj su glavna pravila ko će koga prevariti, nanosi veliku štetu jednom od najvažnijih segmenata javne uprave“.

” Izvršna vlast kojoj sektor bezbjednosti služi kao paravan za ucjene, treba što prije da ode u prošlost. Da bi se vratila ozbiljnost u upravljanje državom, najprije mora da se desi pad vlade, koji je očigledno neizbježan”, zaključuju iz DPS-a.

Sa druge strane, predsjedavajući parlamentarnog odbora za bezbjednost i odbranu i funkcioner Spajićevog Pokreta Evropa sad Miodrag Laković, poručio je kako je ova odluka Vlade „još jedan mali korak ka uvođenju meritokratije u bezbjednosni sektor“.

” Od suštinske je važnosti da se na kraju procesa izabere osoba sa nesporno najboljim referencama, čime bi se javnost dodatno uvjerila u riješenost Vlade da se na Upravu policije ubuduće neće vršiti bilo kakav neprimjereni politički uticaj”, zaključio je Laković.

POLEMIKA

Priliku da, zbog nezakonite odluke, iskritikuju Vladu premijera Milojka Spajića juče je iskoristio i Građanski pokret Ura, čiji su visoki funkcioneri, koji su upravljali prethodnom 43. vladom, odgovorni za dvije prethodne nezakonite smjene Brđanina.

” Nakon ponoćnog telefonskog izjašnjavanja napravljen je pravni haos koji je prouzrokovao i to da Vlada mora birati prijedlog razriješenog direktora ili ostaviti Upravu policije bez pomoćnika, što bi značilo i da najvažnija institucija za stanje bezbjednosti u državi bude u potpunosti obezglavljena”, navedeno je u saopštenju Ure.

Odgovorila im je poslanica PES-a Jelena Nedović podsjećajući ih da je upravo vlada koju je predvodio lider te partije Dritan Abazović dva puta nezakonito smijenila Brđanina.

” Neizvršavanje sudskih presuda ne znači vladavinu prava za koju se zalažemo, već diletantizam koji je Dritan Abazović uveo kao praksu. Prvi put je bio presedan, drugi put praksa. Ova vlada je odlučna da prekine takav vid nepoštovanja sudskih presuda, pogotovo kada se radi o radnim sporovima, jer to građani od nas očekuju”, navela je ona.

Nedović je istakla i kako je maliciozno i nekoretno aktuelnoj vladi pripisivati odgovornost za kadrovsko rješenje Dritana Abazovića, koje je u prethodnom periodu postalo gorući problem.

Nedović tvrdi i da je Brđanin smijenjen tako što je Vlada poštovala sve procedure, kao je rekla, prvo kroz parlament, neusvajanjem dva izvještaja, a zatim usvajanjem zaključaka.

Ono što je izvjesno je da će Upravni sud ponovo odlučivati u slučaju Brđanina, on je to juče najavio, ali izvjesno je i kakva će biti presuda, jer je i laicima očigledno otvoreno kršenje zakona i u proceduri treće smjene prvog čovjeka Uprave policije.

Brđanin: Ne želim da budem saučesnik u politizaciji policije

Razriješeni direktor Uprave policije Zoran Brđanin najavio je juče da će, ukoliko Vlada ne stavi van snage nezakonitu odluku o njegovom razrješenju, podnijeti tužbu Upravnom sudu.

“Kako bi se u sporu pune jurisdikcije, sada već treći put, poništilo još jedno nezakonito rješenje Vlade Crne Gore. Time se ne štite samo moja prava, već i prava svih ostalih pojedinaca, građana ili pravnih lica u sličnim situacijama, ali i pravi temelj da se društvo osigura od nezakonitosti u radu upravnih tijela, u konkretnom slučaju, Vlade Crne Gore”, saopštio je Brđanin.

Ocijenio je da je odluka o njegovom razrješenju nezakonita u svim svojim aspektima, te da je nezakonit i postupak koji joj je prethodio.

” Upravni sud Crne Gore je, presudom kojom sam ponovo vraćen na dužnost u decembru prošle godine, nedvosmisleno utvrdio da su posebni izvještaji direktora Uprave policije, time što nijesu blagovremeno razmatrani pred Odborom za bezbjednost i odbranu, zapravo prihvaćeni. Identičan pravni stav je naveden i u presudi Upravnog suda povodom imenovanja ranijeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost. Ukratko, neblagovremeno razmatrani posebni izvještaji direktora Uprave policije, podnijeti prethodnom, a razmatrani u aktuelnom sazivu Skupštine Crne Gore, predstavljaju izigravanje Zakona o unutrašnjim poslovima i nepoštovanje presude Upravnog suda i pravnih stavova izraženih u sudskoj praksi Crne Gore”, poručio je Brđanin.

On smatra da je odluka o njegovom razrješenju, osim što je nezakonita i do sada neviđena u crnogorskoj pravnoj praksi, neodrživa i sa materijalnog aspekta budući da se, kako je naveo, radi o grubom ignorisanju mehanizma predviđenog Zakonom o unutrašnjim poslovima, ali i pravosnažne sudske presude.

” To predstavlja konačno zakucavanje u lancu oglušenja o zakonske norme i sudske odluke koje će, nesumnjivo, imati višeslojne posljedice po različite procese od državnog interesa u kojima se mjeri privrženost države vladavini prava”, upozorio je Brđanin.

Podsjetio je da je u policiji duže od dvije decenije, da je na sve pozicije dolazio u skladu sa obrazovnim i iskustvenim referencama, da ga niko i nigdje nije preporučivao niti štitio, te da je sudske sporove vodio sa različitim vlastima, dajući maksimum u realizaciji profesionalnih obaveza i čuvanju integriteta institucije.

” Ne želim da budem saučesnik u politizaciji policije onima koji su javno glasni u priči o profesionalizmu i još glasniji u pokušajima kriminalizacije svakog ko im se suprotstavi u dostizanju partikularnih interesa. Ovdje se ne radi o tome da ja uporno želim da budem direktor Uprave policije, već sam uporan u pristupu da ukažem da niko, pa ni Vlada, odnosno pojedini političari, ne mogu da odlučivati o bilo čijoj sudbini gazeći zakon. Razumijem da su takvi kao ja nepoželjni mnogim vlastima, ali vjerujem da to sad razumije i značajan dio zainteresovane javnosti”, zaključio je Brđanin.