Ne reformiše se takva institucija na način da sve ono što je u njoj bilo loše vi pretvorite u još gore i da sve negativne prakse kojima se služila prethodna vlast tri decenije, vi sada multiplikujete i produbite, sa ciljem ostvarivanja apsolutne kontrole nad tužilačkim procesima i institucijom u cjelini – istakao je Radulović.

Potvrda za takve sumnje, pojasnio je, može se naći i u činjenici da se skoro svaka ozbiljnija aktivnost Tužilaštva poklapala sa trenutnim političkim potrebama Vlade i njenog premijera, ali i da se on često ponašao kao portparol i najavljivač aktivnosti Tužilaštva.

POBJEDA: Nova geopolitička stvarnost izazvana ruskom agresijom na Ukrajinu ukazivala je da je za Crnu Goru otvorena mogućnost da brže napreduje na putu evropskih integracija. Je li ta šansa propuštena i kako su tome doprinijele odluke nosilaca izvršne vlasti?

RADULOVIĆ: Ovakva savršena geopolitička oluja se ne dešava dva puta. Međutim, kao i svaka oluja, i ova situacija koja je započela agresijom Rusije na Ukrajinu će trajati jedno vrijeme, a potom ustupiti mjesto nekim mirnijim i dugotrajnijim procesima, gdje će mnoge članice EU, kao i predstavnici u EU institucijama, nastaviti po starim, ustaljenim i inertnim stazama i politikama manjeg otpora u odnosu na svoje sve konzervativnije biračko tijelo.

Dakle, oluja još traje, ali prozor mogućnosti se sve više zatvara i za Crnu Goru i za ostale zemlje Zapadnog Balkana koje ne preduzmu hitne mjere za sprovođenje osnovnih unutrašnjih reformi.

Povezani članci

Politika

Crna Gora napredovala u borbi protiv korupcije, ali su neophodne dalje reforme

Društvo

GODINA NEPREBOLA: Kad tišina ubije istinu

Politika

Zbog čega Vladimir Novović politički štiti Oliveru Injac?

Nažalost, sadašnja Vlada u tehničkom mandatu je iznevjerila sva očekivanja i domaćih i stranih aktera procesa EU integracije. Podsjetiću da su i Evropski pokret u Crnoj Gori i veći dio progresivnog i proevropskog civilnog sektora dali otvorenu podršku i ponudili pomoć novoj manjinskoj vladi i svim institucijama, sa ciljem ispunjavanja hitnih i osnovnih zahtjeva vezanih za reforme u pravosuđu, tužilaštvu, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i finalizaciji izbornog zakonodavstva. To smo učinili i kada su u pitanju bila i sva ostala mjerila u pregovaračkim poglavljima koja još nijesu zatvorena.

Međutim, naše povjerenje, ali i povjerenje međunarodne zajednice je izigrano i premijer Abazović i većinski dio njegove Vlade su se odlučili za jedinstveni salto mortale koji još nije viđen u balkanskoj, ali, vjerujem, ni u svjetskoj politici. Niko do sada nije uspio da tako uspješno nokautira EU perspektivu sopstvene zemlje za tako kratko vrijeme, kao što je to uspio Abazović i njegova nesrećna pratnja.

Umjesto da ispunjava preuzete EU obaveze, Abazović je počeo da ispunjava agendu srpskog predsjednika Vučića, čiji je glavni cilj zaustavljanje procesa EU integracije Crne Gore, jer bi naše brzo napredovanje bilo težak udarac za njega na međunarodnoj i unutrašnjoj srpskoj političkoj sceni.

Abazović je tako, preko usvajanja Temeljnog ugovora sa Srpskom crkvom i naručenim favorizovanjem kontroverznog koncepta „Otvoreni Balkan“, postao Vučićev trojanski konj preko kojeg je teško oštetio tvrđavu kojom je Crna Gora branila i gradila svoj put ka Evropskoj uniji.

Premijer je u svim važnim pitanjima unutrašnjih reformi i EU integracije otvoreno slagao sve unutrašnje i spoljnopolitičke partnere, osim Srbije i Rusije.

Zapadni partneri tu činjenicu više i ne kriju, kako i u razgovorima sa partnerima iz civilnog sektora, tako i u komunikaciji i sa samim Abazovićem.

Njegovu Vladu ne podržava više niko značajan iz EU i NATO struktura i nadaju se njenom brzom odlasku i pravljenju dugoročnijih aranžmana koji će biti rezultat šireg i stabilnijeg društvenog i političkog konsenzusa. Sada je već i prilično izgledno da do takvog konsenzusa mora doći nakon vanrednih parlamentarnih izbora.

POBJEDA: Sredinom oktobra očekuje nas novi izvještaj Evropske komisije. Kakav će on biti?

RADULOVIĆ: Novi Izvještaj EK će biti ili jednako loš kao prošlogodišnji, koji je bio najgori u istoriji našeg pregovaranja, a postoji mogućnost da bude još i gori, što bi zaista bio i realan osvrt na rad, odnosno nerad i haos koji Abazović i značajna većina njegovih ministara ostavljaju za sobom. Međutim, da je ovaj negativan učinak Abazovića i njegovih ministara bio jedini negativan aspekt institucionalnog sloma, to bi se nekako i moglo kompenzovati, ali, nažalost, urušena i disfunkcionalna Skupština i politizovano pravosuđe su samo još više produbili rupu u koju su nas dovele dvije posljednje vlade.

POBJEDA: EU nas često upozorava da moramo donijeti konkretne odluke i ubrzati reforme kako bi ostvarili napredak u poglavljima 23 i 24. Ipak, uprkos obećanjima, politički akteri nijesu uspjeli ni da se dogovore oko imenovanja u pravosuđu. Kakav odgovor EU možemo očekivati?

RADULOVIĆ: Strpljenje EU institucija i ostalih zapadnih partnera se bliži kraju, jer se više od dvije godine čekaju ozbiljne i temeljne reforme u sudstvu, tužilaštvu i policiji.

Umjesto toga, sve strukture koje su nosioci vlasti nakon 30. avgusta 2020. godine su učinile sve da sudstvo, tužilaštvo i policiju stave pod svoju kontrolu i da obesmisle bilo kakve ozbiljne reformske korake koje su očekivali i crnogorska javnost i međunarodna zajednica.

Nakon usvajanja loših tužilačkih zakona, uprkos mišljenju EU i formiranja nezapamćenog Tužilačkog savjeta u kojem političke partije i advokati kroje kapu Tužilaštvu na način koji nije zabilježen ni u jednoj zemlji EU, situacija u ovoj instituciji je alarmantna.

Ne reformiše se takva institucija na način da sve ono što je u njoj bilo loše vi pretvorite u još gore i da sve negativne prakse kojima se služila prethodna vlast tri decenije, vi sada multiplikujete i produbite, sa ciljem ostvarivanja apsolutne kontrole nad tužilačkim procesima i institucijom u cjelini.

Posljedica toga je da je značajan dio crnogorskog Tužilaštva postao Abazovićev politički džuboks.

Potvrda za takve sumnje u samostalnost tužilačkih institucija se evidentno može naći i u činjenici da se skoro svaka ozbiljnija aktivnost Tužilaštva poklapala sa trenutnim političkim potrebama Vlade i njenog premijera, ali i da se on često ponašao kao portparol i najavljivač aktivnosti Tužilaštva. To ne govori dobro ni o jednima, ni o drugima i zato žalosti činjenica da je ovakav stepen komunikacije i koordinacije između Tužilaštva i premijera Abazovića postao čak i predmetom neugodnih diplomatskih šala.

To neće donijeti dobro ni ovim institucijama, ni našem procesu EU integracije. Biće potrebno značajno vrijeme da se pokvarene ploče iz tog džuboksa odstrane iz Tužilaštva, ali i iz sudstva, jer bi one svirale istu muziku za svakog novog političkog gospodara, kao što su to radile u posljednje dvije godine, ali i decenijama prije toga.

Međutim, ja se iskreno nadam da u Tužilaštvu postoje i zdrave snage koje će uspjeti da odbrane duboko poljuljani integritet ove institucije i da je hapšenje Rada Miloševića, prvog saradnika premijera, prvi, ali ne i posljednji korak u tom pravcu.

Naravno, u ovom trenutku, najveći korak u pravcu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala bi bio podnošenje ostavke od strane premijera Abazovića, naravno, ukoliko on posjeduje političku odgovornost i antikoruptivni integritet.

Time bi se otvorio prostor da se institucije sudstva i tužilaštva oporave od negativnog uticaja političara, da dodatno ojačaju i da se zaista krene u legitiman i efikasan institucionalni obračun sa kriminalom i korupcijom.

POBJEDA: Možemo li govoriti o tome da je stvarni napredak ostvaren u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije, organizovanog kriminala ili bilo kojoj drugoj oblasti?

RADULOVIĆ: Do stvarnog pomaka u borbi protiv organizovanog kriminala ne može doći na način što ćete u borbi sa jednim kriminalnim klanom praviti partnerstvo sa drugim kriminalnim klanom. To onda nije borba protiv kriminala, već kriminalno djelo samo po sebi.

Oni koji su to uradili i misle da su nevidljivi i nedodirljivi, zaboravljaju da je politička nedodirljivost najčešće umišljena kategorija i u mnogo manje razvijenim institucionalnim sistemima nego što je naš.

Naravno, i pojedini čelnici sudstva, tužilaštva i policije će morati da postanu svjesni sopstvene odgovornosti pred zakonom i institucionalnih obaveza, a time i obaveze jačanja integriteta pravosuđa u odnosu na izvršnu i zakonodavnu vlast.

Nažalost, to danas nije slučaj i mi na mnogim nivoima sudstva, tužilaštva i policije vidimo zapanjujući nivo servilnosti prema različitim strukturama izvršne vlasti, ali i prema različitim partijskim strukturama.

Sa druge strane, i pored pozitivnih ocjena od strane EU i velikog entuzijazma Agencije za sprečavanje korupcije koja je pokrenula niz inicijativa prema izvršnoj i zakonodvanoj vlasti, malo je toga učinjeno na jačanju antikoruptivnog fronta. Bez promjene zakonodavnog okvira, što je u nadležnosti Skupštine i partija koje u njoj sjede, Agencija neće moći da ojača svoju ulogu u prevenciji korupcije na svim nivoima. Jedina novina je formiranje novog Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, čije je stvaranje inicirala upravo Agencija za sprečavanje korupcije i njen Savjet. No, vidjećemo i kako će to funkcionisati u rukama ove vlasti.

Nazadovanje u sferi slobode medija još jedan udar na poziciju u procesu integracija

POBJEDA: Učestale su prijetnje i targetiranje kritički nastrojenih medija, a veoma često dolaze od najviših funkcionera vlasti. Kako će to biti tretirano u izvještaju?

RADULOVIĆ: Svi međunarodni subjekti su iskazali duboku zabrinutost napadima i pritiscima koje sadašnja crnogorska vlast direktno ili indirektno vrši prema značajnom broju medija u Crnoj Gori. Ti napadi na medije, prevashodno oni koji dolaze od strane premijera Abazovića i pojedinih ministara, ali i njegovih partijskih kolega, precizno su detektovani od strane EU partnera i drugih međunarodnih faktora.

Izjave koje su došle od strane ambasadora SAD i EU, samo su potvrda nazadovanja koje je Crna Gora doživjela u sferi slobode medija. To će, naravno, biti i precizno detektovano u Izvještaju Evropske komisije, što je još jedan udar na naše pozicije u procesu EU integracije.

Nažalost, veći dio sadašnje vlasti i dalje ima nazadno tumačenje uloge medija, kao sredstva za obezbjeđivanje bezuslovne podrške za svaki iracionalni, antiinstitucionalni i antidržavni potez kojim nosioci izvršne i zakonodavne vlasti kreiraju nezabilježeni društveni i institucionalni haos u kojem se Crna Gora danas nalazi.

Uprkos tome, nadam se da će hrabri i odgovorni dio novinarskog i uredničkog dijela crnogorskih medija u svom izvještavanju i dalje ustrajati na jačanju integriteta, kritičke misli i slobode govora u Crnoj Gori.