Abazović, koji boravi u posjeti Sjedinjenim Državama, rekao je da je o političkim dešavanjima, prije svega o nedavno završenom prvom krugu predsjedničkih izbora, razgovarao i sa specijalnim američkim izaslanikom za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom.

Mislim da je Crna Gora položila jedan veliki demokratski ispit. Nikad relaksiranija atmosfera, dobre poruke svih kandidata, ne ulazim sad ko je kakav rezultat ostvario. Pomiriteljske (poruke), fokus na nekim stvarima koje se tiču budućnosti, a ne prošlosti. To je ono što smo svih ovih godina željeli da vidimo. Nadam se da će se u sličnoj atmosferi završiti i drugi krug. Siguran sam da ćemo dobiti novog predsjednika i to će označiti jednu novu etapu u stvaranju uslova za neke buduće političke procese u Crnoj Gori, nadam se vrlo pozitivno – rekao je Abazović i poručio da vjeruje da će uskoro biti izabran i sedmi nedostajući sudija Ustavnog suda.

Komentarišući hapšenje pomoćnika direktora Uprave policije (UP)Dejana Kneževića, Abazović je istakao da će u ponedeljak razgovarati sa direktorom UP “koji snosi svoju odgovornost, kao i svi mi, jer je predlagao pomoćnike”, te da i dalje ima puno povjerenje u ministra unutrašnjih poslova.

Glas Amerike: Predsjednik Đukanović je nedavno donio Ukaz o raspuštanju Skupštine i za 11. jun zakazao prijevremene parlamentarne izbore. Sjedinjene Države takođe izbore smatraju rešenjem za krizu, a traži ih i Pokret Evropa sad kao stranka u usponu. Da li su prijevremeni izbori neminovnost?

Abazović: Niko nema ništa protiv izbora. Stvar je samo da do izbora dođemo u legalnoj proceduri. Način na koji je to uradio predsjednik Đukanović, po meni, nije u skladu sa procedurom zato što on ukaz mora da donese na osnovu nekih prethodnih odluka. Te odluke treba da prate odluke parlamenta, odnosno parlamentarne većine. U suprotnom, on je taj ukaz mogao da donese i u avgustu mjesecu prošle godine, ili bilo kojem danu prošle ili ove godine, a ne tri dana pred prvi krug predsjedničkih izbora kada se provjerava i njegov rad s obzirom na to da je on jedan od kandidata. Ta inicijativa je na Ustavnom sudu, i ja se nadam da će on donijeti odluku. Svi ćemo je ispoštovati, ukoliko to bude konačna odluka, zašto da ne. Ako bi se desilo da to ne bude u skladu sa procedurama, parlament ima istu mogućnost da sebi skrati mandat i da onda vjerovatno novi predsjednik odredi datum parlamentarnih izbora. Ja lično nemam ništa protiv toga, samo sam da se ispoštuju sve procedure i da se ne pokušavaju dobijati jeftini politički poeni na način na koji je to pokušao da uradi aktuelni predsjednik države.

Glas Amerike: Ukoliko Skupština bude odlučivala o skraćenju svog mandata da li će to Vaša stranka ovog puta podržati?

Abazović: To mora da bude plod dogovora većine u parlamentu. To je moglo da se desi i ranije, 41 poslanik je imao tu mogućnost. Ja se stalno vraćam na jednu stvar. Parlament Crne Gore je legitimna institucija u punom mandatu. I za vladu može da se kaže nešto, pa i za predsjednika s obzirom na to da mu je mandat pri kraju. I to treba da bude njihova odluka. Ja mislim da Crnoj Gori trebaju izbori, nikada nisam govorio da ne trebaju izbori, samo joj trebaju izbori koji će da budu u skladu sa pravnim poretkom.

Glas Amerike: Kada kažete da su Crnoj Gori potrebni izbori, da li dijelite stav pojedinih u Crnoj Gori i međunarodnoj zajednici da bi ih trebalo održati što prije?

Abazović: Da, da. Čak smo između ostalog, i naša partija, naš šef kluba je potpisao kada se dala inicijativa Ustavnom sudu da će poslanici ove većine koja je dala inicijativu sami skratiti mandat Skupštini Crne Gore. Mislim da je to ispravan put.

Glas Amerike: Koga vaša stranka vidi kao partnera na izborima? Da li se na osnovu nedavnog prvog kruga predsjedničkih izbora već mogu naslutiti i predizborne koalicije?

Abazović: Pa vidjećemo, mislim da je još rano govoriti o predizbornim koalicijama. Mene raduje završetak predsjedničkih izbora. Završeni su upravo onako kako sam predviđao. Neki ljudi su govorili da će to biti povratak Mila Đukanovića, neki su govorili da će možda neke strukture koje eto nisu prepoznate dovoljno kao proevropske da nekako izdominiraju. Dominantna je jedna evropska politika. U drugom krugu očekujem da svi podržimo gospodina Milatovića. To smo uradili javno i naravno da ćemo to raditi do 2. aprila. I to otvara neke nove perspektive. Ja ne mogu sad da predvidim kako će se neko pozicionirati na parlamentarnim izborima, ali je najvažnije da izlazimo iz čeljusti devedesetih. Ova predsjednička kampanja je to pokazala. Čak i stranke od kojih to nijesmo očekivali su imale jednu dosta drugačiju retoriku i drugačije predstavljanje u odnosu na prethodni period. Mislim da to treba da sačuvamo nekako, svi zajedno, i da ta na taj način gradimo budućnost… Mi smo sada zaista podigli ljestvicu i svaki korak nazad bi bio zaista katastrofalan.

“Izvještaj Stejt departmenta čitam drugačije”
Glas Amerike: U izvještaju Stejt departmenta o stanju ljudskih prava između ostalog se navodi da u Crnoj Gori postoje ozbiljni problemi kada je riječ o korupciji, nezavisnosti pravosuđa, te da su prethodna, pa i vaša vlada, nastavile korupciju i partijsko zapošljavanje po starom šablonu. Vi se zalažete za borbu protiv korupcije i obećali ste da ćete je iskorijeniti. Šta se dogodilo?

Abazović: Dogodilo se da smo zaista na pravom putu. Dogodilo se da su u Crnoj Gori istorijski procesi kada je u pitanju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Dogodilo se da mi imamo predsjednicu Vrhovnog suda koja je procesuirana, predsjednika Privrednog suda, vrh policije. Dogodilo se da se po prvi put rasturaju narko karteli, dogodilo se da se na evropskom nivou rade najveće zaplijene cigareta. Postoje ljudi koji možda hoće partijsko zapošljavanje koje možda nije isčezlo skroz u Crnoj Gori… Ja mislim da je Crna Gora mnogo poštenija država nego što je bila prije 2020. godine.

Glas Amerike: Zašto se to nije odrazilo u izvještaju Stejt Departmenta?

Abazović: Pa ne znam. Ja lično mislim da se odrazilo, ja ga čitam drugačije. Vidim neku intenciju da nešto pravimo problem đe ga nema, ali šta da radimo, mislim da i to nije za mene lično iznenađenje.

Glas Amerike: Da li je to nešto što vas brine?

Abazović: Ne, ne, mene to raduje. Zato što ja najviše volim kad rezultati demantuju neke pokušaje političkih diskreditacija. Dakle ovo što se dešava u Crnoj Gori, što se dešava u kontinuitetu dvije godine, a posebno poslednjih godinu dana, se nikada nije vidjelo. Znate zašto mi imamo bolje parametre u ekonomiji? Zato što se manje krade. Ne zato što smo izmislili neke mikročipove. Znate zašto imamo bolju naplatu PDV-a? Zato što imamo veću disciplinu. Znate zašto smo prvi put prošli 5 milijardi GDP? Zato što svaka institucija funkcioniše bolje i poštenije.

Ako hoćete sada da kažem da u 50 hiljada ljudi nema neodgovornih, ja to neću reći. Ali, moram da kažem da je po meni potpuno suludo porediti borbu protiv korupcije prije 2020. godine i sada, to je nešto neuporedivo. Mi smo pohvale dobili od svih, pa mi smo otvorili EUROPOL. Zašto EUROPOL prije nije davao podatke nekome? Dakle, jedino što poštujem jeste ovo za sudstvo. Sudstvo ostaje rak rana isto kao što je tužilaštvo bilo rak rana. Mi moramo da idemo u reforme, moramo da mijenjamo, međutim mi moramo da mjenjamo ljude u skladu sa zakonom. Mi ne možemo da mjenjamo ljude vanustavno, i to nam otežava zato što traži širi konsenzus koga trenutno nema ili do kojeg je jako teško doći i to su neki problemi, ali na borbu protiv korupcije ja sam izuzetno ponosan. To je segment koji je definitivno najviše pokazao konkretnih rezultata u odnosu na neki prethodni period.

Glas Amerike: Kada ste pomenuli političku diskreditaciju, da li se to odnosilo na Stejt department i njihov izvještaj?

Abazović:Ne na Stejt department nego na ljude koji su nekako prisutni u javnosti, bilo kao analitičari, bilo kao novinari koji iznose stvari koji nijesu tačne. Oni na to naravno imaju pravo, ali isto tako dozvolite da i ja imam pravo da kažem što je istina. Ako neko kaže, neka uporedi bilo koju državu regiona, evo recite bilo koju državu, ma ne regiona, Evropske unije. Gdje je borba protiv narko kartela i šverca cigareta bila veća nego u Crnoj Gori? Bilo koju, Evropske unije, evo neću za region da pričam. Ili gde je više ljudi koji su obavljali neke značajne funkcije procesuirani u kraćem vremenskom periodu. Bilo koju, a ako ne, onda zaista moram da konstatujem da se radi o netačnim informacijama.

Puno povjerenje u ministra unutrašnjih poslova
Glas Amerike: Potencirate borbu protiv organizovanog kriminala. U Podgorici je uhapšen pomoćnik direktora Uprave policije i to je poslednje u nizu hapšenja policijskih službenika u Crnoj Gori osumnjičenih da su blisko povezani sa kriminalnim organizacijama i klanovima. Da li vi i dalje imate povjerenje u direktora Uprave policije i ministra unutrašnjih poslova i da li ćete o tom slučaju razgovarati sa njima po povratku u Crnu Goru?

Abazović: Apsolutno ću razgovarati. Sa ministrom unutrašnjih poslova sam već razgovarao, sa direktorom policije ću razgovarati u ponedeljak. Kad je riječ o ministru unutrašnjih poslova, ne da imam povjerenje, nego on je umnogome zaslužan za ovo što se desilo. Dakle, pored premijera, što je potpuno neuobičajeno, više puta je kolega Adžić boravio u EUROPOL-u. Mi smo uspjeli nekako da povratimo poverenje koje je bilo prethodno poljuljano. Naravno ovo ne bi bilo moguće da nismo imali kooperativnost specijalnog državnog tužioca, kome čestitam na svemu što radi i šefu specijalnog policijskog tima kome takođe čestitam na svemu što su uradili, tako da, ovo što se dešava je najavljeno kao nešto što je bolno, jer je zaista neprijatno, ali ovo je neminovno za ozdravljenje Crne Gore.

O Kavačkom klanu pričamo posljednje dvije godine, prije toga je to bila tabu tema. Ovo su sve ljudi koji se procesuiraju, ljudi koji su dio Kavačkog klana. I neki ljudi koji se ovdje ne spominju, ne spominju i dalje, ali koje će stići ruka pravde, e onda ćete vidjeti sa čime smo se mi cijelo ovo vrijeme suočavali. I onda neko priča o partijskom zapošljavanju i da li je neko u Elektroprivredi Crne Gore ili u nekoj drugoj instituciji došao da radi kao neki portir, jer je blizak nekoj političkoj opciji. To su stvari koje su neuporedive.

Mi pričamo o ljudima koji su novac nosili paletama, koji imaju više novca nego što ima Državni trezor Crne Gore. O ljudima kojima se stavljaju na teret teška ubistva. I mi o takvim ljudima pričamo, a do nekih smo došli, do nekih ćemo tek doći, ja se nadam. Do nekih možda nećemo doći nikad, ali ćemo na njih upreti prstom i identifikovati ih, kao što se to radi. Dakle, ovdje se radi o Zvicerovoj grupi koja je imala produžene ruke u institucije sistema Crne Gore i ovo ne bi mogla da radi da nije imala političku zaštitu i da nekome iz političkog establišmenta nije za to plaćala reket. Jako je teško zamisliti da je to moglo da se uradi tek tako. Ko je pominjao te ljude prije dvije godine? Ko je izlagao sebe tim ljudima, sjećate se akcija? Na kraju, jednu akciju je sproveo i Dejan Knežević, to želim da naglasim, jer je on tada bio nagrađen…

Glas Amerike: I dali ste mu zahvalnicu…

Abazović: Da, tako je. To je bilo u aprilu 2021. godine kada je 18 ljudi uhapšeno u velikoj akciji, među kojima je bio iSlobodan Kašćelan, isto vođa Zvicerove grupe, koji je sada u zatvoru. I onda se desilo da nakon toga budu pušteni od strane istražnog sudije, pa su ponovo uhapšeni, od kojih su neki i pobjegli. On, na svu sreću, nije.

Glas Amerike: Pomenuli ste da imate povjerenje u ministra unutrašnjih poslova, a da li imate povjerenje u direktora policije?

Abazović: Dakle, direktor Uprave policije nosi svoju odgovornost kao i svi mi, na kraju, on je predlagao svoje pomoćnike. Ja ne želim za nijednu osobu da kažem da je za nešto odgovorna, prije nego što se za to zaista utvrdi. Mi smo sad u nekom procesu u kojem se još utvrđuje odgovornost. Razgovaraćemo, imamo mnogo toga što treba da kažemo jedni drugima ili što ja imam potrebu da kažem direktoru policije. Vjerovatno i on, i on će reći svoje viđenje stvari. Ali ovo su vjerujte, za ljude koji nisu u ovom poslu, ovo je iznenađenje. Za mene nije, ja sam sistem identifikovao od ranije.

Međutim, nama je trebao novi specijalni državni tužilac, treba nam još specijalnih državnih tužilaca, treba nam oprema, trebaju nam ljudi. Treba nam hrabrost koja nedostaje ljudima u političkom establišmentu, računajući i ljude koji su u vladama, ministri ili pomoćnici ministara. Ovo nisu stvari koje su lijepe i prijatne, ovo su stvari koje ljudi generalno ne žele da rade i zbog toga nam je potrebno neko vrijeme da bi mogli da dođemo do ovakvih stvari, jer je lako započeti nešto i ostaviti na pola ili na samom početku. Ja mislim da je duh, što se kaže, izašao iz boce u Crnoj Gori, da njega više niko ne može vratiti unutra i da se stvari ne mogu vratiti na staro, ali da sada svi treba da uložimo napore da ovaj tranzicioni period pređemo što prije.

“Ne brine me pad podrške NATO-u”
Glas Amerike: Jedna od važnih tema tokom vašeg boravka u Sjedinjenim Državama bile su i evroatlantske integracije. Prema poslednjoj anketi pada podrška NATO savezu u Crnoj Gori. Da li Vas, kao zagovornika evroatlantskih integracija, to zabrinjava i šta je razlog pada?

Abazović: Vidio sam i to, ali ne znam da je to relevantno.

Glas Amerike: Ne brine vas?

Abazović: Zašto bi me brinulo? Ja mislim da je potpuno suprotna situacija. Zašto bi me brinulo što neko ima svoju političku agendu pred drugi krug predsjedničkih izbora. Priča o Crnoj Gori kao da raste podrška anti-NATO-u, a pada podrška NATO-u. Kada je DPS bio na vlasti, podrška NATO-u je bila 35 posto, sad je 48.

Glas Amerike: Prije godinu je bila 51 odsto…

Abazović: Ja nisam došao da bih pravio kampanju nekim strukturama…

Glas Amerike: Interesuje me da li Vas to brine…

Abazović: Ne brine me. Ne samo zato što Crna Gora ispunjava svoje NATO obaveze, nego je Crna Gora zemlja u kojoj u ovom trenutku per kapita ima najviše ukrajinskih izbjeglica. Crna Gora je preko 15 odsto svog budžeta za odbranu dala za pomoć Ukrajini. To nisu uradile mnoge zemlje koje su članice NATO-a. Da je Crna Gora bila prva od tri zemlje Evropske unije koja je potpisala specijalnu deklaraciju sa predsjednikom Zelenskim. Da je Crna Gora ispratila sve kada je u pitanju politika sankcija, isto kao Evropska unija i da nije imala nikakve otpore za to. I sada treba neko da nas između dva kruga izbora vrati na priču kako se navodno klima podrška NATO-u… Ja to smatram potpuno irelevantnim. Da li vi vidite da neko pominje te teme? Da neko pali NATO zastave? To se sve radilo za vrijeme DPS-a. Da li vi vidite da se neko buni što mi sprovodimo politiku sankcija? Znam čemu to služi. Međutim, ta politika ne može više da prođe – ni u Stejt departmentu niti nigdje. Ljudi su vidjeli koliko je sati. Na kraju, građani Crne Gore su rekli svoje.

Glas Amerike: A da li Vas brine to što Crna Gora stoji u procesu evropskih integracija?

Abazović: Brine me samo sa aspekta što se gubi dragocjeno vrijeme i mi to moramo da priznamo. Međutim, mi smo morali da uradimo neke druge stvari koje su mnogo važne da bi kasnije hvatali korak. Mi smo u evropskim integracijama imali stagnaciju zbog tri odluke koje su bile političke – to su sudski savjet, Ustavni sud i izbor VDT-a. Za te tri odluke nismo mogli da nađemo širi konsenzus. Ovo što smo sada uradili na kraju februara, smo trebali da uradimo krajem jula. I tada to nisu htjeli da urade navodno zbog Temeljnog ugovora (sa SPC) kojeg sada niko ne pominje. Koji uopšte nije tema. Zamislite sada da je to bila tema ugovor tokom predsjedničke kampanje. I sada vam ljudi između ostalog, i naši partneri ovdje, kažu imali ste viziju da teme koje su svađalice skinete sa dnevnog reda zauvijek. Treba samo malo da budemo posvećeni nečemu što je suštinski. Suštinski je da se izborimo sa kriminalom, da završimo izborne procese kako treba.

Glas Amerike: Da li očekujete da će biti ubrzan?

Abazović: Da, očekujem da će biti ubrzan i volio bih da to prepoznaju naši partneri u Evropskoj uniji. Jer mislim i da je njihov interes da politika proširenja, nakon agresije na Ukrajinu, zaživi. Da ne ostane u istoj ravni kao ranije. Mislim da je to momentum koji bi Crna Gora trebalo da iskoristi.

Postupak zamrzavanja imovine 34 lica
Glas Amerike: Crna Gora se u spoljnoj politici uskladila sa politikom Evropske unije kada je riječ o sankcijama Rusiji zbog invazije na Ukrajinu. Sjedinjene Države posebnu pažnju posvećuju i gonjenju onih koji krše sankcije kao i zaplijeni imovine ruskih oligarha. Da li je bilo nekih zahtjeva upućenih Crnoj Gori tim povodom?

Abazović: Ako bude zahtjeva mi ćemo ih procesuirati i sve što su bili zahtjevi, ne konkretno iz Amerike, ali iz drugih ozbiljnih evropskih država, vezano za Agenciju za nacionalnu bezbjednost, sve je ispunjeno. Mi smo protiv 34 lica pokrenuli postupak zamrzavanja imovine u Crnoj Gori, to ćemo raditi u kontinuitetu, ali to se odnosi na lica koja su na listi za sankcije. Da ne misli neko da treba da idemo prema svima ljudima koji su iz Ruske Federacije… Oni koji nisu na listi sankcija, prema njima se neće preduzimati mjere.

Glas Amerike: Da li ste primjenili i novi krug sankcija EU?

Abazović: Mi za sad pratimo sve i to ima neku nit koja nema nikakvo zastajanje. Dakle kako oni donesu paket, tako i mi ispratimo.