Rakočević: Crna Gora u opasnosti da postane crna rupa Evrope

Rakočević kaže da se preko noći Crna Gora našla u opasnosti da od svijetle tačke na Zapadnom Balkanu postane crna rupa u Evropi.

“Negiranje genocida u Srebrenici jedan je od stubova na kojima se gradi klerikalni nacionalizam koji u Crnoj Gori predstavlja nova Vlada”, rekao je Rakočević.

DN: Skupština je nedavno formirala Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu. S obzirom na atmosferu u parlamentu i na predloge koji dolaze iz Vlade, vjerujete li da rad Odbora može dati rezultate?

RAKOČEVIĆ: Unapređenje izbornog zakonodavstva je neizostavna tema svih saziva parlamenta između dva izborna ciklusa. OEBS i ODIHR, kao najrelevantnije međunarodne adrese za temu izbornih zakona, imaju svoj jasan stav i svoje jasne preporuke povodom crnogorskog izbornog sistema. Tačno je da djelovanje Vlade od početka mandata, ali i djelovanje dijela parlamentarne većine u cjelosti urušava evropske principe na kojima Crna Gora bazira svoj napredak. Ipak, izborni zakoni koje treba unaprijediti isključivo na osnovu preporuka evropskih partnera će pokazati da li u parlamentarnoj većini ima evropskih snaga koje žele da grade bolje društvo, usvajajući zakone od važnosti za evropsko kretanje Crne Gore, a odbijajući da učestvuju u kreiranju rješenja koja imaju za cilj uništiti crnogorski sistem, a koja, sljedstveno tome, nijesu u skladu sa stavovima Venecijanske komisije, Evropske komisije, OEBS-a i drugih partnera, važnih za članstvo Crne Gore u EU.

DN: Koja je granica ispod koje DPS neće ići u budućim razgovorima o setu izbornih zakona?

RAKOČEVIĆ: DPS je državotvorna partija koja je našu državu stavila na evropski put. Naša namjera je da crnogorsko društvo istrgnemo iz kandži klerikalnog nacionalizma nove vlasti. Taj cilj se u ovom teškom vremenu za dijalog i razumijevanje može postići samo na način što će evropske vrijednosti, koje se u slučaju izbornih zakona očitavaju kroz preporuke OEBS/ ODIHR, biti zajednički imenitelj za unapređenje izbornog zakonodavstva.

DN: Opozicija, na čelu sa DPS-om, već je otvoreno reagovala na najave izmjena Zakona o državljanstvu, kao i izmjene Zakona o registrima prebivališta i boravišta, u čemu vide pokušaj promjene demografske strukture stanovništva u susret popisu. Na koji način je moguće demokratskim sredstvima spriječiti donošenje takvih zakona, imajući u vidu da najave ovih zakona direktno utiču na manjine u Crnoj Gori? Očekujete li podršku međunarodne zajednice?

RAKOČEVIĆ: Sve namjere da se Odbor za izbornu reformu koristi za ugrožavanje nacionalnih interesa Crne Gore i nastavak obračuna sa građanskim i multietničkim društvom, kroz izmjenu strukture stanovništva, dovešće do propasti dijaloga i potencijalno velikih tenzija u državi.

Ideja klerikalnog nacionalizma koji danas vlada Crnom Gorom je da “protjerujući” politički nepodobne, a upisujući u birački spisak nacionalno i politički podobne etnički udesi Crnu Goru po svojoj ideološko nacionalnoj potrebi. Etničko čišćenje kroz zakonski tekst, kako se može ta suluda namjera nazvati, ima za cilj ne samo promjenu odnosa snaga na popisu i pravljenja jednonacionalne države, kakva je danas Vlada Crne Gore, već za tvorce te ideje obezbjeđivanje izborne pobjede na parlamentarnim izborima, jer znaju da danas u Crnoj Gori nemaju većinu za sprovođenje politike koja je u interesu drugih država, a ne vlastite.

Međunarodna, evroatlantska zajednica je jednako ugrožena ovakvim namjerama nove vlasti koliko i Crna Gora. Siguran sam da i u Berlinu i u Briselu i u Vašingtonu shvataju da je izmjena strukture stanovništva glavni instrument za obračun sa evropskom i NATO, građanskom Crnom Gorom i skretanje države prema Istoku. Zbog toga očekujem snažnu podršku naših partnera, da zaštitimo zajednički evropski prostor i zajedničke vrijednosti.

DN: Iako su mnogi nakon parlamentarnih izbora predviđali urušavanje DPSa, to se nije dogodilo, što su pokazali izbori u Nikšiću. Kakvo je Vaše viđenje budućnosti DPS-a?

RAKOČEVIĆ: Nikšićki izbori su pokazali snagu ideje evropske i građanske Crne Gore, zasnovane na društvu znanja. Uspjeh u Nikšiću je rezultat evropske formule. Budućnost Crne Gore i DPS-a leži upravo u tome. Kvalitetni i stručni ljudi koji će reprezentovati politiku Evropskog tima, koji se bori za građansku, multietničku i suverenu Crnu Goru. Kao i u životu pojedinca, tako i u funkcionisanju političke organizacije treba otklanjati nedostatke i unapređivati svoje potencijale. DPS će biti, bez sumnje, okosnica buduće vlasti, koja Crnu Goru treba da vrati na evropski put i učlani je u EU, da bi tema svih političkih debati i intervjua bila ekonomija, a ne spasenje države od nacionalizma i fašizma u koji je društvo zapalo nakon 30. avgusta.

DN: Uprkos brojnim osudama i upozorenjima međunarodnih partnera da se ne smije relativizovati zločin genocida u Srebrenici, a kamoli negirati, ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava i Vlada insistiraju da se radi o politizaciji izjave ministra Vladimira Leposavića u parlamentu. Vaš komentar? Koliko ovakve izjave narušavaju imidž Crne Gore kao građanske, multietničke i antifašističke Crne Gore?

RAKOČEVIĆ: Preko noći Crna Gora se našla u opasnosti da od svijetle tačke na Zapadnom Balkanu postane crna rupa u Evropi. Negiranje genocida u Srebrenici jedan je od stubova na kojima se gradi klerikalni nacionalizam koji u Crnoj Gori predstavlja nova Vlada. Primijetili ste dobro, evroatlantska zajednica je pozvala Vladu da se jasno ogradi od anticivilizacijskih stavova gdina Leposavića. Vlada je, ipak, poslušala one antievropske adrese, koje su je nijemo podržale u namjeri negiranja genocida i otćutala. Leposavić jeste problem, ali moramo shvatiti da je on samo dio većeg problema. Taj problem je trenutna Vlada Crne Gore, u kojoj premijer ruča sa teroristom Kavajom, krijući čestita Dan Republike Srpske, negira 9. maj; Vlada u kojoj ministri negiraju crnogorsku naciju, nazivaju sebe četnicima, intelektualce ustašama, a ratne zločince herojima. Naravno da Leposavić mora da bude smijenjen, ali to treba da bude samo početak.

U svrhu tog cilja, DPS je sa svojim tradicionalnim partnerima i organizacijama, sa kojima dijelimo zajedničke vrijednosti, pokrenula peticiju za smjenu Leposavića, što je formalizovanje poziva cjelokupne građanske javnosti da se sankcioniše ministar u Vladi za nedostojnu izjavu i stav

DN: Svjedoci smo da nova vlast pokušava da od odgovornosti amnestira v.d. ANB-a Dejana Vukšića, uz obrazloženje da su sve objasnili međunarodnim partnerima i da nema štete po nacionalnu bezbjednost Crne Gore. Da li je to tako?

RAKOČEVIĆ: Najgrublji prekršaj nove vlasti u odnosu na interese stabilnosti i bezbjednosti Crne Gore. Međunarodni partneri su na ovom primjeru vidjeli sa kim imamo posla. Sklon sam da vjerujem da je ovdje riječ o namjeri nove vlasti da se Crna Gora predstavi kao nepouzdan NATO partner i da se kredibilitet institucija uruši i time vještački stvori ambijent za prekompoziciju ANB-a, koji bi, tako organizovan, trebalo da radi direktno protiv interesa Crne Gore i NATO partnera. Drugo objašnjenje koje se nudi je da je gdin Vukšić, kao izuzetan pravnik, beznadežno neupućen i neznaven. Mislim, ipak, da je riječ o sračunatoj i lošoj namjeri. Presudno je važno da to shvati međunarodna zajednica prije nego što bude u potpunosti kasno.

DN: Spašavanje turističke sezone je prioritet Vlade, njihove procjene su da se može ostvariti 65 odsto prihoda ostvarenih u turizmu 2019. Koliko je to realno?

RAKOČEVIĆ: Najprije, dozvolite da se ne usaglasim sa ocjenom da je prioritet Vlade turistička sezona. Naprotiv, ova Vlada, prvi put u savremenoj Crnoj Gori, nema ministarstvo turizma, koji je glavni generator ekonomskog napretka naše države. Turizam je zabranjena riječ. Otkazano je učešće na EXPOu u Dubaiju, gdje je Crna Gora trebalo da animira investitore za ulaganje u naš sjever i naš jug i da promoviše destinaciju za turističke posjete. Zamislite onda kako se pristupa ostalim, manje vidljivim, a veoma važnim poslovima za promociju turizma Crne Gore.

Najzad, epidemiološka situacija u Crnoj Gori, ličnom odgovornošću premijera i pojedinaca iz Vlade je zvanično najgora u Evropi, gledano po broju zaraženih po glavi stanovnika. Epidemiološko stanje u državi ključno determiniše raspoloženje turista da se opredijele za boravak u toj zemlji. Države koje su naša turistička konkurencija u Evropi imaju mnogo bolje brojeve povodom korona virusa, te stoga, nažalost, očekujem negativne posljedice po ekonomiju zbog lošeg upravljanja državom.

DN: Kakav je Vaš stav o načinu na koji se Crna Gora sada bori protiv epidemije korona virusa?

RAKOČEVIĆ: Mnogo toga je rečeno povodom ličnog odnosa neodgovornosti članova Vlade, koji su pred kamerama kršili mjere i javnosti slali poruke relativizacije opasnosti od korona virusa. Takav odnos se zlokobno ukomponovao sa neprofesionalizmom Vlade, ogledanom kroz neadekvatne mjere i neučinkovite mehanizme zaštite javnog zdravlja. Uz sve to, partijskim revanšizmom, uklonjeni su rukovodioci zdravstvenih ustanova, koji su od početka korona krize bili stubovi zaštite stanovništva, stalno lično izloženi opasnosti od korona virusa. Postavljeni su ljudi koji nemaju iskustvo u upravljanju korona krizom. Rezultat takve neozbiljnosti je zvanična statistika koja nedvosmisleno pokazuje da smo najgore kotirana država u Evropi u borbi protiv korona virusa. Prije manje od godinu dana bili smo prva “korona slobodna” država u Evropi, uspjehom prethodne, evropske vlasti. Jesen će donijeti, čini mi se, brojne ekonomske i zdravstvene poteškoće. Biće to finalni čin, po mnogo čemu bi se reklo, namjerne destrukcije sistema od strane nove Vlade.

DN: S obzirom na dosadašnje izjave u javnosti, kao i raspravu u parlamentu, kako vidite odnose unutar koalicija koje čine vlast. Da li su Demokrate i GP URA iskreni zagovornici građanske i evropske Crne Gore, s obzirom da to uporno ističu kao svoje programsko opredjeljenje?

RAKOČEVIĆ: Novi politički talas koji je zapljusnuo Evropu, a prelio se i na Crnu Goru, učinio je dominantnim dvije, dakako sezonske pojave. Nacionalizam, sa kojim znaš na čemu si i protiv kojeg se boriš; i populizam, koji povlađuje biračkom tijelu, ali je teško uhvatljiva namjera njegovih protagonista. Dvije partije koje su sa punim pravom predmet Vaše pažnje su u koaliciji sa nesumnjivo desničarskim frontom. Ta okolnost ih nikako ne približava građanskoj i evropskoj ideji.

Međutim, u narednom periodu, kroz zauzimanje stava o predlogu nesistemske izmjene tužilačkih zakona, antidržavnoj namjeri da se promijeni struktura stanovništva, anti-NATO odnosu dijela vlasti prema bezbjednosnom sektoru, antievropskim procedurama usvajanja predloga zakona, negiranju crnogorske nacije, negiranju genocida u Srebrenici, negiranju drugog i drugačijeg, Demokrate i URA će se opredijeliti kojim putem idu dalje. Od danas i od ovog mjesta u kojem se Crna Gora nalazi, dva su puta – multietnički, evropski i građanski ili put antievropskog šovinizma.

DN: Vlada je konačno upoznala javnost sa Predlogom budžeta za ovu godinu, tvrdeći da je ovo najbolji budžet u Crnoj Gori. Kako Vi kao ekonomista vidite koncept na kojem počiva budžet i raspodjelu sredstava po budžetskim jedinicama?

RAKOČEVIĆ: Predlog bužeta je ili odraz elementarnog neznanja ili subverzije. Naime, planiranje budžeta je na izuzetno nerealnim osnovama, jer se dominantno oslanja na neizvjesne kategorije. Prihod od turizma se predviđa na 65% prihoda iz 2019. godine, što je teško izvodljivo zbog već poznate neogovornosti vlasti prema epidemiološkoj situaciji, zbog gašenja nacionalnog avio-prevoznika, te zbog neobjašnjivog izostanka promocije Crne Gore kao turističke destinacije. Dakle, glavni primici budžeta države se oslanjaju na turizam, a u Vladi ne postoji resor koji se bavi turizmom. Upravo zbog toga, nije realno očekivati planirani nivo prihoda.

Takođe, planira se prihod od povećanja akciza, što je već jednom učinjena greška iz koje se pametan uči, a nepametan je ponavlja. Naime, povećanje akciza na duvanske proizvode ne da neće povećati, već će smanjiti prihod od akciza, budući da iskustvo govori da se tada aktivira siva ekonomija. Najdestruktivniji dio budžeta je kapitalni. Od 750 miliona zaduženja, opredijeljeno je svega 8,4 miliona za unapređenje turističke privrede i na sjeveru i na jugu, a turizam je naše strateško opredjeljenje i glavna grana, što i Vlada prepoznaje u budžetu na prihodovanoj strani. Od čega ćemo da vraćamo kredit ako se novac od zaduženja koristi za tekuću potrošnju, a ne za ulaganje u kapitalne projekte.

Ovako planiran kapitalni budžet gasi svaku nadu sjevernog regiona. Ovo je direktni poziv građanima sjevera da napuštaju svoja ognjišta. U prethodnom periodu smo kroz kapitalni budžet pokrenuli i realizovali infrastrukturne projekte koji su već privukli investitore da grade hotele i druge sadržaje i time otvaraju radna mjesta na sjeveru, privlače posjetioce i stvaraju ekonomsku dobit. Nova Vlada planira gašenje projekata na sjeveru, rastjerivanje investitora, a time gašenje ekonomske i egzistencijalne perspektive građana najslabije razvijenog regiona u državi.