Video
Proces reforme izbornog zakonodavstva u Crnoj Gori traje godinama, uz česte političke blokade i različite interese unutar parlamenta. Iako su određeni segmenti već unaprijeđeni – poput profesionalizacije CIK-a, održavanja lokalnih izbora u jednom danu i uvođenja obavezne zastupljenosti manje zastupljenog pola na listama – pitanje otvorenih lista i dalje ostaje jedna od najosjetljivijih tačaka reforme. Upravo se na tom pitanju, kako je u razgovoru za Standard rekao Rakočević, najjasnije vidi spremnost političkih aktera da suštinski unaprijede demokratske procese.
On smatra da je otpor prema otvorenim listama posljedica straha dijela političkih partija od direktnog suočavanja sa biračima, jer bi takav model izbora značio veću ličnu odgovornost izabranih predstavnika. Rakočević je istakao da su otvorene liste „kruna izborne reforme“ i naglasio da bez njih građani nemaju punu mogućnost da utiču na to ko će ih predstavljati u parlamentu, već su primorani da prihvate unaprijed određene partijske rang liste.
STANDARD: Šta, po Vašem mišljenju, uvođenje otvorenih lista konkretno donosi građanima – u kojoj mjeri one mogu unaprijediti odgovornost izabranih predstavnika i povjerenje u izborni proces?
RAKOČEVIĆ: Otvorene izborne liste obezbjeđuju građanima mogućnost da glasaju za one kandidate za koje sami smatraju da će ih najbolje predstavljati u Skupštini Crne Gore. Bježanje od tog rješenja je jednako bježanju od građana.
Poslanici koji bi se birali sa otvorenih lista imali bi veću odgovornost da u toku mandata isporuče rezultate, kreiraju rješenja, da bi zavrijedili podršku na narednim izborima, jer bi građani u odnosu na učinak i neposredni kontakt sa poslanicima birali svoje predstavnike.
Političari koji ne žele otvorene liste i direktan sud javnosti o njihovom radu nijesu za politiku.
STANDARD: Kako ocjenjujete dosadašnji tok procesa o uvođenju otvorenih lista u Crnoj Gori i gdje vidite ključne razloge za sporiji napredak?
RAKOČEVIĆ: Određene političke stranke imaju strah od suočavanja sa sudom građana. Nemoguće je drugačije objasniti nespremnost političkih aktera da prihvate otvorene liste kao ključnu reformu izbornog sistema. Nadam se da će odgovornost prema državi biti na odgovarajućem nivou na kraju ovog procesa.
STANDARD: U kojoj mjeri smatrate da su političke partije spremne da prepuste veću ulogu biračima u određivanju redosljeda kandidata?
RAKOČEVIĆ: Prirodno je da politička rukovodstva žele veću kontrolu unutar svojih partija. Ukoliko građanima prepuste da sami biraju ko će se naći u parlamentu, sasvim je jasno da će ti poslanici više odgovarati javnosti i građanima, nego političkoj partiji iz koje dolaze. Takva i treba biti uloga poslanika u jednoj državi. Otvorene liste su neminovnost, od tog rješenja se ne može pobjeći. Zato je sada vrijeme za suočavanje sa javnošću i za odgovornost prema građanima.
STANDARD: Da li otvorene liste vidite kao suštinsku reformu izbornog sistema ili kao korak koji zahtijeva dodatne institucionalne promjene da bi dao puni efekat?
RAKOČEVIĆ: Otvorene liste su dio reforme izbornog sistema. Uz već usvojena rješenja profesionalizovane CIK, lokalnih izbora u jednom danu, obaveznih 40% kandidata manje zastupljenog pola na listama i drugih važnih segmenata izborne reforme, otvorene liste su kruna tog procesa.
STANDARD: Najavili ste javnu raspravu o Vašem prijedlogu. Na šta konkretno mislite i kako će taj proces izgledati?
RAKOČEVIĆ: Smatrali smo za obavezu da organizujemo javnu raspravu o ovako važnoj temi. Crnogorsko društvo pati od nedostatka transparentnosti i javnih debata u prijedlozima rješenja koje vlast na brzinu šalje u Parlament. Na javnu raspravu ćemo pozvati sve relevantne NVO, akademsku zajednicu, medije, predstavnike institucija i tražićemo sugestije i prijedloge za dalju dopunu Zakona o izboru odbornika i poslanika, da bi, sem otvorenih listi, proizveli i druga reformska rješenja za građane Crne Gore. Očekujemo da ćemo imati korisnu i transparentnu stručnu raspravu, nakon koje ćemo dopuniti naš prijedlog i kao takav predložiti za dnevni red Skupštine.
STANDARD: Kako bi, po Vašem mišljenju, trebalo urediti sistem otvorenih lista da bi se izbjegli negativni efekti poput prekomjerne unutarpartijske konkurencije?
RAKOČEVIĆ: Smatramo da konkurencija treba da bude sasvim podstaknuta, da kandidati sa najviše glasova treba da budu predstavnici građana i da se nađe taj način da se unutar partije i na izborima i u institucijama takmiče u pozitivnim učincima i odgovornosti za glas građana.
STANDARD: Kako ocjenjujete odnos partija na vlasti prema uvođenju otvorenih lista – da li smatrate da postoji jasan i dosljedan pristup reformi ili su prisutni elementi odugovlačenja i izbjegavanja konkretnih koraka?
RAKOČEVIĆ: Većina partija na vlasti pokušava da temu relativizuje i da odgodi neminovno – suočavanje sa utiskom građana o njihovom radu. Jedino kako to mogu razumjeti je da sumnjaju u svoj dobar rejting kod birača, da sumnjaju u učinke njihove vlasti, pa se plaše da ih građani ne kazne i na ličnom nivou, sem na partijskom, od kojeg suda već ne mogu pobjeći.
Preporučeno
Pritisak javnosti, civilnog društva i medija biće neophodan da bi se učinio snažan pritisak na sve aktere u Parlamentu da moraju donijeti rješenje koje želi svaki građanin – a to je da imaju mogućnost da sami biraju svoje predstavnike u Skupštini Crne Gore i lokalnim parlamentima.
