Rakočević je u intervjuu za portal Standard analizirao kako se ukrajinska kriza može reflektovati na Crnu Goru – kako u bezbjednosnom, tako i u ekonomskom smislu, istaknuvši i razloge nužnosti što hitnijeg formiranja nove Vlade.
Kada su u pitanju bezbjednosni izazovi, kojima smo izloženi, on je izdvojio da „zbog demografskih i istorijskih aspekata, velikosrpski nacionalizam permanentno prijeti suverenitetu crnogorske države“.
STANDARD: EP je prije nekoliko dana sa velikom zabrinutošću konstatovao uporne napore Ruske Federacije da destabilizuje Zapadni Balkan i ometa demokratske procese u ovim zemljama, koliko je Crna Gora u težištu takvih konstatacija?
RAKOČEVIĆ: Crna Gora je već decenijama meta panslavističkog projekta, koji se u regionalnim okvirima realizuje kroz agendu velikosrpskog nacionalizma. Da ne bude zabude, u regionu bivše Jugoslavije postoje jos dva, jednako opasna nacionalizma – albanski i hrvatski. Međutim, u Crnoj Gori, zbog demografskih i istorijskih aspekata, velikosrpski nacionalizam permanentno prijeti suverenitetu države. Ne srpstvo, već velikosrpski nacionalizam.
Crna Gora je u svojoj novijoj istoriji pokazala snagu da može da se izbori sa izazovima ugrožavanja suvereniteta države. Predsjednik Đukanović je upozoravao na destruktivnost Ruske Federacije i paternalizam u odnosu na susjede, ali i u odnosu na istorijski bliske države Zapadnog Balkana. U našem regionu ruska duboka država se koristi vjerskim, obavještajnim i političkim instalacijama da bi destabilizacijom štitila svoj interes na Balkanu. Mislim da više nema adrese u Evropi i Sjedninjenim Američkim Državama, koja ne razumije opasnost za evroatlantizam na Balkanu.
STANDARD: Kako bi se ukrajniska kriza mogla reflektovati na Crnu Goru u bezbjednosnom smislu, s obzirom da danas svjedočimo veoma nestabilnoj političkom situaciji? U javnosti su već poznati primjeri upliva ruske agenature u crnogorske službe bezbjednosti, ali i povezanost sa određenim političkim strukturama. Da li je Crna Gora na korak od još veće destabilizacije?
RAKOČEVIĆ: Bezbjednosni sektor Crne Gore se permanentno izgrađivao u posljednjih dvadeset godina i uz spoljnu politiku države, bio je ključan element našeg članstva u NATO i statusa najnaprednijeg kandidata za članstvo u EU. Nakon 30. avgusta 2020. godine, Crna Gora je nazadovala u svim oblastima, a instaliranje anti-NATO i anti-državnih agentura u dio bezbjednosnog sektora, ugrozilo je stabilnost države. Dakle, mislim da je Crna Gora duboko destabilizovana, a od brzine izbora nove Vlade zavisi da li će ta nestabilnost dobiti destruktivnu dimenziju. Ukrajinski scenario se pripremao Crnoj Gori 2016. godine. Odlučnom politikom predsjedika Đukanovića i cijele jedne crnogorske generacije, danas smo članica NATO i kao mala država zaštićeni kolektivnim sistemom odbrane od bezumnih agresora. To je istorijsko dostignuće, čiji rezultati su sada jasno vidljivi svim gradjanima.
UMJERENI I PRIKRIVENI U VLASTI, BUČNI I OGOLJENI KADA SU U MANJINI
STANDARD: “Odluka da potpredsjednik Skupštine Ervin Ibrahimović zakaže sjednicu Skupštine, izazvala bi nesagledive posledice“, kako komentarišete ove prijetnje iz redova DF-a u javnom diskursu? Koliko je izvjestan jedan takav scenario?
RAKOČEVIĆ: DF i Demokrate nastavljaju svoju politiku koja je utemeljena u destrukciji sistema. Nije demokratska vrijednost i politička zrelost biti kooperativan samo kada ste dio vlsti, već i onda kada se iz manjine borite (što je sasvim legitimno) za ideje koje zastupate. Politički subjekti koji pozivaju na linč i nemire u strahu od okolnosti da su poraženi, su isti oni koji su iz parlamentarne većine godinu i po dana uništavali evropski put Crne Gore. Dakle, gdje god se nalazili, oni štete Crnoj Gori, razlika je samo u narativu. Umjereni i prikriveni kada su u vlasti, bučni i ogoljeni kada su u manjini.
STANDARD: U javnosti se mogu čuti oprečni stavovi o izbornoj volji građana, koja čini skupštinsku većinu? Kako je Vi doživljavate, koliko je legitiman stav URE da odustane od postizbornih koalicionih partnera?
RAKOČEVIĆ: Stvar je tu poprilično jasna. Glasači URE su tražili evropski put i građansku Crnu Goru. Ispostavilo se da su pogriješili jer je URA poslije izbora napravila koaliciju sa anti-evropskim političkim snagama. Takav potez URE ne treba zaboraviti u susret svakom narednom izboru. Ipak, odustajanje te partije od savezništva sa negatorima građanske i multiaetničke Crne Gore, korak je u susret očekivanjima njihovih birača. Prema tome, ako se može govoriti o iznevjerenoj izbornoj volji, a rekao bih da je politički stupidno to činiti, onda se odluka URE nakon 30. avgusta može okarakterisati kao sporna, a svaka odluka da se napravi otklon od klerikalne i nacionalističke politike desničarskih partija – korak je u ispravnom smjeru. Ipak, za saniranje lošeg stanja u državi i duštvu biće neophodan veliki skok u dobrom smjeru, a ne tek korak.
STANDARD: Koliko je nužno što hitnije formiranje manjinske Vlade i zbog čega? Koji su, po Vašem mišljenju, ključni principi oko kojih treba da se usaglase sve partije, koje bi ušle u buduću Vladu, ali i DPS, koji bi joj dao podršku?
RAKOČEVIĆ: Uklanjanje najštetnije Vlade u modernoj istoriji Crne Gore je neophodno da se desi što skorije, da bi počeo oporavak od krize u koju su nas takozvani eksperti uveli. Naime, Crna Gora je danas u ozbiljnoj ekonomskoj, zdravstvenoj i institucionalnoj krizi. DPS, kao državotvorna partije, smatra da je neophodno uspostaviti mehanizme za oporavak ekonomije, kroz privlačenje investicija i otpočinjanje snažne privredne aktivnosti, sa ciljem stvaranje dodate vrijednosti, punjenja državne kase i otvaranja novih radnih mjesta u realnom sektoru. Smatramo da treba kvalitetnom kadrovskom i stručnom politikom u oblasti zdravstva stabilizovati epidemiološku krizu u zemlji. Na koncu, moramo naći drušvenu i političku pamet i zrelost u Parlamentu, da bi došli do kvalifikovane većine za deblokadu pravosuđa – to je osnov bez kojeg se ne može odmrznuti pregovarački proces sa EU. Siguran sam da jedino snažna politička Vlada, u kojoj će teret odgovornosti ponijeti svi koji čine novu većinu, može uspješno riješiti sva otvorena pitanja u ograničenom roku no novih izbora. Ipak, ako je manjinska Vlada jedina realna opcija u ovom trenutku, za koju postoji većina, i to će biti mnogo bolje rješenje od aktuelne vlade u tehničkom mandatu, koja je pokazala da ne zna da upravlja državom, a da nesporno služi interesima centara moći van Crne Gore.
STANDARD: Kako vidite Crnu Goru kroz prizmu ekonomije u tekućoj godini? Kako će se inflacija odraziti na kvalitet života građana? Koliko će na našu ekonomiju dodatno uticati ukrajinska kriza? U marketima širom Crne Gore ovih dana su velike gužve, građani se plaše nestašice hrane i počinju da prave zalihe u svojim domovima? Koliko su takvi strahovi opravdani?
RAKOČEVIĆ: Rat u Ukrajini i sankcije Rusiji, koje sasvim opravdano uvodi Evropa i Amerika, uticaće na cijenu energenata, budući da je Rusija glavni proizvođač gasa i nafte, a Ukrajina koridor za uvoz u EU. Istovremeno, dvije države su značajni proizvodjači nekih od inputa za proizvodnju osnovnih životnih namirnica, što će rezultirati visokom stopom inflacije. Ako se na to doda da je petina turista u prošloj godini u Crnu Goru došlo iz ove dvije države, a da je naša ekonomija još uvijek snažno zavisna od uspješnosti turističke sezone, jasno je da su brojni izazovi pred Crnom Gorom u tekućoj godini. Hazardersko planiranje javnih finansija i ogroman deficit koji se teško može izbjeći, mora se sanirati kroz mnogo veću angažovanost u pokretanju investicionog ciklusa, kapitalnih projekata i otvaranja radnih mjesta u realnom sektoru. Smjena Vlade, koja je nesposobna da pokrene privredni ciklus, kako bi se budžet punio potrebnom dinamikom, u cilju nadoknadjivanja nedostajućih prihoda, potrajala je dugo i nijesam optimista da se rashodi države mogu finansirati iz tekućih prihoda do kraja godine, te da će se Crna Gora suočiti sa potrebom neophodnog zaduženja, na šta smo upozoravali na vrijeme, da bi se stabilizovale javne finansije i dobilo vrijeme za ekonomsku strategiju za rješavanje problema koji su proizveli “eksperti”, a koje će globalna kriza dodatno osvijetliti.
“TEK KADA PLIMA NESTANE, SAZNATE KO JE PLIVAO GO”
STANDARD: Kako će se projekat „Evropa sad“ odraziti na državni budžet, ali i na građane? Populistički potez povećanja plata na prvi pogled dao je rezultate, time što je zadovoljio potrebe stanovništva, čiji su prihodi bili manji od sadašnje minimalne zarade. Šta je to što je rizično iz ovog seta mjera što bi moglo ozbiljno ugrozi budžet i dio građana, a nije vidljivo za jednog prosječnog posmatrača?
Preporučeno
RAKOČEVIĆ: Podsjetiću Vas na jednu korisnu misao Vorena Bafeta. On je kazao “Tek kada plima nestane, saznate ko je plivao go”. To znači da je populističko planiranje jednostavno u situaciji kada na osnovu rejtinga i pripremljenog prospekta bivše Vlade zadužite državu tajno 750 miliona eura, te zbog post korona sezone i nemara za zdravlje gradjana otvorite granice i prihodujete cca 700 miliona eura od turizma. U takvoj situaciji, odlazeća Vlada je kockarski kreirala velike rashode za budžet, u namjeri da odmah podigne minimalnu zaradu i prosječnu zaradu, što kao cilj smatram dobrim, ali u srednjem roku ostvarivim. Međutim, kada zbog raznih okolnosti bude upitno punjenje budžeta i kada se potroši novac od zaduženja, tada se vidi koliko je pravilno planirano, da li se iz tekućih prihoda mogu finansirati rashodi i tada kad nastupi kriza vidi se dobro da li država “pliva gola”. Biće potrebno znanje i ozbiljnost da se država ekonomski oporavi, a siguran sam da Crna Gora ima potencijal za takvo pregnuće.
Video