Video
Kako je saopšteno iz Ministrarstva evropskih poslova (MEP)Panel je organizovao GIZ RegioTrade program, koji finansira Njemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj, u saradnji sa MEP-om.
“Panel je okupio visoke predstavnike institucija, međunarodnih organizacija i stručnjake iz oblasti evropskih integracija i održivog razvoja, s ciljem da zajednički adresiraju izazove i potencijale za ubrzani i održivi ekonomski razvoj regiona u kontekstu evropskih integracija”, navodi se u sapštenju.
Ministarka evropskih poslova Crne Gore, Maida Gorčević, poručila je da Plan rasta predstavlja ključni instrument za ubrzanje reformi i integraciju Crne Gore u jedinstveno tržište EU.
“Naš fokus je na modernizaciji infrastrukture, digitalnoj transformaciji i jačanju vladavine prava – sve to kako bi Crna Gora postala konkurentna, održiva ekonomija i pouzdan partner u EU. Kroz Plan rasta ne gradimo samo usklađenost sa evropskim standardima, već stvaramo temelje za dugoročni ekonomski razvoj i jaču regionalnu saradnju”, kazala je ona.
Ona je naglasila da je efikasno korišćenje spoljne finansijske podrške moguće samo uz izgradnju jakih institucija, transparentnost i jasne, mjerljive rezultate: „Naš cilj nije kratkoročna pomoć, već trajne, strukturne promjene koje će donijeti benefite budućim generacijama.“
Valentina Superti, direktorica za Zapadni Balkan i istočno susjedstvo u Generalnom direktoratu za susjedstvo i pregovore o proširenju u Evropskoj komisiji je istakla da je Plan rasta za Zapadni Balkan konkretan izraz evropske posvećenosti ubrzanju integracije regiona kroz reforme koje donose opipljive koristi građanima.
“U fokusu je dublje uključivanje u Jedinstveno tržište EU – uz jasno definisane kriterijume, ali i realnu podršku. Za uspjeh je ključno da zemlje regiona prepoznaju ovu priliku kao katalizator reformi u oblasti vladavine prava, digitalne i zelene tranzicije, kao i jačanja poslovnog okruženja. Evropska komisija ostaje partner regionu – ne samo kao donator, već i kao saveznik u stvaranju otpornijeg, konkurentnijeg i integrisanog ekonomskog prostora“, ocijenila je ona.
Menadžerka programa u GIZ-u Tanja Bošković, istakla je da Zapadni Balkan ima kapacitet i znanje da odgovori na složene izazove savremenog doba, ali da je za to neophodno voditi hrabre i odgovorne politike, te iskoristiti prilike koje pruža dublja integracija sa evropskim tržištem i snažnije regionalno povezivanje – kroz okvir Plana rasta.
“Ovaj panel je pružio vrijednu priliku da otvoreno razgovaramo o tome kako reformski procesi mogu biti pretočeni u konkretne mehanizme koji podstiču održivi razvoj, jačaju pravnu sigurnost i otvaraju prostor za ozbiljna ulaganja. Razvoj regiona nije samo pitanje evropskih integracija – to je proces izgradnje transparentnog, otpornog i konkurentnog ekonomskog prostora koji donosi konkretne koristi svim građanima,“ poručila je Bošković.
Osnivačica, E&A Law, London Ana Stanič, objasnila je značaj efikasnog rješavanja sporova za obezbjeđivanje ekonomskog rasta i prosperiteta u regionu. “Iako je trgovinska arbitraža ključni mehanizam za rješavanje prekograničnih sporova, u regionu se ne koristi u mjeri u kojoj bi trebalo. Sporazumi o investicijama koje su zemlje Zapadnog Balkana potpisale sa državama članicama EU i šire, mogu igrati važnu ulogu jer jačaju povjerenje investitora, obezbjeđujući arbitražu kao mehanizam za rješavanje sporova između stranih investitora i države domaćina. Oni su dio regulatornog okvira za investiranje, u čijem su središtu pravna sigurnost i vladavina prava”, objasnila je.
Istraživač i projekt menadžer u Njemačkom savjetu za spoljne poslove (DGAF) Nikola Ksavieref, je ocijenio da je jedna zemlja suviše mala da bi imala značajan uticaj, zbog čega je neophodno udruživanje i usklađivanje napora radi bolje koordinacije politika i iskorišćavanja potencijala regiona od 18 miliona ljudi za privlačenje velikih investicija.
On je dodao da think tankovi mogu dati doprinos proširenju EU i implementaciji Plana rasta tako što će objasniti koristi koje taj proces donosi za obje strane. Takođe, mogu stvoriti prostor za dijalog između EU, zemalja članica i zemalja kandidata. “Na kraju, neophodno je iskoristiti potencijal Plana rasta EU, jer on u sebi sadrži i reformske vrijednosti – što ga čini rijetkim primjerom transakcionizma koji nosi vrijednosnu dimenziju”, zaključio je Ksavieref.
Preporučeno
Današnja diskusija je ponudila konkretne uvide u to kako se Plan rasta za Zapadni Balkan može strateški iskoristiti za ubrzanje reformi, jačanje regionalne saradnje, unaprjeđenje poslovnog ambijenta i punu integraciju u Jedinstveno tržište EU. Poseban fokus bio je na reformama koje doprinose privlačenju održivih investicija i jačanju pravne sigurnosti kroz unaprjeđenje mehanizama za rješavanje sporova. Panelisti su istakli važnost regionalnog pristupa, uvezanosti tržišta i kredibilnih politika koje vode ka stabilnijem i konkurentnijem regionu – spremnom za punopravno članstvo u Evropskoj uniji.
