Izborna komisija Glavnog grada Podgorice razmotrila je i odbila prigovore liste „Naprijed“ dr Vuka Kadića, koja je najavila naredni korak – prigovor Državnoj izbornoj komisiji.

To odlaže proglašenje konačnih rezultata izbora, potvrdio je Standardu predsjednik Izborne komisije Glavnog grada Vladimir Filipović.

„Izborna komisija Glavnog grada ne može proglasiti rezultate sve dok ne bude završena procedura prigovora koju su najavili Državnoj izbornoj komisiji i zatim eventualne žalbe Ustavnom sudu“, kazao je Filipović Standardu.

Kako sada izgledaju rokovi i kada bi izbori mogli biti formalno okončani?

Izborna lista dr Vuka Kadića ima rok od 72 sata, računajući od dana kada je dobila odluku Izborne komisije Glavnog grada, za prigovor Državnoj izbornoj komisiji, koja onda ima rok od 24 sata da donese Rješenje po prigovoru. Dakle, izborna lista dr Vuka Kadića može da uloži prigovor do nedjelje, 6. oktobra, a DIK mora da odgovori najkasnije u ponedjeljak (ako žalba bude uložena u nedjelju).

Ako odluka Državne izborne komisije na prigovore bude istovjetna odluci Izborne komisije Glavnog grada, lista dr Vuka Kadića može da se žali Ustavnom sudu. To je posljednja instanca.

Žalba Ustavnom sudu

Zakon o Ustavnom sudu daje za žalbu rok od 48 sati od Rješenja Državne izborne komisije. Dakle, pod uslovom da su svi rokovi korišćeni do samog kraja, a ovdje ćemo tako računati i sad i ubuduće, znači, pod uslovom da je DIK objavio odluku u ponedjeljak, 7. oktobra, žalba Ustavnom sudu mora biti predana najkasnije u četvrtak, 10. oktobra.

Dosad razmatrane procedure i rokovi propisani su Zakonom o izboru odbornika i poslanika i Zakonom o lokalnoj samoupravi, a procedure i rokovi djelovanja Ustavnog suda po žalbi propisani su Zakonom o Ustavnom sudu.

Ustavni sud, nakon što primi žalbu, traži od Državne izborne komisije izjašnjenje i to u roku koji ne može biti duži od 24 sata od prijema zahtjeva. Dakle, posljednji rok za odgovor Državne izborne komisije Ustavnom sudu je petak, 11. oktobar. Ustavni sud zatim odlučuje o žalbi u roku od 48 sati od prijema odgovora.

Ako Ustavni sud odbije ili odbaci žalbu, dostavlja Izbornoj komisiji odluku, koja tada može da proglasi Konačne rezultate izbora. Ako, s druge strane, Ustavni sud poništi dio izbornog postupka, taj dio se ponavlja, a rok se računa od trenutka dostavljanja odluke Ustavnog suda Izbornoj komisiji.

Ustavni sud bi odluku trebalo da donese do nedjelje 13. oktobra, što znači da bi, ako se izbori ne budu ponavljali, i da se i nedjelja računa u dane kada se u ovakvoj situaciji rati, Izborna komisija Glavnog grada Podgorice mogla objaviti konačne rezultate u ponedjeljak 14. oktobra.

Ukoliko bude odlučeno da je potrebno ponoviti dio izbornog procesa, to se mora dogoditi u roku ne dužem od sedam dana. Dakle, krajnji rok za eventualne ponovljene izbore je 21. oktobar.

Izborna komisija bi mogla iste večeri proglasiti privremene rezultate ponovljenih izbora.

Sada bi i ovdje mogla čitava procedura prigovora i žalbi da bude ponovljena i da bude ponavljana onoliko puta koliko puta bi neki od organa eventualno donosio odluke o ponavljanju izbora, a žalilac se žalio. Ali to ne izgleda realno.

U slučaju da eventualno ponovljenim izborima bude okončana odnosno iscrpljena procedura prigovora i žalbi, slijede događaji čiji su rokovi precizno propisani.

Rokovi za sazivanje i konstituisanje Skupštine Glavnog grada

Zakon o izboru odbornika i poslanika i Zakon o lokalnoj samoupravi propisuju rokove za sve predstojeće radnje. I nadalje ćemo razmatrati najduže rokove, odnosno slučaj da se svi rokovi koriste do posljednjeg časa, maksimalno.

Ako Izborna komisija Glavnog grada Podgorice proglasi 21. oktobra preliminarne rezultate izbora, valja joj sačekati 72 sata koliki je rok za prigovore i žalbe.

Ako ne bude prigovora i žalbi konačni rezultati mogu bitii proglašeni u četvrtak 24. oktobra.

Za događaje koji slijede je važno napomenuti da se rokovi ne računaju od trenutka nekog događaja ili donošenja nekog akta, već od objavljivanja relevantne informacije o tome u Službenom listu Crne Gore.

Propisan zakonski rok za objavljivanje rezultata u „Službenom listu Crne Gore – opštinski propisi“ je 15 dana od dana održavanja izbora. U ovom slučaju se računa dan eventualnih ponovljenih izbora, odnosno od 21. oktobra. Rok za objavljivanje u Službenom listu je, prema tome, u slučaju bude ponavljanja izbora, 8. novembar.

Vjerovatno je da će rezultati biti objavljeni ranije, ali ovdje razmatramo najduže rokove.

Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi prvu sjednicu novoizabrane skupštine saziva predsjednik skupštine prethodnog saziva najkasnije u roku od 15 dana od dana objavljivanja konačnih rezultata izbora.

Sljedeći korak je sazivanje prve sjednice Skupštine Glavnog grada u novom sazivu. Zakon propisuje da to čini dr Jelena Borovinić Bojović, kao predsjednica Skupštine Glavnog grada u prethodnom sazivu, i to u roku od 15 dana od objavljivanja rezultata izbora. u novom sazivu najkasnije 23. novembra. Dakle, rok za sazivanje je 15 dana od 8. novembra – a to je 23. novembar.

Zakon dalje propisuje da ta prva sjednica mora biti održana u roku od 15 dana od dana kada je sazvana. Ako je sazvana 23. novembra, plus dan-dva za objavu u Službenom listu, plus petnaest dana roka: prva sjednica Skupštine Glavnog grada u novom sazivu morala bi, u slučaju da su svuda korišćeni maksimalni propisani rokovi, biti održana najkasnije 10. decembra.

Od tog trenutka teče rok od 60 dana u kojem Skupština mora biti konstituisana. Zakon propisuje da se smatra da je Skupština konstituisana kada je izabrala predsjednika.

Taj rok je, u slučaju koji ovdje razmatramo da svi rokovi budu maksimalni, 7. januar.

Ako se Skupština ne konstituiše u propisanom roku predsjednik Crne Gore raspisuje nove izbore.

Ako se Skupština bude konstituisala, od dana konstituisanja teče rok od 30 dana u kojem mora biti izabran gradonačelnik. Uz uobičajena dodata dva dana za objavu u Službenom listu taj rok je 6. februar.

Ukoliko gradonačelnik ne bude izabran u zakonom propisanom roku moguće su dvije varijante. Prva je da Skupština donese odluku o skraćenju mandata. Rok za to joj je 15 dana od isteka roka za izbor gradonačelnika. Druga je da Skupština to ne učini, pa da, kao sada u Beranana, Vlada mora da uvede prinudne mjere kako bi se došlo do istog rezultata.

Rok za prvu varijantu je 21. februar, a za drugu nema propisanih rokova. Međutim, imajući u vidu iskustvo s opštinama Budva i Berane, za očekivati je da bi Vlada tada najprije slala upozorenja, moguće davala neke rokove i preduzimala slične mjere te bi se ovaj rok mogao produžiti za dvadesetak dana.

U tom slučaju Skupština Glavnog grada bi bila raspuštena tokom marta.

Zakon propisuje da ako parlamentu lokalne samouprave mandat prestane prije isteka vremena na koji je biran, predsjednik Crne Gore izbore raspisuje narednog dana od dana stupanja na snagu odluke o raspuštanju, odnosno od dana stupanja na snagu odluke o skraćenju mandata skupštine.

Prema tome situacija je sada takva da bi u slučaju da potraju žalbe na izbore, i da se pregovori otegnu onako kako se to događalo u Budvi, te da svaka strana koristi maksimalne zakonske rokove za proceduralne radnje, sadašnja gradska uprava gradonačelnice Olivere Injac mogla biti u tehničkom mandatu do februara ili čak marta. Ali ne samo do tada, nego moguće čak i daleko duže. Jer bi u slučaju ponavljanja izbora sve do okončanja naredne izborne procedure, a ovdje smo vidjeli koliko to može da potraje, sve do izbora novog gradonačelnika ili gradonačelnice dužnost obavljala u tehničkom mandatu odlazeća gradonačelnica. Ako ovog puta ne uspiju dogovori, odnosno ako budemo imali budvanski scenario, mogli bismo sadašnju gradsku upravu u tehničkom mandatu imati u ulozi upravljanja Glavnim gradom sve do ljeta.