Video
Albanija je pozdravila napredak Crne Gore, a posebno plan za primjenu Instabulske konvencije i strategije za rodnu ravnopravnost. Kažu i da Crna Gora treba da poveća učešće manjinskih zajednica u pravosuđu, uz povećanje broja žena u Skupštini Crne Gore.
Vijetnam je ukazao na značaj fer pristupa tržištu rada. Iz Venecuele su preldožili kazne za sve policajce koji zloupotrebljavaju ovlašćenja.
Uzbekistan je preporučio snažnije mjere protiv siromaštva u Crnoj Gori. Urugvaj je predložio snažniju kampanju protiv nasilja nad ženama i djevojčicama.
SAD su pozdravile krivično gonjenje odgovornih za visoku korupciju, a naglasile i kritični značaj istraga o napadima na novinare i o policijskoj torturi, uz zaštitu manjinskih prava. Oni su istakli da je važno obezbijediti pristup pravdi za sve žrtve diskriminacije.
Ujedinjeno Kraljevsto pozdravilo je borbu protiv organizovanog kriminala, a preporučili i da se sprovedu nezavisne istrage o policijskoj torturi. Zatražili su punu zaštitu za novinare.
Turska je, u konstruktivnom duhu, predložila da se omogući pristup pravdi žrtavama torture i trafikinga ljudi, kao i da se spriječi diskriminacija prema ranjivim grupama, posebno migrantima.
Nakon uvoda, intervenisao je Tunis, pozdravljajući borbu protiv korupcije i zaštitu prava manjina.
U uvodnom obraćanju, ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka, čelnik crnogorske državne delegacije, rekao je da je Crna Gora nastavila reforme u sudstvu, te nastavila jačanje normativnog, institucionalnog i strateškog okvira za poštovanje ljudskih prava. Nastavljena je i borba protiv korupcije, kao i snaženje antikorupcijskih institucija.
Osvrćući se na vršnjačko nasilje, Đeka je rekao da se povećava broj policajaca koji prate dešavanja u školama.
“Crna Gora trenutno radi set novih medijskih zakona, uključujući medijsku strategiju, što će obezbijediti veću slobodu izražavanja i bezbjedno okruženje za novinare”, rekao je Đeka.
Na međunarodnom planu, Crna Gora potpuno podržava rad Visokog komesarijata za ljudska prava, kaže ministar.
Uoči sjedice u Ženevi, predstavljeni su izvještaji o stanju ljudskih prava koje su pripremili Vlada Crne Gore i nevladine organizacije.
Savjetnica za ljudska prava UN u Crnoj Gori Anjet Lanting kazala je za Portal RTCG da je Univerzalni periodični pregled (UPR) pregled stanja ljudskih prava u svakoj zemlji koja je članica Ujedinjenih nacija. Održava se jednom u četiri i po godine.
“Pregled vezano za Crnu Goru biće održan u Savjetu UN za ljudska prava, u Ženevi, u Švajcarskoj, u ponedjeljak, 8. maja od 9 do 12.30 časova. Državnu delegaciju Crne Gore predvodi ministar za ljudska i manjinska prava, Fatmir Đeka, a njeni članovi biće i predstavnici ministarstava, Skupštine i pravosuđa. Devedeset država članica UN će razmotriti napredak i izazove u ostvarivanju ljudskih prava za sve u Crnoj Gori. Oni će dati preporuke kako da Crna Gora dalje napreduje. Ove preporuke služe za kreiranje i implementaciju novih i postojećih zakona, politika i praksi”, saopštila nam je Lanting.
Ona je objasnila da se UPR zasniva na izvještajima o stanju ljudskih prava koje pripremaju Vlada Crne Gore, entiteti Ujedinjenih nacija, uključujući tim UN-a u Crnoj Gori, i razne nevladine organizacije.
“UPR dolazi u važnom trenutku u istoriji ljudskih prava, kada slavimo 75. godišnjicu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, prvi put kada se međunarodna zajednica saglasila oko skupa zajedničkih vrijednosti”, rekla je Lanting.
Pitaće crnogorsku delegaciju o ubistvu Jovanovića, napadima na novinare, policijskoj torturi…
Pitanja je dostavila Njemačka, a objavljena su na zvaničnom sajtu UPR.
“Koje je napore Crna Gora preduzela da uspostavi pravni, disciplinski i etički okvir za sprečavanje zlostavljanja i torture tokom policijskog pritvora? Koje konkretne mjere je Crna Gora preduzela da se pozabavi pitanjem nekažnjivosti uopšte, a posebno u bezbjednosnom sektoru. Koje napore je Crna Gora preduzela da efikasno suzbije govor mržnje uopšte, a posebno usmjeren protiv žena na javnim funkcijama”, glase pitanja koje je postavila Njemačka.
Neka pitanja je postavila i delegacija SAD.
“Koje mjere je Vlada preduzela da odgovorne za nerazjašnjene slučajeve ozbiljnog nasilja nad predstavnicima medija, među kojima su slučajevi Duška Jovanovića i Olivere Lakić, pozove na odgovornost? Koje korake poduzimaju vladine agencije da sprovedu temeljne i kredibilne istrage, koje uključuju transparentnost, povodom izvještaja o nasilju i uznemiravanju medijskih radnika u znak odmazde za njihovo izvještavanje”, glase pitanja američke delegacije.
Preporučeno
Takođe, pitaju i koje mjere se preduzimaju za rješavanje sistemskog rasizma i ekonomske nejednakosti koji ugrožavaju puno uživanje ljudskih prava Roma u Crnoj Gori.
