Neće biti spektakularnih promjena u Crnoj Gori ko god bude novi patrijarh Srpske pravoslavne crkve, kao i mitropolit crnogorsko-promorski. Politika ostaje ista – Crna Gora kao dio velikosrpskog projekta – ocijenili su za Pobjedu vjerski analitičari, komentarišući kako će se novovonastala situacija u SPC odraziti na u Crnu Goru.

Patrijarh SPC Irinej biće sahranjen danas u 9 sati u kripti Hrama Svetog Save u Beogradu. Preminuo je od posljedica korona virusa gotovo dvadeset dana nakon što je govorio na sahrani mitroplita Amfilohija u Podgorici.

Novi patrijarh treba da se izabere u roku od tri mjeseca od dana kada je presto patrijarha ostao upražnjen, ali prije tog čina treba da se izabere vladika u valjevskoj eparhiji i mitropolit u Crnoj Gori jer i oni učestvuju u izboru patrijarha.

Profesor dr Slobodan Sadžakov, etičar na Univerzitetu u Novom Sadu, kazao je za Pobjedu da ne očekuje nikakve spektakularne promjene u Crnoj Gori koji god da se izabere novi patrijarh Srpske pravoslavne crkve.

Put SPC je, smatra on, davno trasiran i vezan je za najkonzervativnije ideje za nacionalizam, za neke nacionalne projekte…

“Tako da, kada pogledamo kroz istoriju vidimo da postoji nekakva konstanta. Oni se mogu razlikovati u određenim manirima, pogledima, ali ono suštinsko ostaje gotovo uvijek isto. Kada je riječ o gledanju na Crnu Goru, on će biti najvjerovatnije identičan kao što je bio i do sada. Taj pogled na Crnu Goru je dio tog velikosrpskog projekta gdje crkva daje svoj veliki doprinos i posljednjih godina je ona ta koja na dominantan način određuje, formatira taj velikosrpski projekat, čuva njegove zamisli, neke njegove ideje, tako da ja ne vjerujem da će se išta u Crnoj Gori promijeniti”, rekao je on.

Komentarišući to što je vladika Joanikije izabran da obavlja poslove administratora Mitropolije crnogorsko-primorske, Sadžakov podsjeća, prije svega, da je pokojni mitropolit Amfilohije na neki način napravio crkvu u crkvi, da je bio faktički odmetnuti dio SPC, da je napravio svoju ekonomsku, političku, vjersku infrastrukturu u Crnoj Gori i da je na taj način smanjio uticaj centrale, odnosno uticaj Patrijaršije…

“Njegovom smrću smatralo se da će uticaj Patrijaršije biti pojačan i to kroz određivanje za mitropolita nekog od ljudi od povjerenja. U toj konstalaciji odnosa Joanikije uopšte ne figurira previše. Doći će do novog izbora patrijarha, ne znamo koja će struja pobijediti – da li ove bliske Amfilohiju ili ne…Tu su ozbiljni igrači na presto SPC, sumnjam da će Joanikije ući u tri kandidata koja potencijalno mogu da postanu patrijarhom. Sada ne treba ni licitirati, ali sumnjam da može imati tu vrstu podrške”, rekao je on.

Vjerski analitičar Draško Đenović saglasan je sa Sadžakovim.

“Mislim da se neće ništa promijeniti jer je na mjesto administratora postavljen episkop Joanikije koji je na istoj liniji kao i pokojni mitrolit Amfilohije. U slučaju da nešto krene episkop Joanikije će nastaviti da štiti interese SPC u Crnoj Gori”, objasnio je Đenović.

Đenović dodaje da je episkop Joanikije postavljen za administratora mitropolije jer je bio jedan od najbližih Amfilohijevih saradnika.

“U Podgorici je i episkop Kiril koji je bio vikarni episkop kod Amfilohija. S obzirom na to da je on tu a ne u Južnoj Americi, SPC u Crnoj Gori nije obezglavljena. Sa druge strane patrijarh nije bio mnogo aktivan u Crnoj Gori, on jeste patrijarh ali je i jedan od episkopa – prvi među jednakima”, navodi Đenović.

Ističe da je rano davati bilo kakve prognoze o personalnom rješenju patrijarha, ali pitanje je o čemu će SPC najviše voditi računa prilikom izbora i mitropolita i patrijarha.

On ne veruje da će doći neko novi i pretpostavlja da će se desiti određene rokade unutar eparhija.

“Moja lična pretpostavka, za koju nemam dokaz, je da će Joanikije biti mitropolit crnogorsko-primorski, da će na njegovo mjesto doći Kiril ili neko drugi a da će u Buenos Aires poslati nekog trećeg ili nekog novoizabranog”, pretpostavlja Đenović.

On navodi i da je upražnjena i valjevska eparhija, jer je episkop Milutin ranije ove godine umro od korone, i da ima još nekih eparhija koje treba popuniti jer imaju administratore i da će tek nakon toga krenuti sa izborom patrijarha.

“Sporno je ko će biti izabran. To je teško reći, ali pretpostavljam da će biti neko od starijih episkopa a ne neko od mlađih iz jednostavnog razloga: SPC je jednom izabrala mladog episkopa Germana za patrijarha i on je to bio skoro 40 godina. Zato ne mislim da će staviti nekog mladog”, kaže Đenović.

Predstoji teška borba

Razne podjele unutar SPC traju od kada ona postoji s tim što su nekada manje a nekada više izražene što zavisi i od toga ko se nalazi na njenom čelu.

Objašnjavajući podjele u SPC Đenović kaže da se vodi borba između tradicionalista i mladih progresivnih snaga.

“Ima onih koji zastupaju malo tvrđu, neću reći nacionalističku opciju, i onih drugih koji su više okrenuti jevanđelju i kojima je Hristos centar, imamo u SPC razne klanove: srpske, crnogorske, pa imate rusku i grčku školu itd”, kaže on.

Đenović ocjenuje da je jako teško sve to odrediti i uklopiti.

“Mislim da je SPC u vječitoj predizbornoj kampanji. Vidjećemo da li će to funkcionisati – kaže on i skreće pažnju da SPC pored pomenutih izbora ima i problema na Bogoslovskom fakultetu.

“Pominje se da Bogoslovski fakultet treba isključiti sa Beogradskog univerziteta jer bi onda on mogao da radi kako crkva hoće a ne po pravilima univeziteta. To je jedini fakultet u Srbiji koji je na budžetu, a gdje vam je za upis potrebna preporuka episkopa”, kaže Đenović i podsjeća da taj fakultet plaćaju svi građani Srbije bez obzira na vjersku opredijeljenost.

“I borba na Bogoslovskom fakultetu je borba između tradicionalista i modernista”, navodi Đenović i podsjeća da i taj problem čeka novog patrijarha ali i problem sporih odgovora SPC na zahtjeve društva.

“U vrijeme interneta ljudi hoće da znaju kako je poglavar crkve, ne možete da napišete jednu izjavu za mjesec. Ono što se dešavalo sa objavljivanjem smrti mitropolita Amfilohija, desilo se isto i sa patrijarhom”, podsjeća Đenović.

Proces izbora novog patrijarha nije jednostavan, a zbog epidemije korone on može biti zakomplikovan i probijen rok od tri mjeseca.

Poglavara bira Sabor čije zasijedanje zakazuje Sinod. Kandidati za patrijarha mogu biti svi arhijereji koji upravljaju eparhijama najmanje pet godina. Za izbor patrijarha mora biti prisutno najmanje dvije trećine arhijereja ili mogu ovlastiti nekog da glasa umjesto njih. Sjednicom predsjedava najstariji arhijerej, za izbor patrijarha nadmeću se trojica arhijereja koji su dobili više od polovine glasova članova izbornog Sabora.

Zatim se njihova imena stavljaju u tri koverte koje se stavljaju u jevanđelje i odnose na oltar hrama. Onda neko od monaha nakon molitve izvlači iz jevanđelja jednu od tri koverte i saopštava se ime novog patrijarha. Cio ovaj proces se zove apostolski način izbora patrijarha i ustanovljen je 1967. godine da bi se spriječilo uplitanje ljudi van crkve u izbor poglavara.

SPC u vanrednom stanju?

“SPC jeste u nekoj vrsti vanrednog stanja jer prvi i drugi njen čovjek nijesu živi, ali SPC je veliki sistem i neće lako trokirati. Patrijarh mora biti izabran u roku od tri mjeseca. Postavljen je vladika dabrobosanski Hrizostom tako da će sve funkcionisati do izbora novog patrijarha”, ocjenjuje Đenović.