Iz SDT-a su potvrdili Pobjedi da su zbog navoda sadržanih u tekstu koji je taj medij objavio po službenoj dužnosti formirali krivični predmet protiv Samardžića.
– Specijalno državno tužilaštvo je, tim povodom, po službenoj dužnosti, formiralo krivični predmet radi utvrđivanja postojanja osnova sumnje da su učinjena krivična djela ratnih zločina. Predmet je dodijeljen u rad specijalnom tužiocu koji je, godišnjim rasporedom poslova, određen za rad na tim predmetima – saopštili su.
Samardžić je Pobjedi kazao da ga o pokrenutom postupku niko nije obavijestio, niti kontaktirao, a očekuje poziv nakon kojeg će dati izjavu u vezi sa svim okolnostima.
NAVODI POVEZANI SA KRITIKOM
Nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore uvjeren je da su se ovakvi navodi pojavili 30 godina nakon počinjenih zločina zbog njegove aktivnosti na društvenoj mreži Tviter gdje je otvoreno ukazivao na kršenja Ustava i zakona.
– Iznio sam podatke oko zloupotrebe vojnih helikoptera prilikom ustoličenja mitropolita na Cetinju ustvrdivši da su neustavno upotrijebljeni. Govorio sam da Savjet za odbranu i bezbjednost, koji je jedini nadležan, nije donio odluku o upotrebi. Kritikovao sam nezakonita postavljenja u sektoru bezbjednosti, konkretno imenovanje generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost… – pojasnio je Samardžić.
Osim toga, podsjetio je, ukazao je i na to da je prekršen zakon kada je 3. avgusta u Podgoricu, helikopterom, stigla delegacija Crkve Srbije.
– Pozvao sam da odgovore na jasna pitanja: da li je let propisno najavljen i da li je Ministarstvo vanjskih poslova dalo dozvolu, kao i ko je odlučilo da helikopter, van zakona, sleti na Zlaticu. Ministarstvo je potvrdilo da je let bio nenajavljen, a to se u svim državama tretira kao narušavanje suvereniteta – naveo je Samardžić.
Ocijenio je i da su nekima, očigledno, posebno zasmetale kritike koje je uputio na račun lokalne vlasti u Tivtu, na čije je propuste takođe ukazivao.
– Panika je nastala kad se gradom proširila priča da ću ja biti nosilac liste i kandidat za predsjednika opštine na predstojećim lokalnim izborima – kazao je Samardžić.
Komentar novinara Vijesti Siniše Lukovića, koji je i autor tekstova o njegovoj navodnoj uključenosti u ratne zločine u Dalmaciji 1991. godine na njegov tvit u kojem on ukazuje na nezakonito postupanje Opštine Tivat pri saniranju saobraćajnice MR2, kaže Samardžić, samo potvrđuje tu njegovu tvrdnju.
– Nije li žalosno kad se neko iz briselskih i NATO visina stropošta na tivatsko-krtoljske nizine i kandiduje za nosioca liste DPS na predstojećim izborima – napisao je Luković na Tviteru.
Samardžić nam je kazao da nikad nije namjeravao da se aktivno uključi u politiku, ali da su „strah od gubljenja fotelja i privilegija čudo“.
Zbog kritika koje je upućivao, dodao je, dočekan je „na nož“.
– Od tog trenutka startovala je kampanja protiv mene. Jer otvarati i optužiti nekog za ratni zločin koji je najteži mogući poslije 30 godina je jezivo. Uvijek sam se strogo pridržavao kodeksa, međunarodnog prava, Ženevske konvencije i svih zakona, nikad nijesam izazvao nijednu civilnu žrtvu… – naglasio je Samardžić.
Smatra da su navodi koji mu se stavljaju na teret plod „kafanskih priča i spletkarenja“, a poznato mu je i ko tačno stoji iza njih.
Podsjetio je da je tokom karijere zbog prirode posla koji je obavljao prošao brojne bezbjednosne provjere. Posebno je istakao da su, nakon obnove nezavisnosti, provjereni svi oficiri i da su penzionisani oni koji su imali bilo kakvu spornu stavku u biografiji.
– I 2008. je vršena provjera. Takođe, važno je napomenuti da svi mi koji smo u sistemu imamo dozvolu za pristup tajnim podacima najvišeg nivoa. Poznato je da se ona obnavlja svake tri godine, što znači da se i tada vrše detaljne provjere po svim osnovima. Da je bilo što sporno, valjda bi isplivalo u 30 godina – poručio je Samardžić.
Ukazao je i da je tokom dugogodišnje karijere imao odličnu saradnju sa Hrvatskom, da se sa načelnicima hrvatskog generalštaba konsultovao oko obuke crnogorskih vojnika, pripreme za učešće u misijama, a naglasio je i da nam je susjedna zemlja mnogo pomogla oko usvajanja NATO standarda.
PODMETANJA
Predmet protiv Samardžića ekspresno je formiran nakon napisa u Vijestima o njegovom navodnom učešću kao poručnika tadašnje Jugoslovenske ratne mornarice (JRM) u napadu Taktičke grupe „Kaštela“ na Split i okolinu 15. novembra 1991. godine.
Tada su brodovi JRM pogodili civilne objekte, stradalo je dvoje civila, pet je povrijeđeno, a jedan pripadnik hrvatskih oružanih snaga je ranjen.
Zbog tog granatiranja hrvatski sudovi procesuirali su 31 pripadnika JRM, i to uglavnom u odsustvu, jer su bili nedostupni hrvatskom pravosuđu. Oni su 1993. godine osuđeni na visoke zatvorske kazne.
Hrvatske vlasti, po javno dostupnim listama osumnjičenih za ratne zločine u toj državi, nikada nijesu oficijelno istraživale, niti procesuirale Dragana Samardžića.
U reagovanju koje je uputio Vijestima, a koje ovaj medij nije objavio, nekadašnji načelnik Generalštaba VCG demantovao je njihove navode i naglasio da nikada niko iz TG „Kaštela“ nije izdao naređenje da se gađa bilo koji civilni objekat, niti su oni namjerno gađani. Istakao je i da sa broda kojim je komandovao nije upućena nijedna granata na Split.
Ocijenio je zlonamjernim podmetanje da postoje indicije da je „bio akter i borbenih dešavanja u Šibeniku kada su takođe sa plovila JRM, artiljerijskim granatama pored vojnih, pogođeni i mnogi civilni ciljevi i objekti u tom dalmatinskom gradu“.
Upitao je i kako neko može i da pomisli da bi, u slučaju da su navodi Vijesti tačni, država Hrvatska, koja je NATO članica od 2009. godine i ima izvanredne obavještajno-bezbjednosne službe, dozvolila da je on posjećuje i sarađuje sa njenim državnicima, generalima i admiralima.
Nakon raspada JRM, Samardžić je nastavio karijeru u Mornarici Vojske Srbije i Crne Gore, a nakon obnove crnogorske nezavisnosti devet godina je bio načelnik Generalštaba crnogorske vojske, vojno-diplomatski predstavnik u Austriji, zadužen i za OEBS i Ujedinjene nacije.
Od marta 2020. do penzionisanja bio je vojni predstavnik Crne Gore pri NATO-u i EU u Briselu.
Konjević potvrdio Samardžićeve navode
Samardžić je demantovao i navode da ga je ministar odbrane Raško Konjević angažovao kao „stalnog, nezvaničnog savjetnika“.
– Ministar me po prijemu dužnosti, kao odgovoran lider, pozvao u svoj kabinet, da bi čuo moje viđenje sistema odbrane. Apsolutno, nije bilo priče o bilo kojem mom angažmanu, niti sam ja bilo šta tražio od ministra. Istina, znam da je nastala panika kod nekih u MO i GŠ kada su viđeli da ulazim kod ministra. Zbog čega, to najbolje oni znaju – kazao je Samardžić.
Preporučeno
To je potvrdio i Konjević. On je na Tviteru napisao da je razgovarao sa Samardžićem, ali i drugim oficirima, te kazao da poslove vojnog savjetnika obavlja pukovnik Aleksandar Pantović.
Video