Govoreći o ocjenama evropski poslanika pred Odborom  za vanjske poslove Evropskog parlamenta, gdje je izvjestilac za Crnu Goru Marjan Šarec predstavio nacrt izvještaja o Crnoj Gori za 2023. i 2024. godinu, Savić, kaže da su razlozi zbog kojih vjeruje da će od evropskih parlamentaraca poteći takva inicijativa, građanima Crne Gore dobro poznati.

– To što se dešava na unutrašnjem političkom planu za nas nije nikakva novina, i smatram da će se istupima iz Evropskog parlamenta pokrenuti reakcije koje će obuhvatiti i drudge evropske institucije koje će morati da podvuku crtu kada je u pitanju napredovanje Crne Gore, upravo iz ovih razloga. Ti si razlozi su naša realnost, gdje pod krinkama demokratskog procesa, demokratski izabranih predstavnika imamo dobar dio vladajuće većine koji u fokus ne stavlja Evropsku uniju i evropske integracije, rekao je Savić u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata.  

Zato je i Barometar 26, ili kako kaže Savić, bolje rečeno Barometar 27, jer Crna Gora treba da zatvori  27 poglavlja, je zapravo, premma njegovoj ocjeni, samo mrtvo slovo na papiru. To u perspektivi može značiti da Crna Gora propušta, prema njegovoj ocjeni, period koji je zlata vrijedan za evropske integracije.

– Gdje se poklopio geopolitički  momenat  sa raširenim rukama Brisela, a na nama je, bilo, i dalje je, da ozbiljno radimo. Tog ozbiljnog rada nema, vidimo po temama koje potencira Andrija Mandić, koje potencira Milan Knežević, vidimo po odlukama koje su vezane za Ustavni sud, po odlukama oko viznog režima, koji je još jedna važna tema, o tome da parlament kao platforma za dijalog ne funkcioniše, izbornoj reformi koja je u ćorsokaku. Puno je tu ozbiljnih tema, koje su vrlo precizno navedene i u ovom nacrtu izvještaja Evropskog parlamenta, a rekao bih tačne – rekao je Savić.

Specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula, govoreći o napretku Crne Gore u evropskim integracijama, kazao je da je zabrinut zbog penzionisanja sudija Ustavnog suda, ali i podrške predstavnika dijela parlamentarne većine, nepravosnažno presuđenom, predsjedniku entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku. 

– To je nešto što je, nažalost, realnost, pogotovu kada su u pitanju ovi komentari, a biće, naravno, i dodatnih amandmana za neke specifične stvari, gdje bih rekao da Evropski parlamentarci vrlo vješto i precizno analiziraju sve ono što dešava na unutrašnjem političkom planu- naveo je on. 

Kada je riječ o izbornoj reformi smatra da je dobro što je otvoren dijalog o otvorenim izbornim listama, jer oko te teme do sada nije bilo suštinskog dijaloga, već svrstavanja na jednu ili drugu stranu. 

– Vidim dobrobit zato što imamo jednu granu vlasti, odnosno predsjednika države, koji bi želio da stane iza jedne ovako važne stvari. Podsjetiću da je on u prvom naletu izražavanja svojih stavova oko ovog pitanja imao jedan dokument koji je sa stanovišta nauke o izborima, nije bio baš ponajbolji, tako da vidim ove dijaloge kao prostor da se iskristališu određena pitanja i izazovi- dodao je Savić.

Ono što treba, vjeruje on, treba ozbiljno naglasiti, jeste da se ništa od promjene, pa i po pitanju tipa izbornog sistema u Crnoj Gori  ne može dešavati ako ne dođe do ozbiljne izborne reforme, koja bi podrazumijevala i promjenu zakonodavstva, i promjenu ustrojstva i funkcionisanja izborne administracije.

– A sve to bi po onome što nam je ODIR govorio u svojim izvještajima misija za nadgledanje izbora trebalo je da se desi dosta prije promjene ovog tipa – istakao je Savić.

Smatra da ne postoji idealan izborni sistem, a podsjeća da neke države ozbiljno nadograđuju izborne sisteme, koristeći mješovite izborne sisteme, da u kombinaciji doprinesu nečemu što je ozbiljna reprezentativnost izbora kao demokratske vrijednosti.

– Prednost izbornog sistema otvorenih lista je što bi reprezentativnost, kao jedna od osnovnih demokratskih vrijednosti, kada su izbori u pitanju, dobila na značaju. Takođe, kandidati za poslanike bi se u velikoj mjeri vrlo direktno povezali sa svojim biračkim tijelom, to je bio, a i dalje je ozbiljan problem, koji političke partije pokušavaju da prevaziđu. Oslabila bi ta puka, rekao bih vještačka, lojalnost partiji, gdje bi imali priliku da poslanici prezentuju određene ideje za koje smatraju da mogu da generišu određeni broj glasova, a značajno bi uticali i na edukaciju samih birača, i na njihov osjećaj da su važni, da se njihov interes zadovaljava, i da mogu da pozovu na odgovornost direktnije one koji ih predstavljaju, nego što to mogu sad- objasnio je Savić.

Sistem ima, kaže i mana, a među ključnim su repreprezentacija žena i pripadnika manjinskih naroda. Postoji, takođe, bojazan da bi, uvođenjem novog sistema kao što je sistem otvorenih listi, u Crnoj Gori prve na udaru bile žene, odnosno kandidatkinje za poslanice. Postoji i jedna studija iz 2020.godine koja tako nešto potvrđuje – naglasio je on.

Savić, koji je uključen u Građanski savjet za izbornu reformu koji je organizavao Centar za monitoring i istraživanje, kaže da se tamo vodi jako burna diskusija i razmatraju efekti  izbornog sistema otvorenih listi u regionu i Evropi.

Pitanje otvorenih lista, smatra on, nije pitanje koje dijeli, to nije ni pitanje koje zahtijeva referendum, to je pitanje kojim treba da se bavi ozbiljna vlast kroz sveobuhvatnu izbornu reformu.

– Vlast treba treba da radi na uvođenju otvorenih lista koje će nas približiti onome kako ćemo mi glasati jednom kad budemo dio Evropske unije. Referendum, i pominjanje referenduma ima dva kraja, jedan kraj je populistički, što me ne bi začudilo znajući odakle je to došlo, da sad mi referendumom ponudimo građanima da oni zaista odluče o tome kakav izborni sistem žele, a nijesmo sigurni da li u potpunosti razumiju i ovaj izborni sistem u primjeni, a to nijesu oni krivi, nego upravo neradnici u parlamentu, i neradnici koji su na pozicijama vlasti – naveo je Savić.

Druga stvar je, dodaje on, da se sakrije, možda, otvoreni antagonizam prema uvođenju otvorenih listi, tako što će se ponuditi referendum.

– Da oni time zapravo prikrivaju svoje stvarno mišljenje o ovome. Vidio sam da su pominjani neki primjeri, kao što je primjer Luksemburga. Imam da porucim ne može Crna Gora biti Singapur, i ne možemo.se voditi primjerom Singapura, ne možemo biti Singapur na Balkanu, ne iz razloga što ne želim dobrobit i prosperitet svojoj državi, već iz razloga što je ta komparacija dio populističkog narativa u Crnoj Gori. Takva je i ova u vezi sa Luksemburgom – zaključio je Savić.

Preporučeno

U barskom naselju Sustaš pronađeno tijelo dvadesetjednogodišnjeg madića

(VIDEO) Kejti Peri i Džastin Trudo stigli u Crnu Goru: Slavni par u Kotoru

Knežević u Mrkonjić Gradu: Crna Gora zastavu postavlja pored šahovnice, to je nož u leđa srpskom narodu

VUKSANOVIĆ ZA STANDARD: Knežević je politički usamljenik koji preživljava na temi Hrvatske, Milatović opasno politički luta

MULEŠKOVIĆ ZA STANDARD: Ako visoke cijene goriva potraju, građane čeka novi talas poskupljenja

Pretresi u Podgorici i Kolašinu: Policija traga za Nebojšom Bugarinom