Šehović: Neophodan dijalog vlasti i opozicije oko evropske agende

„Takva evropska platforma bi nas mogla dovesti do spoznaje da je i u ovakvoj podijeljenoj Crnoj Gori moguće doći do znatno komotnije većine, okupljene oko programa, a ne mržnje prema drugome, koja bi nam i definitivno obezbijedila članstvo u Evropskoj uniji“, rekao je Šehović u intervjuu agenciji MINA.

On je kazao da snažno vjeruje u dijalog svih političkih struktura iz vlasti i opozicije koje su suštinski, a ne deklarativno posvećene evropskim integracijama.

„Dijalog koji bi bio otvoreno ohrabren od naših evropskih partnera i koji bi kao takav izvjesno doprinio smirivanju tenzija, koje su čini se prisutnije nego ikad“, naveo je Šehović.

On je kazao da bi to moglo dovesti do kompromisa o potrebi rješavanja suštinskih pitanja zbog kojih je crnogorsko društvo već duže vrijeme paralisano i nalazi se u nekoj vrsti jalovog političkog ćorsokaka.

Kako je naveo Šehović, takav inkluzivan dijalog, koji bi podrazumijevao ustupke i vlasti i opozicije, bi mogao pomoći da se konačno stavi tačka na vd stanje u sudstvu i tužilaštvu, riješi pitanje izbornog zakonodavstva.

Inkluzivan dijalog, kako je rekao, mogao bi pomoći i da se dođe do datuma kada bi se u istom danu mogli održati novi parlamentarni i svi lokalni izbori, što bi u konačnom doprinijelo konsolidaciji političkih prilika, koja je očigledno potrebna.

“Takvim odgovornim pristupom i spremnošću na postizanje kompromisa između svih progresivnih evropskih političkih struktura iz vlasti i opozicije riješili bismo najvažnija pitanja iz naše evropske agende, koja su inače opterećivala i prethodnu i aktuelnu Vladu“, poručio je Šehović.

On je kazao da je i vlast na nekoj vrsti prekretnice, „jer i ona bira između Evrope i „srpskog (polu)sveta““.

Pogotovo, kako je naveo Šehović, oni djelovi vlasti kojima je, za razliku od grupacije okupljene oko Demokratskog fronta, bliža evropska agenda.

I oni se, kako je rekao, nalaze pred izborom – da li će sebi da priznaju da je trenutna politička situacija na srednji rok neodrživa, „jer imamo Vladu bez ikakvog izbornog legitimiteta, koju više od opozicije kritikuje najveća vladajuća grupacija, čiji je pojedini lideri čak nazivaju i „organizovanom kriminalnom grupom““.

„Te da li će prema takvoj situaciji da se odnesu odgovorno, na način što će suštinski potvrditi evropski karakter, koji je za sada deklarativan, ili će zbog „šake vlasti“ da i dalje govore o navodnom pomirenju i okupljanju, ali ne oko vrijednosti koje jačaju, nego negiraju crnogorsku državnost, afirmišući dekadentne stavove suprotne građanskom konceptu i demokratskim društvima“, naveo je Šehović.

Šehović je istakao da bi evropska Crna Gora zasigurno bila na dobitku ako bi oni napravili pravi izbor.

„Između aktuelne, suštinski antievropske vlasti, koju drži na okupu jedino politička mržnja prema prethodnoj i evropske vlasti, koju bi činile progresivne reformisane političke strukture sa obje strane (i iz vlasti i iz opozicije), okupljene oko zajedničke evropske agende“, zaključio je Šehović.

Upitan da li smatra da do dijaloga može doći, on je naveo da je Crna Gora sada ponovo na nekoj vrsti političke raskrsnice.

„Jedan put nas vodi nazad u prošlost – u unutrašnja i spoljnopolitička balkanska tumaranja iz kojih smo se jedva otrgli. Drugi naprijed u budućnost – u društvo razvijenih naroda koje afirmiše evropske, a ako hoćete i civilizacijske vrijednosti“, kazao je Šehović.

On vjeruje da je ubjedljiva većina građana Crna Gora u vrijednosnom smislu otriježnjena, da je napravila jasan otklon od 90-tih „u koje bi pojedini uporno da nas vrate“, ali i da nema dileme da je evropski put jedini ispravan kojim društvo treba da se kreće.

Šehović je kazao da se nada da je takav slučaj i sa političkim predstavnicima tih istih građana, bez obzira na to što se sada stiče utisak da su istinski predstavnici „evropske politike“ u manjini, odnosno u defanzivi.

Prema njegovim riječima, tromjesečno iskustvo sa novom vlašću je pomoglo da se jasnije razumije da crnogorskom društvu tek predstoji borba ne za puku promjenu vlasti, nego za evropske i civilizacijske vrijednosti.

„Ne treba biti naivan, ta borba neće biti ni laka ni jednostavna“, kazao je Šehović.

Njen uspjeh, kako je naveo, zavisiće prije svega od spremnosti svih progresivnih državotvornih političkih subjekata, koji su trenutno u opoziciji, da pred građane hrabrije izađu sa inoviranom programskom, ideološkom i kadrovskom ponudom, prilagođenom novih zahtjevnim političkim izazovima.

Šehović je poručio da je evidentno da nove političke okolnosti zahtijevaju drugačiji, moderniji, svježiji pristup politici.

„Jedino se tako pristojna može suprostaviti ekstremnoj, građanska nacionalističkoj, sekularna teokratskoj, a evropska retrogradnoj Crnoj Gori, koja sve više uzima maha zahvaljujući „oslobodiocima“ iz nove vlasti, posebno njenih ekstremnih djelova od čijih glasova zavisi“, kazao je Šehović.

On je istakao da je građanska Crna Gora ne samo većinska, nego i vrijednosno i intelektualno superiorna.

„Kakva uostalom mora biti programska i kadrovska ponuda onih koji imaju ambiciju da je predstavljaju. A jedino takva opoziciona ponuda može biti pobjednička“, dodao je Šehović.

Komentarišući trenutnu političku situaciju u Crnoj Gori, on je ocijenio da je Crna Gora zbog vrijednosnih stavova trenutne vladajuće strukture, “posebno jednog njenog ekstremnog dijela, koji su primjereniji srednjem nego 21. Vijeku”, podijeljenija nego što je ikad bila od obnove nezavisnosti.

„Sa druge strane imamo Vladu koja, zbog nemanja unutrašnjeg kapaciteta i političke podrške, neorganizovanim djelovanjem dodatno podriva ionako složenu epidemiološku, ekonomsku, pa i bezbjednosnu situaciju“, kazao je Šehović.

On je ocijenio da Vlada ne pokazuje ni približno dovoljan reformski potencijal, koji se od Vlade „koja sebe naziva ekspertskom“ očekivao.

Kako je naveo Šehović, još gore od toga je nepodijeljeni utisak da nije u stanju ni da sačuva temeljne vrijednosti i teško ostvarena dostignuća građanskog društva.

„Upravo ona je ne čuvar, nego bih se usudio da kažem najveća prijetnja po građanski i sekularni karakter države, budući da nas gotovo svakodnevno nepromišljenom politikom i neprimjerenim i nedoraslim djelovanjem sve više primiče ravnogorskim a udaljava od evropskih vrijednosti“, rekao je Šehović.

On je kazao da djelovanjem Vlade nije zadovoljna opozicija, ali ni parlamentarna većina, “koju na okupu izgleda jedino drži konsenzus o potrebi sprovođenja otvorenog političkog i nacionalnog revanšizma i apsolutna posvećenost potpunoj razgradnji institucija na kojima država počiva, a sve pod izgovorom demontaže sistema vladanja prethodne vlasti”.

Prema riječima Šehovića, destruktivno djelovanje nove vlasti postaje sve očiglednije među građanima.

Građani se, kako je naveo, očito bude iz stanja kolektivne ravnodušnosti i zbunjenosti novim političkim dešavanjima i pokazuju da nijesu uplašeni, uljuljkani, niti nesvjesni važnosti aktuelnog trenutka i sopstvene uloge u njemu.

„Posebno ohrabruje to što međunarodni partneri jasnije nego ikad čini se pokazuju da nova vlast gubi ionako upitan kredibilitet zbog antievropskog bekgraunda značajnog dijela parlamentarne većine, i da nijesu spremni da pasivno posmatraju destrukciju koja je na različitim nivoima očigledna“, kazao je Šehović.

Kako je naveo, najnoviji primjer sa davanjem negativnog mišljenja Venecijanske komisije (VK) na predloženu izmjenu tužilačkih zakona to na više nego jasan način potvrđuje.

„Čini se da postaje jasnije da je smjena višedecenijske vlasti važno demokratsko dostignuće svake, pa i naše države, ali i da svaka promjena ne mora po automatizmu da bude promjena na bolje. Naprotiv“, rekao je Šehović.

Upitan da prokomentariše mišljenje VK o predloženim izmjenama tužilačkih zakona, on je naveo da je ona otvorenim negativnim odnosom prema predloženim zakonima poslala jasnu poruku da neće tolerisati antievropsku praksu koja je, nažalost, sve primjetnija u djelovanju nove vlasti.

„Da ne dozvoljava razvaljivanje institucija, a još manje stvaranje pretpostavki za njen snažniji politički uticaj na tužilaštvo“, kazao je Šehović.

Kako je rekao, VK poslala je jasnu poruku da se sistemske promjene ne mogu vršiti krijući, bez potrebnih širih konsultacija sa svim zainteresovanim stranama.

“I da u konačnom očekuje napredak, a ne nazadovanje u reformama, posebno u onim suštinskim koje se tiču vladavine prava”, naveo je Šehović.

Prema njegovim riječima, negativno mišljenje je jasna poruka ne nekolicini poslanika, koji su formalno predlagači izmjena, nego kompletnoj vladajućoj strukturi.

„Budući da je po sopstvenom priznanju samih predlagača riječ o usaglašenom predlogu Vlade i parlamentarne većine, što su predlagači u konačnom i potvrdili, zbog čega nije do kraja jasan motiv za nevješto iščuđavanje predsjednika Vlade i resornog ministra i pokušaj pranja ruku od nečega u čemu su i sami učestvovali“, naveo je Šehović.

On je kazao da je poruka međunarodne zajednice novoj vlasti sasvim jasna – 41 jeste više od 40, ali nije 54.

„To znači da nema zaobilaženja ustavnih mehanizama i potrebne dvotrećinske većine, odnosno da bez dijaloga vlasti i opozicije nema rješavanja ovog, ali ni jednog broja drugih otvorenih pitanja koja zahtijevaju kvalifikovanu većinu“, istakao je Šehović.