Video
Usvajanje ovih sistemskih zakona predstavlja značajan i strateški iskorak u daljem unapređenju zdravstvenog sistema Crne Gore. Riječ je o reformskim rješenjima koja postavljaju temelje savremenog, efikasnog i transparentnog upravljanja zdravstvenim podacima, uz jasno definisane mehanizme zaštite prava pacijenata i unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite.
Tokom skupštinske rasprave, zakoni su detaljno obrazloženi kroz argumentovanu i sadržajnu diskusiju.
“U svom obraćanju, ministar zdravlja Vojislav Šimun naveo je ključne ciljeve predloženih zakonskih rješenja, ističući da se njihova suština ogleda u boljoj podršci zdravstvenim radnicima i uspostavljanju sigurnije zdravstvene zaštite za sve građane i građanke, kao i jačanju sposobnosti države da odgovori savremenim izazovima u oblasti zdravstva”, saopšteno je iz MZ.
Obrazlažući Zakon o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju, Šimun je rekao da je sprovedena detaljna komparativna analiza pravnih okvira više država Evropske unije poput Danske, Estonije, Finske, Njemačke i Slovenije, koja je jasno pokazala da savremeni zdravstveni sistemi počivaju na jedinstvenim, bezbjednim i interoperabilnim informacionim sistemima. On je dodao da je upravo na tim iskustvima i načelima zasnovan ovaj zakon.
“Predlog zakona uvodi digitalno zdravlje kao zasebnu i jasno definisanu normativnu oblast. Digitalno zdravlje se ne posmatra samo kao tehničko pitanje, već kao integralni dio zdravstvene zaštite, javnog zdravlja kao i upravljanja i planiranja zdravstvenim sistemom. Razvojem digitalnog zdravlja upravlja Ministarstvo. Zakon normira procese, tehnologije i infrastrukturu koji omogućavaju digitalnu razmjenu zdravstvenih podataka, razvoj elektronskih servisa, telemedicinu i digitalnu podršku zdravstvenim radnicima i pacijentima”, kazao je Šimun.
Ministar je istakao da je jedna od ključnih inovacija zakona precizno normiranje pojmova zdravstvene dokumentacije i evidencije, koje obuhvataju medicinsku dokumentaciju i evidencije koje nastaju neposredno u procesu pružanja zdravstvene zaštite, dijagnostike, liječenja i praćenja pacijenta ali i drugu dokumentaciju koja uključuje evidencije značajne za organizaciju zdravstvenog sistema i javno zdravlje.
“Ona obuhvata medicinsku dokumentacija koji nastaju neposredno u procesu pružanja zdravstvene zaštite, dijagnostike, liječenja i praćenja pacijenta ali i drugu dokumentaciju koja uključuje evidencije značajne za organizaciju zdravstvenog sistema i javno zdravlje. Normiranje ovih pojmova je od suštinskog značaja jer: uklanja pravne nejasnoće i različita tumačenja u praksi, jasno definiše odgovornosti za vođenje, čuvanje i zaštitu dokumentacije, omogućava standardizovano elektronsko vođenje dokumentacije, predstavlja osnov za interoperabilnost i razmjenu podataka unutar IZIS-a ali i van njega sa sistemima koji su od značaja za pružanje zdravstvene zaštite i usluga”, rekao je Šimun.
Šimun je posebno naglasio da se ovim zakonom uvodi elektronski medicinski i elektronski zdravstveni karton, kojima se, kako je ukazao, jačaju prava pacijenata na uvid i kontrolu nad sopstvenim podacima, obezbjeđuje kontinuitet liječenja i smanjuje nepotrebno ponavljanje pregleda i procedura.
Govoreći o predlogu Zakona o o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ministar je poručio da se ovim izmjenama ne uvode izolovane novine, već da se usklađuje osnovni zakon sa razvojem digitalnog zdravlja, novim propisima u oblasti upravljanja podacima i potrebom da se zdravstveni sistem organizuje na standardizovan, interoperabilan i bezbjedan način.
“Bez jasnih pravila o: vrsti i sadržaju medicinske dokumentacije, načinu vođenja i razmjene podataka, rokovima obrade i dostavljanja, bezbjednosti i načinu korišćenja podataka – nije moguće obezbijediti ni kvalitet zdravstvene zaštite, ni odgovorno upravljanje sistemom. Zato se ovim zakonom postavlja jasan princip: pitanja medicinske dokumentacije i evidencija, sistemski se vezuju za poseban Zakon o upravljanju podacima u zdravstvu i digitalnom zdravlju, čime se stvara koherentan normativni okvir za razvoj digitalnog zdravstva”, naglasio je Šimun u svom obraćanju poslanicima.
Najznačajnija novina ovog Predloga zakona, kako je istakao, predstavlja formiranje Agencije za digitalno zdravlje kao samostalnog pravnog lica čiji je osnivač Vlada.
“Razlog za njeno osnivanje je potreba da digitalno zdravlje dobije trajnu institucionalnu strukturu, a ne da zavisi od projektnih rješenja i disperzovanih nadležnosti. Zakonom se detaljno uređuju: pravni položaj Agencije, njene operativne, tehničke i razvojne nadležnosti, organe upravljanja (Savjet i direktor), uslove i ograničenja za imenovanja, finansiranje i javnost rada. Agencija će obavljati poslove u vezi sa funkcionisanjem i razvojem IZIS, obezbjeđivati interoperabilnost sistema i predlagati uvođenje novih digitalnih alata u zdravstvenu praksu. Time se po prvi put uspostavlja jedinstveni operativni centar odgovornosti za digitalnu infrastrukturu zdravstva”, poručio je ministar.
Šimun je naveo i da se ovim zakonom uvodi institut mobilne apoteke kao poseban način prometa na malo ljekova i medicinskih sredstava putem specijalno opremljenih vozila, te da se pored toga njime preciziraju i uslovi za početak rada zdravstvene ustanove, kao i da se definišu uslovi pod kojima zdravstveni radnici stariji od 66 godina mogu nastaviti rad, ali i da se uređuju pitanja specijalizacija, užih specijalizacija i licenci.
“Usvojeni zakoni predstavljaju okvir za dodatnu modernizaciju zdravstvenog sistema kroz digitalnu transformaciju i jačanje institucionalnih kapaciteta. Njima se unapređuje usklađenost sa evropskim i svjetskim standardima, čime se osnažuju stabilnost, predvidivost i povjerenje u zdravstvenu zaštitu”, poručili su iz MZ.
Preporučeno
Ministarstvo zdravlja ostaje posvećeno dosljednoj implementaciji usvojenih rješenja, sa ciljem da građanima obezbijedi siguran, dostupan i tehnološki unaprijeđen zdravstveni sistem, zasnovan na principima profesionalnosti, odgovornosti i javnog interesa.
