Šimun je u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista Elvira Zvrka o nedostajućem medicinskom kadru, rekao da je broj ljekara u javnom zdravstvenom sistemu najpouzdaniji iz statistike Fonda za zdravstvo (FZO).

“Osim ljekara koji su na neodređeno, on broji i ljekare strance i one sa ugovorom na određeno, i iznosi 2.125. Na današnji dan to je oko 150 ljekara više nego kad sam ja postao ministar, i 280 ljekara više u odnosu na 2019. godinu”, kazao je Šimun.

Prema njegovim riječima, povećan je i broj medicinskih sestara za 1.238.

Šimun je, govoreći o odlasku ljekara, kazao da je važno precizirati gdje su otišli.

“Od 2023. do 2025. Klinički centar Crne Gore (KCCG) je dobio 90 ljekara, 65 je otišlo – ali gdje? Preko trećine u penziju, 15-ak u drugu javnu zdravstvenu ustanovu, nekoliko je preminulo, a 20-ak je otišlo u privatne zdravstvene ustanove, nijesu napustili Crnu Goru”, dodao je Šimun.

Šimun je rekao da rade i na decentralizaciji i da se trude da zadrže mlade ljekare u matičnim ustanovama.

On je rekao da je u zadnje tri godine raspisano više specijalizacija i subspecijalizacija nego u periodu 2014-2019.

Šimun je, govoreći o listama čekanja, rekao da postoje brojni pomaci, ali da su negdje limitrani kadrovski, negdje prostorom i opremom, a negdje je to stvar organizacije.

On je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Albina Ćemana o izgradnji novog univerzitetskog kliničkog centra u Podgorici, kazao da je ta zdravstvena ustanova nužna za Crnu Goru i podsjetio da je KCCG napravljen preko 50 godina.

“Jasno je da migracijom stanovništva i razvojem grana medicine KCCG nije mogao zadovoljiti prostorne kapaciteta da bude univerzitetska bolnica”, naveo je Šimun.

On je rekao da jedino Crna Gora u regionu nema univerzitetsku bolnicu i najavio da se do kraja godine može očekivati glavni projekat, a početkom naredne uvođenje u radove.

“Imaćemo 24 pozicije za opservaciju uz komunikaciju sa savremenim salama. Porodilište će biti prebačeno u novi univerzitetski centar. Imaćemo savremenu fizikalnu i novu dječiju bolnicu. Radi se na tome da 2027. imamo početak radova, do 2031. završavamo čitav proces”, dodao je Šimun.

Projekat, kako je naveo Šimun, vrijedi preko 300 miliona EUR.

Odgovarajući na pitanje poslanika Evropskog saveza Borisa Mugoša o dežurstvu pedijatara, Šimun je rekao da su ti doktori bili opterećeni.

“Međutim, zbog jako osjetljive populacije organizovano je da zajednički doktori iz domova zdravlja (DZ) i KCCG malo rasterete ljekare iz KCCG, a ujedno to je njima jedno dežurstvo koje je plaćeno nekoliko stotina EUR za jedno dežurstvo”, naveo je Šimun.

On je dodao da su ta dežurstva nova vrijednost za najmlađe i njihove roditelje.

“Rasterećujemo doktore na odjeljenju i smanjujemo „burn out“. Zdravstveni sistem je jedinstven, onamo gdje zafali moramo se udružiti. Nastojaćemo i da hitnu medicinsku službu osposobimo sa pedijatrima“, kazao je Šimun.

On je, govoreći o ginekološkinji koja je napustila javni zdravstveni sistem Crne Gore, rekao da je instrukcija Ministarstva da menadžment porazgovara sa njom i ako želi dodatni angažman.

“Čak je i promijenjen pravilnik Ministarstva zdravlja koji bi omogućio da se ona bavi dopunskim radom”, naveo je Šimun.

On je kazao da rade sve da zadrže doktore.

“Da, preduzelo se sve, imate i saopštenje DZ. Doktorica je tako prešla i iz Nikšića u Podgoricu, i ona je sad prešla u privatni zdravstveni sistem. Mi smo uradili sve, i za svakog doktora radimo sve da ga zadržimo”, rekao je Šimun.

On je, odgovarajući na pitanje poslanika Pokreta Evropa Dana Markovića o stanju u Institutu Simo Milošević, rekao da je ta zdravstvena ustanova jedna od najznačajnijih i jedina takvog karaktera u regionu i da je činjenica da je kuburio sa brojnim problemima.

On je kazao da su naslijedili rješenje koje nije adekvatno i da je Vlada formirala međuresorsku komisiju koja se bavila restrukturiranjem bolnice.

Šimun je rekao da su FZO i većinski akcionar Insituta uplatili po pet miliona EUR i da je potom odblokiran račun i otklonjena glavna egzistencijalna prijetnja.

“Nijesmo se tu zaustavili, pristupili smo planu restrukturiranja i to je ključni dokument daljeg razvoja Instituta, a daljim procesom restrukturiranja rukovodi komisija kojoj predsjedavam”, rekao je Šimun.

On je naveo da je u dva kruga dokapitulacija emitovano 138 hiljada akcija i prikupljen 21 milon EUR.

Šimun je rekao da povećana cijena za fondovske pacijente i dodatno omogućena finansijska solventnost Instituta, koji je, kako je dodao, prošlu godinu završio u višemilionskom plusu.

“Suštinska razlika u odnosu na 2023. i 2024. je da sad imamo Institut koji se razvija i koji ima perspektivu. Adekvatnom politikom, koristeći sva znanja, napravljeno je jedno kvalitetno rješenje koje je dalo šansu Institutu da ga iz jedne nesupješne privatizacije postavimo na zdrave noge i da on sad ima zdravu perspektivu”, kazao je Šimun.

On je rekao da su predviđena ulaganja od 60 miliona EUR, renoviranje određenih blokova, podizanje smještajnih kapaciteta i obogaćivanja usluga.

“Radimo na tome da se vrati povjerenje međunarodnog tržišta, naročito da vratimo Norvežane koji su nekad bili redovni gosti, mislim da smo zadržali ono što je navrednije – kadar”, naveo je Šimun.

On je, odgovarajući na pitanje poslanice Bošnjačke stranke Edine Dešić o komplikovanim procedurama koje pacijent mora da prođe kako bi zakazao pregled, rekao da je to neminovnost da se mora ići od jednog do drugog doktora.

2Sam taj put je posljedica nekoliko faktora, od čega je najvažniji neadekvatna digitalizacija, koja mora omogućiti uvezivanje ustanova” rekao je Šimun.

On je najavio integrisanje laboratorijsko-informacionog sistema između DZ-a i bolnica.

Šimun je najavio i da će se izabrani doktori baviti složenijim patologijama.

Odgovarajući na pitanje poslanika Hrvatske građanske inicijative Adrijana Vuksanovića o odnosima Hrvatske i Crne Gore sa zdravstvenog aspekta, Šimun je rekao da je institucionalna saradnja na dosta dobrom nivou i da je u komunikaciji sa hrvatskim kolegom uvijek naišao na razumijevanje za potrebe i građana Crna Gora i cijelog sistema.

Šimun je naveo da je nedavno dječaku sa sjevera transplantovano srce u Zagrebu.

On je kazao da Crna Gora ima dobru saradnju sa Hrvatskom i kroz program „EU for health“, kao i da se projekat za patronažu, koji se sprovodi u DZ Podgorica, realizuje u koordinaciji sa hrvatskim zdravstvenim sistemom.