Video
Crna Gora je do sada zatvorila šest od ukupno 33 pregovaračka poglavlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Komesarka za proširenje poručila je u intervjuu za Radio 1 televizije Slovenije da bi taj proces mogao biti okončan već krajem 2026. Glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović najavio je samo za ovu godinu zatvaranje do čak devet poglavlja – jedan dio u junu, a drugi krajem godine. Kako je nedavno saopštio, postoji interna spremnost za poglavlje 4 – sloboda kretanja kapitala, poglavlje 5 – javne nabavke i poglavlje 31 – vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, čije zatvaranje zavisi od konsenzusa svih članica, pa i Hrvatske, koja je to blokirala krajem prošle godine.
Izvršna direktorica NVO Akcija za socijalnu pravdu Ines Mrdović smatra da ovakva očekivanja nisu nerealna. Ističe da se u poslednjim mjesecima jasno vidi da se EU maksimalno zalaže da Crna Gora postane punopravna članica evropske zajednice u što kraćem roku.
“Okončanje pregovaračkog procesa za dvije godine, ili nešto duže, ne bi trebalo posmatrati kao nerealnu stvar, posebno što evropski zvaničnici potenciraju da je proširenje sada prvenstveno geopolitičko i bezbjednosno pitanje, pa tek onda tehničko. EU je sada spremna da, zbog geopolitičkih razloga, progleda kroz prste koliko ćemo kao zemlja ispuniti sve evropske standarde i biti spremni da u tom pogledu budemo u rangu sa razvijenim evropskim državama”, kazala je Mrdović za “Dan”.
Kao najveće izazove na evropskom putu vidi zarobljenost pravosudnog i bezbjednosnog sistema, na šta se i sa međunarodnih adresa već dugo uporno ukazuje.
“Nakon višegodišnjeg tapkanja u mjestu u evropskom integracionom procesu, a nakon pada DPS-a prije pet godina, čini se da je u dobrom dijelu izgubljena šansa novih vlasti da se sprovede određeni vid vetinga u pravosuđu i policiji, koji bi mogao označiti početak stvarnih, a ne “štrik” reformi u zemlji. Sigurno da će EU tražiti da se isporuče rezultati u nastavku pregovaračkog procesa, ali je veliko pitanje koliko će od zarobljenih institucija to biti moguće dobiti u onoj mjeri koja zadovoljava potrebu građana za pravdom (nakon trodecenijske vladavine jedne partije i svojevrsne pohare zemlje). Tako da treba očekivati da će nam naročito u tom pogledu EU ozbljno progledati kroz prste”, smatra direktorica ASP-a.
Kada je riječ o ulozi političkih partija i njihovoj iskrenoj želji da doprinesu što skorijem ulasku u EU, smatra da ni jedna od njih neće rizikovati da bude označena kao kočničar integracija, iako svaka od njih u prvi red stavlja svoje interese.
“Izvjesno je da su svi svjesni da je ovo trenutak kada u kratkom roku od par godina možemo pokucati na vrata EU i teško da će bilo koja partija rizikovati da neko uperi prst u nju kao kočničara. Pri tome, stvarnih reformi teško da će biti, jer je za njih potrebno i ozbiljno vrijeme i čelična politička volja, za koju nije vidljivo da postoji. I vjerovatno ćemo u nekom času postati članica EU kao država sa ozbiljnim nedostacima u vladavini prava, ali će makar mlade generacije dobiti šansu da svoju budućnost vežu za široko evropsko tržište, a ne za zemlju nepravde i pod teškom sjenkom korupcije i kriminala”, zaključila je Mrdović.
U NVO Građanska alijansa smatraju da su očekivanja da Crna Gora završi pregovarački proces do kraja naredne godine u ovom trenutku previše optimistična. Podsjećaju da proces traje gotovo 13 godina, a da ključna pregovaračka poglavlja, koja se odnose na vladavinu prava, još uvijek nisu zatvorena.
“Ovakva očekivanja, iako razumljiva u kontekstu geopolitičkih ciljeva, suočavaju se sa značajnim izazovima. Dugotrajan pregovarački proces, fokus na ključna poglavlja, kao i ogromna finansijska ulaganja potrebna za sprovođenje reformi, čine ubrzanje procesa izuzetno zahtjevnim. Stoga je jasno da će za to biti potrebno mnogo više vremena, resursa i političke volje nego što pomenuti rokovi sugerišu”, kazala je za “Dan” Danijela Darmanović iz GA.
Preporučeno
